fbpx
Connect with us

Politika

Predsjednički izbori 19. marta

Imajući u vidu da su u aprilu veliki vjerski praznici sve tri najbrojnije konfesije u Crnoj Gori, ocijenjeno je da je najprimjerenije i najadekvatnije da termin za održavanje izbora bude 19. mart 2023. godine.

Predsjednica Skupštine Crne Gore, Danijela Đurović, raspisala je predsjedničke izbore za 19. mart ove godine.

“Saglasno članu 89 Ustava Crne Gore i članu 2 Zakona o izboru Predsjednika Crne Gore, predsjednik Skupštine Crne Gore je ovlašćen i dužan da raspiše izbore za predsjednika Crne Gore najkasnije 120 dana prije isteka mandata predsjednika Crne Gore. Nakon objavljivanja konačnih rezultata na izborima 2018. godine sadašnji mandat predsjedniku Crne Gore započeo je polaganjem zakletve pred poslanicima u Skupštini Crne Gore 20. maja 2018. godine, tako da je posljednji dan roka za raspisivanje izbora 19. januar 2023. godine”, piše u saopštenju Kabineta predsjednice Skupštine.

Imajući u vidu da su u aprilu veliki vjerski praznici sve tri najbrojnije konfesije u Crnoj Gori, ocijenjeno je da je najprimjerenije i najadekvatnije da termin za održavanje izbora bude 19. mart 2023. godine.

“Naime, 9. aprila je vjerski praznik Uskrs pripadnika katoličke vjeroispovijesti, 16. aprila je vjerski praznik Vaskrs pripadnika pravoslavne vjeroispovijesti, a 21, 22. i 23. aprila je vjerski praznik ramazanski Bajram pripadnika islamske vjeroispovijesti. Sva tri vjerska praznika padaju u nedjelju, a to je zakonom propisani dan za održavanje izbora. Takođe, imajući u vidu mogućnost da nijedan od potencijalnih kandidata na izborima za predsjednika ne pobijedi u prvom krugu, odnosno ne dobije više od polovine važećih glasova birača koji su glasali, bilo je neophodno voditi računa o činjenici da se drugi krug izbora održava nakon 14 dana, što opet ne bi bilo primjereno da pada u vrijeme vjerskih praznika, pa je iz tog razloga određen 19. mart, kako bi se u tom slučaju drugi krug izbora održao 2. aprila 2023. godine”, dodaje se u saopštenju.

Iz Skupštine istuču da bi se zakazivanjem izbora poslije 23. aprila prekoračio rok od najviše 90 dana od dana raspisivanja, kako propisuje Zakon o izboru Predsjednika Crne Gore.

“Imajući u vidu sve navedeno, smatrano je da je najadekvatniji termin održavanja izbora 19. mart 2023. godine, poštujući zakonske rokove, a vodeći računa o drugim okolnostima i uvažavanju vjerskih osjećanja i obaveza građana Crne Gore. Pitanje koje je u javnosti otvarano o istovremenom održavanju izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore i izbora za predsjednika Crne Gore ne zavisi od predsjednika Skupštine. Naime, saglasno Ustavu Crne Gore, mandat poslanika traje četiri godine, što znači da bi redovni izbori za poslanike u Skupštini Crne Gore trebalo da se održe 2024. godine. Da bi se održali vanredni izbori, odnosno poslanicima prestao mandat prije vremena na koje su izabrani, Ustav propisuje samo dvije mogućnosti: raspuštanje Skupštine (član 84 i član 92) i donošenje odluke o skraćenju mandata (član 84 i 91)”, saopštili su iz Kabineta Đurović.

Da bi se Skupština raspustila potrebno je da se ispune uslovi iz člana 92 Ustava.

“U ovom trenutku nije ispunjen nijedan od uslova (ako se ne izabere Vlada u roku od 90 dana od dana predlaganja mandatara ili ako Skupština u dužem periodu ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom, a to kad je u pitanju ovaj saziv Skupštine nije slučaj; dodatni uslov je da Vlada Crne Gore sasluša mišljenje predsjednika Skupštine i predsjednika klubova poslanika u Skupštini; Ustav, takođe, propisuje nekoliko ograničenja, a između ostalog da se Skupština ne može raspustiti ako je pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi, odnosno kad Vlada izgubi povjerenje – član 110 Ustava)”, navodi se.

Da bi Skupština donijela Odluku o skraćenju mandata potrebno je da je predloži najmanje 25, a glasa 41 poslanik, a onda narednog dana od dana stupanja na snagu te odluke da predsjednik Crne Gore raspiše izbore (član 15 Zakona o izboru odbornika i poslanika).

“Kako do ovog trenutka nijesu ispunjeni uslovi za raspisivanje izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore, a nije se moglo odlagati raspisivanje izbora za predsjednika Crne Gore, to nije realna mogućnost eventualnog istovremenog održavanja izbora, posebno imajući u vidu da je i za izbor poslanika zakonski uslov da od dana raspisivanja do dana održavanja ne može proteći manje od 60, ni više od 100 dana. Cijeneći navedeno, predsjednica Skupštine Crne Gore je, saglasno propisima, donijela Odluku o raspisivanju izbora za Predsjednika Crne Gore, koji će se održati 19. marta 2023. godine”, zaključuju iz Skupštine.

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Podrška Spajiću uslovljena sporazumom o dvojnom državljanstvu sa Srbijom

milan knežević andrija mandić
Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija, čiji su predsjednici Andrija Mandić i Milan Knežević, očekuju da odmah po dobijanju pozitivnog IBAR-a bude izvršena rekonstrukcija Vlade, a svoju dalju podršku premijeru Milojku Spajiću usloviće sa još nekoliko zahtjeva.

Preduslov za rekonstrukciju i dalju podršku je izglasavanje rezolucije o Jasenovcu, za koju u ove dvije partije očekuju da će biti usvojena jer su njen tekst, nakon inicijative Spajića i Mandića, sačinili u klubu poslanika Pokreta Evropa sad. Ta inicijativa je već u skupštinskoj proceduri.

Nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, biće inicirani razgovori o rekonstrukciji, ili, kako kažu u PES-u, proširenju 44. Vlade.

Istovremeno će biti zatražena realizacija međudržavnog sporazuma sa Srbijom o dvojnom državljanstvu, koji bi podrazumijevao i izmjene i dopune Zakona o državljanstvu. Odmah zatim, ili istovremeno, bila bi pokrenuta ustavna inicijativa da srpski jezik, uz crnogogorski, bude normiran kao službeni jezik u Crnoj Gori. Tu je i inicijativa da trobojka iz 1905. bude proglašena ustavnom i normirana kao narodna zastava.

Partije koje u ovom trenutku podržavaju manjinsku vladu Milojka Spajića tražiće i da dođe do promjene jednog broja ministara za koje smatraju da ne obavljaju svoj posao na adekvatan način. Tu se prije svega misli na ministra pravde Andreja Milovića i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića.

Na kraju, Mandić i Knežević će tražiti od Spajića da im da tačne vremeneske okvire realizacije programa “Evropa sad 2”, na osnovu kojeg je i dobio najveći broj glasova i mandat da formira Vladu uz njihovu podršku.

Knežević tvrdi da ovim zahtjevima principu prave uslugu Spajiću.

“Smatram da je u ovom trenutku ono što radi DNP u korist naroda koji je glasao za nas. Smatram da smo ovim zahtjevima i Spajiću napravili uslugu. Biće mi velika čast, kao što mi je bila čast kad je Mandić postao predsjednik Skupštine, da lista koju sam predvodio izdejstvuje realizaciju međudržavnog sporazuma sa Srbojom o dvojnom državljanstvu, ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog i trobojke kao narodne zastave. Ja poslije toga više ne moram da se bavim politikom jer sam realizovao sopstvenu i zajedničku ideologiju i znaću da nisam izdao ljude koji su me glasali”,  kazao je Knežević.

I Mandić smatra da je neophodno mnogo toga promijeniti i da Srbi u Crnoj Gori neće da budu građani drugog reda. Lider Nove srpske demokratije takođe smatra da Spajićeva vlada ne može imati podršku ako se ogluši o njihove zathjeve.

“To su legitimni zahtjevi srpskog naroda, čiji su pripadnici i dalje građani drugog reda i ne mogu dobiti crnogorsko državljanstvo”, istakao je Mandić.

Dvije godine nakon što je na referendumu obnovila nezavisnost, Crna Gora je 2008. godine donijela Zakon o crnogorskom državljanstvu.

Poslanici tadašnje opozicije, uglavnom iz redova Demokratskog fronta, ocijenili su zakon rigidnim i diskriminatorskim, posebno prema Srbima kojima je onemogućavao da uz crnogorsko imaju i srpsko državljanstvo.

 

 

Continue Reading

Politika

Spajić dostavio Skupštini predlog za razrješenje Milovića po hitnom postupku

milojko spajić
Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić dostavio je danas Skupštini Crne Gore predlog za razrješenje ministra pravde Andreja Milovića. To je objavljeno na sajtu Skupštine.

Spajić je najavio sinoć da će u najkraćem roku predložiti razrješenje Milovića, optuživši ga da je sa šefom države Jakovom Milatovićem pokrenuo “koordinisanu opstrukciju” Vlade.

“Odlukom o izboru predsjednika i članova 44. Vlade Crne Gore od 31. oktobra 2023. godine, Andrej Milović je izabran za ministra pravde. Kao što je poznato, u proteklom periodu, 44. Vlada preduzela je niz aktivnosti na planu ubrzanja ekonomskog rasta, evropskih integracija i jačanja vladavine prava. U realizaciji intenzivne i dinamične agende, najveći broj članova Vlade iskazao je punu posvećenost ovim prioritetima kroz profesionalni i lični angažman. Sa druge strane, ministar pravde Andrej Milović u više navrata nije bio na liniji onoga što su prioriteti Vlade, te je svojim djelovanjem, bez prethodne konsultacije sa predsjednikom i članovima Vlade, narušio ukupan kontekst i ugled kako cijele Vlade, tako i parlamentarne većine čijom je podrškom izabran na funkciju ministra pravde”,  navodis e u obrazloženju.

“S obzirom da Andrej Milović nije na adekvatan način odgovorio očekivanjima i zadacima, a da je od izuzetnog značaja za pravni i politički sistem da funkciju ministra pravde obavlja lice sa najvišim stepenom povjerenja od strane izvršne vlasti, uvjeren sam da je potrebno preduzeti neophodne korake i pristupiti razrješenju ministra pravde. U suprotnom, daljim obavljanjem funkcije dodatno bi se ugrozili interesi Crne Gore sa aspekta unutrašnje i vanjske politike, kao i vrijednosti 44. Vlade koje se odnose na meritokratiju i jačanje demokratskih i depolitizovanih institucija. Imajući u vidu član 82 stav 1 tačka 12 Ustava Crne Gore kojim je propisano da Skupstina bira i razrješava predsjednika i clanove Vlade, podnosim Skupstini predlog da se Andrej Milović razriješi funkcije ministra pravde, po hitnom postupku”, dio je dokumenta koji je dostavljen Skupštini.

Continue Reading

Politika

Milović poručio Spajiću: Stisnite petlju, predložite moje razrješenje

andrej milović
Ministar pravde Andrej Milović pozvao je danas premijera Milojka Spajića da “stisne petlju” i u što kraćem roku pokrene inicijativu za njegovo razrješenje.

Milović je na vanrednoj konferenciji za novinare istakao je da trpi političke i medijske udare u cilju diskreditacije i namjere da bude smijenjen. Kazao je da PES vuče ka ponoru Vladu i Crnu Goru.

“To je urađeno da se pošto-poto sruši ministar pravde. Agenda širenja neistina, već poznatih metoda blaćenja ljudi i navodne kriminalizacije uvezena je da se sruši ministar pravde, da bi se blokiralo dobijanje pozitivnog IBAR-a. Na žalost ili na sreću, nisam bio pošteđen ni od dijela Pokreta Evropa sad (PES), kome sam pripadao do februara. Dok se odnosilo samo na mene ili moju partijsku poziciju, nosio sam se s tim, ali odnedavno su posljedice toga počeli da osjećaju i moji saradnici u Ministarstvu a posredno i ostali zaposleni. Po završetku sjednice parlamenta u četvrtak,  na Vladi tijesnom većinom odlučeno je da se meni kao resornom ministru i mojm saradnicima zabrani da u parlamentu obrazlažemo zakone na kojima smo vrijedno radili. Iako smo prihvatili dan ranije samo amandman koji je imao za cilj tehničku korekciju teksta. Takav odnos prema meni mogu da razumijem jer je dug prema naručiocima agende koju sam opisao, ali zašto prema mojim saradnicima, pitam se, iznenađen. Moje saradnike su svakodnevno pozivali da im objašnjavaju pravnu materiju koju oni ne poznaju, da bi uopšte mogli da makar nešto javno govore o njoj. Iznenađujuće je bilo dozvoliti i prihvatiti da bilo ko prisvaja rezultate našeg rada i da se njime bez pokrića kiti”, rekao je Milović.

On je rekao da su premijer Spajić i njegov šef kabineta nelegalno i nelegitimno udaljili ministra pravde iz Skupštine Crne Gore kao jasan uvod u ono što već duže planiraju da urade – da bi dobili taster ministra, koji klima glavom i bez pardona će se hvaliti, ali ne svojim radom.

“Ja sam bio dosad bez reakcije samo zato što sam ispred ličnog dostojanstva i ponosa zadržao i interes države i građana, za koje radim i kojima institucionalno služim. Zato sam prećutao i mučko isključenje iz PES-a i to u trenutku kada sam bio u avionu za Brisel, gdje sam činio sve da dobijemo pozitivan IBAR. Dakle, u Podgorici PES je imao sjednicu Predsjedništva bez mog prisustva iako je o meni odlučivano u tom trenutku, kao punopravnom članu. Hrabro od onoga ko je sazvao, moralno i etički, nema šta”, naglasio je ministar.

Svoju inicijativu ću formalizovati i uputiti je Spajiću u što kraćem roku.

“Sada kada je ostvaren pozitivan IBAR više ne želim da ćutim. Sada želim otvoreno i konkretno da razgovaramo, pa da još snažnije stremimo ka zatvaranju poglavlja na putu ka EU. Zato je došlo vrijeme da premijer Milojko Spajić i ja svedemo račune. Spajiću, želim da Vam pomognem i da prekinimo ovo političko mrcvarenje, stisnite petlju i u najkraćem roku saglasno ustavnim ovlašćenjima uputite prijedlog Skupštini Crne Gore da me razriješi sa funkcije ministara pravde”, kazao je ministar Milović.

Podsjećamo, Vlada je prošle sedmice donijela odluku da umjesto ministra pravde Andreja Milovića potpredsjednik Vlade Momo Koprivic bude zastupnik u Skupštini kada se raspravlaljo o IBAR zakonima u ime predlagača zakona.Tada je iz Vlade saopšteno da se Milović oglušio o uputstvu koje je predviđalo da se amandmani na IBAR zakone ne mogu prihvatiti bez saglasnosti Vlade.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto