Politika

Predsjednički izbori 19. marta

Imajući u vidu da su u aprilu veliki vjerski praznici sve tri najbrojnije konfesije u Crnoj Gori, ocijenjeno je da je najprimjerenije i najadekvatnije da termin za održavanje izbora bude 19. mart 2023. godine.

Predsjednica Skupštine Crne Gore, Danijela Đurović, raspisala je predsjedničke izbore za 19. mart ove godine.

“Saglasno članu 89 Ustava Crne Gore i članu 2 Zakona o izboru Predsjednika Crne Gore, predsjednik Skupštine Crne Gore je ovlašćen i dužan da raspiše izbore za predsjednika Crne Gore najkasnije 120 dana prije isteka mandata predsjednika Crne Gore. Nakon objavljivanja konačnih rezultata na izborima 2018. godine sadašnji mandat predsjedniku Crne Gore započeo je polaganjem zakletve pred poslanicima u Skupštini Crne Gore 20. maja 2018. godine, tako da je posljednji dan roka za raspisivanje izbora 19. januar 2023. godine”, piše u saopštenju Kabineta predsjednice Skupštine.

“Naime, 9. aprila je vjerski praznik Uskrs pripadnika katoličke vjeroispovijesti, 16. aprila je vjerski praznik Vaskrs pripadnika pravoslavne vjeroispovijesti, a 21, 22. i 23. aprila je vjerski praznik ramazanski Bajram pripadnika islamske vjeroispovijesti. Sva tri vjerska praznika padaju u nedjelju, a to je zakonom propisani dan za održavanje izbora. Takođe, imajući u vidu mogućnost da nijedan od potencijalnih kandidata na izborima za predsjednika ne pobijedi u prvom krugu, odnosno ne dobije više od polovine važećih glasova birača koji su glasali, bilo je neophodno voditi računa o činjenici da se drugi krug izbora održava nakon 14 dana, što opet ne bi bilo primjereno da pada u vrijeme vjerskih praznika, pa je iz tog razloga određen 19. mart, kako bi se u tom slučaju drugi krug izbora održao 2. aprila 2023. godine”, dodaje se u saopštenju.

Iz Skupštine istuču da bi se zakazivanjem izbora poslije 23. aprila prekoračio rok od najviše 90 dana od dana raspisivanja, kako propisuje Zakon o izboru Predsjednika Crne Gore.

“Imajući u vidu sve navedeno, smatrano je da je najadekvatniji termin održavanja izbora 19. mart 2023. godine, poštujući zakonske rokove, a vodeći računa o drugim okolnostima i uvažavanju vjerskih osjećanja i obaveza građana Crne Gore. Pitanje koje je u javnosti otvarano o istovremenom održavanju izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore i izbora za predsjednika Crne Gore ne zavisi od predsjednika Skupštine. Naime, saglasno Ustavu Crne Gore, mandat poslanika traje četiri godine, što znači da bi redovni izbori za poslanike u Skupštini Crne Gore trebalo da se održe 2024. godine. Da bi se održali vanredni izbori, odnosno poslanicima prestao mandat prije vremena na koje su izabrani, Ustav propisuje samo dvije mogućnosti: raspuštanje Skupštine (član 84 i član 92) i donošenje odluke o skraćenju mandata (član 84 i 91)”, saopštili su iz Kabineta Đurović.

Da bi se Skupština raspustila potrebno je da se ispune uslovi iz člana 92 Ustava.

“U ovom trenutku nije ispunjen nijedan od uslova (ako se ne izabere Vlada u roku od 90 dana od dana predlaganja mandatara ili ako Skupština u dužem periodu ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom, a to kad je u pitanju ovaj saziv Skupštine nije slučaj; dodatni uslov je da Vlada Crne Gore sasluša mišljenje predsjednika Skupštine i predsjednika klubova poslanika u Skupštini; Ustav, takođe, propisuje nekoliko ograničenja, a između ostalog da se Skupština ne može raspustiti ako je pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi, odnosno kad Vlada izgubi povjerenje – član 110 Ustava)”, navodi se.

Da bi Skupština donijela Odluku o skraćenju mandata potrebno je da je predloži najmanje 25, a glasa 41 poslanik, a onda narednog dana od dana stupanja na snagu te odluke da predsjednik Crne Gore raspiše izbore (član 15 Zakona o izboru odbornika i poslanika).

“Kako do ovog trenutka nijesu ispunjeni uslovi za raspisivanje izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore, a nije se moglo odlagati raspisivanje izbora za predsjednika Crne Gore, to nije realna mogućnost eventualnog istovremenog održavanja izbora, posebno imajući u vidu da je i za izbor poslanika zakonski uslov da od dana raspisivanja do dana održavanja ne može proteći manje od 60, ni više od 100 dana. Cijeneći navedeno, predsjednica Skupštine Crne Gore je, saglasno propisima, donijela Odluku o raspisivanju izbora za Predsjednika Crne Gore, koji će se održati 19. marta 2023. godine”, zaključuju iz Skupštine.

Slične teme:Crna gora danijela đurović predsjednički izbori

Sledeće

Bečić: Ustavni sud mora biti odraz nezavisnosti, profesionalnosti i kompetentnosti

Ne propustite

Duško Marković najneaktivniji poslanik Skupštine Crne Gore

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

NSD predlaže da vlasnici bespravno izgrađenih objekata plaćaju naknadu Komisiji za legalizaciju

Poslanik Nove srpske demokratije, Dejan Đurović podnio je Skupštini Crne Gore Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, kojim se, između ostalog, predviđa produženje roka za upis bespravnih objekata u katastar sa 12 na 24 mjeseca, kao i uvođenje naknade za rad komisija koje sprovode postupak legalizacije.

Za sprovođenje ovog zakona, kako se navodi u predlogu, nijesu potrebna dodatna finansijska sredstva iz budžeta Crne Gore.

„Ista su vec predviđena Zakonom o budžetu. Povećanjem efikasnosti rada Komisija za legalizaciju očekuje se priliv finansijskih sredstva u budžete lokalnih samouprava ali i dijelom u državni budžet po osnovu naplate naknade za urbanu snaciju“, navodi se u procjeni finansijskih sredstava za sprovođenje zakona.

Izmjenama člana 14 predviđeno je i da članovi komisija za legalizaciju, kao i sekretari komisija, imaju pravo na naknadu za rad, dok će troškove pregleda bespravnog objekta na licu mjesta snositi vlasnik objekta. Visinu naknada i troškova, prema predlogu, propisivaće nadležno ministarstvo.

Jedinice lokalne samouprave, kako stoji u obrazloženju, ukazale su da nemaju obezbijeđena sredstva za isplatu naknada članovima komisija, zbog čega postoji bojazan da bi efikasnost procesa legalizacije mogla biti dovedena u pitanje.

„Postoji bojazan da članovi komisije neće obavljati povjerene poslove ukoliko se ne obezbijedi pravična naknada za rad, što će u konačnom uticati na sprovođenje postupka legalizacije“, navodi se.

Predloženim izmjenama člana 48 zakona vlasnicima bespravno izgrađenih objekata ostavlja se dodatnih godinu dana da pokrenu postupak upisa objekata u katastarsku evidenciju. Umjesto dosadašnjeg roka od 12 mjeseci, novi rok bio bi 24 mjeseca.

„Predloženim produženjem roka sa 12 na 24 mjeseca obezbijedili bi se realni usiovi za sprovođenje zakona, omogućilo bi se vlasnicima da pribave potrebnu dokumentaciju, izrade i ovjere elaborate, okončaju neophodne pravne postupke i blagovremeno pokrenu postupak upisa u katastarsku evidenciju. Na taj način ostvaila bi se svrha zakona, obezbijedila njegova pravična i eftkasna primjena, te spriječile teške socijalne posljedice koje bi nastale uslijed donošenja velikog broja rješenja o uklanjanju objekata koji predstavijaju jedino mjesto stanovanja njihovih vlasnika njihovih porodica, čime bi se ujedno doprinijelo očuvanju socijalnog mira i pravne sigurnosti građana“, navodi se u predlogu odluke.

U obrazloženju se navodi da veliki broj građana, zbog okolnosti koje ne zavise od njih, nije bio u mogućnosti da u propisanom roku započne postupak zbog administrativnih i pravnih prepreka, poput neriješenih ostavinskih postupaka, fizičkih dioba ili utvrđivanja prava svojine.

Navode da bi zadržavanje postojećeg roka moglo dovesti do donošenja velikog broja rješenja o uklanjanju objekata koji mnogim porodicama predstavljaju jedino mjesto stanovanja.

„Predloženim produženjem roka sa 12 na 24 mjeseca obezbijedili bi se realni uslovi za sprovođenje zakona, a spriječile teške socijalne posljedice koje bi nastale usljed donošenja velikog broja rješenja o uklanjanju objekata“, ističe se u obrazloženju.

U obrazloženju se podsjeća da je od početka procesa legalizacije podnijeto više od 59.500 zahtjeva, dok su donijeta 3.217 rješenja o legalizaciji, zbog čega se predloženim izmjenama želi unaprijediti efikasnost sprovođenja zakona i omogućiti njegova ujednačena primjena u svim opštinama.

Politika

SO Pljevlja usvojila Deklaraciju o nepriznavanju nezavisnosti Kosova

Skupština opštine (SO) Pljevlja sa 18 glasova usvojila je Deklaraciju o nepriznavanju odluke o priznanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova.

Dokument je predložila Demokratska narodna partija (DNP), a isti takav je ranije usvojen u SO Zeta.

U dokumentu koji sadrži šest tačaka nema eksplicitne formulacije o “otpriznavanju” Kosova ni u Zeti, ni u Pljevljima. No, poručuje se da pljevaljski parlament “ostaje privržen… nepovredivosti suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, zasnovanog na međunarodnom pravu i Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN…”

U tački jedan deklaracije piše da SO Pljevlja “s posebnom zabrinutošću konstatuje da se položaj Crnogoraca i Srba na Kosovu i Metohiji svakodnevno pogoršava pod privremenim prištinskim institucijama”.

U drugoj se navodi da SO Pljevlja “sa žaljenjem konstatuje da su sve dosadašnje vlade Crne Gore, od sticanja nezavisnosti (2006. godine), ignorisale većinski stav građana Crne Gore da su Kosovo i Metohija sastavni dio Republike Srbije.

U tački tri piše da SO Pljevlja poziva Vladu premijera Milojka Spajića (PES) da vodi “izbalansiranu spoljnu politiku” i da u međunarodnim institucijama i organizacijama ne glasa za odluke “koje su usmjerene protiv interesa većinske Crne Gore i susjedne i bratske države Srbije”.

“SO Pljevlja, solidarišući se sa stradalim crnogorskim i srpskim narodom na Kosovu i Metohiji, donosi ovu deklaraciju kao vid podrške i nastojanja da se kriza nastala jednostrano proglašenom nezavisnošću riješi mirnim putem; SO Pljevlja ostaje privržen poštovanju Povelje UN-a, nepovredivosti suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Srbije, zasnovanog na međunarodnom pravu i Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN 1244”, navedeno je u tačkama četiri i pet deklaracije.

Nakon što je bivši Demokratski front (DF), koji čine DNP i NSD, prije tri godine neuspješno pokušao da u zetskom parlamentu usvoji deklaraciju o “otpriznavanju” Kosova, Knežević je sredinom aprila najavio da će aktuelizovati to pitanje – ovog puta i u drugim opštinama gdje je DNP dio vlasti, ali i na državnom nivou.

Inicijativu za usvajanje deklaracije pokrenuo je poslanik DNP-a Vladislav Bojović, uz obrazloženje da lokalni parlament treba da zauzme stav o, kako je naveo, “jednostrano proglašenoj nezavisnosti Kosova”.

Stavljanje na dnevni red inicijative potpisalo je 19 odbornika – svih deset odbornika Nove srpske demokratije (NSD), dva predstavnika DNP-a, nezavisni odbornik Ratko Pejović, dva predstavnika Pokreta za Pljevlja Novice Stanića, troje od četvoro odbornika Demokratske Crne Gore, kao i odbornica Ujedinjene Crne Gore Dejana Petrić. Za usvajanje dokumenta potrebno je najmanje 18 “ruku”.

Jedini odbornik Demokrata koji nije podržao inicijativu je Milojica Tešović, koji smatra da lokalni parlament ne treba da raspravlja o pitanjima spoljne politike jer su ona u nadležnosti državnih institucija, tj. Vlade.

I nezavisni odbornik Miomir Drobnjak najavio je prethodno da iz istih razloga neće podržati usvajanje deklaracije.

Politika

Đurović: Rekonstrukcijom Vlade NSD dobija dva ministarstva

Funkcioner Nove srpske demokratije, Dejan Đurović u emisiji Specijal na TV Podgorica kazao je da se rekonstrukcija Vlade očekuje u svakom trenutku i da će NSD u novom sastavu izvršne vlasti imati dva ministra, Radoša Zečevića i Jovana Jola Vučurović.

“U svakom trenutku se očekuje da bude rekonstrukcija Vlade. Što se tiče Nove srpske demokratije, imaćemo dva nova ministra”. rekao je Đurović.

Prema njegovim riječima, poslanik Jovan Jole Vučurović biće ministar za odnose sa parlamentom i inspekcijske poslove, dok će Radoš Zečević preuzeti resor saobraćaja.

“Jovan Jole Vučurović biće ministar za odnose sa parlamentom i za inspekcijske poslove, a ministar saobraćaja biće Radoš Zečević, koji se dokazao u svom poslu kao direktor Puteva Podgorice. Mislim da će Crna Gora u njima dvojici dobiti ljude koji će ozbiljno raditi na svojim zadacima i doprinijeti boljem radu Vlade”, rekao je Đurović za RTV PG.

Govoreći o navodima da je izbor Vučurovića izazvao negodovanje dijela hrvatskih političkih predstavnika, Đurović je ocijenio da gotovo nema političara čije izjave nijesu bile predmet kritika.

“Mislim da nema političara u Crnoj Gori za kojeg se ne bi mogla pronaći neka izjava koja je nekome sporna. Ali, to će pokazati i glasanje u parlamentu. Vjerujem da Jovan Jole Vučurović zaslužuje ne samo povjerenje crnogorskog parlamenta, već i šire javnosti, a to će dokazati svojim radom”, kazao je on.

Đurović je izrazio očekivanje da će doći do smirivanja tenzija između Crne Gore i Hrvatske.

“Želim da vjerujem da će Hrvatska spustiti tenzije kada su u pitanju izbori u crnogorskoj Vladi, kao i da će doći do poboljšanja bilateralnih odnosa. Očekujemo i da Hrvatska poništi odluku kojom su Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Milan Knežević proglašeni personama non grata, jer takve odluke ne doprinose dobrim komšijskim i bilateralnim odnosima, već samo podižu tenzije. Mislim da to u ovom trenutku nije u interesu ni Hrvatske ni Crne Gore”, rekao je Đurović.

Na pitanje da li će Ministarstvo sporta i mladih biti podijeljeno na dva resora, Đurović je kazao da o tome odlučuje premijer Milojko Spajić.

“Ne znam, to ipak zavisi od premijera Spajića”, poručio je Đurović.

Đurović je kazao da će o eventualnom davanju Aerodroma Crne Gore pod koncesiju odlučivati Skupština.

“Skupština treba da odluči i treba da odluče predstavnici naroda. To sam rekao i ranije u vašim emisijama”, rekao je Đurović.

On je naveo da je ključno procijeniti da li Crna Gora može samostalno razviti aerodrome koji će biti konkurentni u regionu.

“Uvijek postoji dilema da li imamo mogućnosti da napravimo aerodrome koji će biti dobra konkurencija aerodromima u regionu. Moramo sami donijeti tu odluku2, kazao je on.

Kao primjer naveo je razvoj Aerodroma – Nikola Tesla“ u Beogradu nakon davanja pod koncesiju.

“Vidimo da je beogradski aerodrom doživio ozbiljan preporod i postao jedan od centara ovog dijela Evrope kada je riječ o avio-saobraćaju. Tu svakako postoje određeni pozitivni primjeri”, rekao je Đurović.