Politika

Predsjednički izbori 19. marta

Imajući u vidu da su u aprilu veliki vjerski praznici sve tri najbrojnije konfesije u Crnoj Gori, ocijenjeno je da je najprimjerenije i najadekvatnije da termin za održavanje izbora bude 19. mart 2023. godine.

Predsjednica Skupštine Crne Gore, Danijela Đurović, raspisala je predsjedničke izbore za 19. mart ove godine.

„Saglasno članu 89 Ustava Crne Gore i članu 2 Zakona o izboru Predsjednika Crne Gore, predsjednik Skupštine Crne Gore je ovlašćen i dužan da raspiše izbore za predsjednika Crne Gore najkasnije 120 dana prije isteka mandata predsjednika Crne Gore. Nakon objavljivanja konačnih rezultata na izborima 2018. godine sadašnji mandat predsjedniku Crne Gore započeo je polaganjem zakletve pred poslanicima u Skupštini Crne Gore 20. maja 2018. godine, tako da je posljednji dan roka za raspisivanje izbora 19. januar 2023. godine“, piše u saopštenju Kabineta predsjednice Skupštine.

„Naime, 9. aprila je vjerski praznik Uskrs pripadnika katoličke vjeroispovijesti, 16. aprila je vjerski praznik Vaskrs pripadnika pravoslavne vjeroispovijesti, a 21, 22. i 23. aprila je vjerski praznik ramazanski Bajram pripadnika islamske vjeroispovijesti. Sva tri vjerska praznika padaju u nedjelju, a to je zakonom propisani dan za održavanje izbora. Takođe, imajući u vidu mogućnost da nijedan od potencijalnih kandidata na izborima za predsjednika ne pobijedi u prvom krugu, odnosno ne dobije više od polovine važećih glasova birača koji su glasali, bilo je neophodno voditi računa o činjenici da se drugi krug izbora održava nakon 14 dana, što opet ne bi bilo primjereno da pada u vrijeme vjerskih praznika, pa je iz tog razloga određen 19. mart, kako bi se u tom slučaju drugi krug izbora održao 2. aprila 2023. godine“, dodaje se u saopštenju.

Iz Skupštine istuču da bi se zakazivanjem izbora poslije 23. aprila prekoračio rok od najviše 90 dana od dana raspisivanja, kako propisuje Zakon o izboru Predsjednika Crne Gore.

„Imajući u vidu sve navedeno, smatrano je da je najadekvatniji termin održavanja izbora 19. mart 2023. godine, poštujući zakonske rokove, a vodeći računa o drugim okolnostima i uvažavanju vjerskih osjećanja i obaveza građana Crne Gore. Pitanje koje je u javnosti otvarano o istovremenom održavanju izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore i izbora za predsjednika Crne Gore ne zavisi od predsjednika Skupštine. Naime, saglasno Ustavu Crne Gore, mandat poslanika traje četiri godine, što znači da bi redovni izbori za poslanike u Skupštini Crne Gore trebalo da se održe 2024. godine. Da bi se održali vanredni izbori, odnosno poslanicima prestao mandat prije vremena na koje su izabrani, Ustav propisuje samo dvije mogućnosti: raspuštanje Skupštine (član 84 i član 92) i donošenje odluke o skraćenju mandata (član 84 i 91)“, saopštili su iz Kabineta Đurović.

Da bi se Skupština raspustila potrebno je da se ispune uslovi iz člana 92 Ustava.

„U ovom trenutku nije ispunjen nijedan od uslova (ako se ne izabere Vlada u roku od 90 dana od dana predlaganja mandatara ili ako Skupština u dužem periodu ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom, a to kad je u pitanju ovaj saziv Skupštine nije slučaj; dodatni uslov je da Vlada Crne Gore sasluša mišljenje predsjednika Skupštine i predsjednika klubova poslanika u Skupštini; Ustav, takođe, propisuje nekoliko ograničenja, a između ostalog da se Skupština ne može raspustiti ako je pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi, odnosno kad Vlada izgubi povjerenje – član 110 Ustava)“, navodi se.

Da bi Skupština donijela Odluku o skraćenju mandata potrebno je da je predloži najmanje 25, a glasa 41 poslanik, a onda narednog dana od dana stupanja na snagu te odluke da predsjednik Crne Gore raspiše izbore (član 15 Zakona o izboru odbornika i poslanika).

„Kako do ovog trenutka nijesu ispunjeni uslovi za raspisivanje izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore, a nije se moglo odlagati raspisivanje izbora za predsjednika Crne Gore, to nije realna mogućnost eventualnog istovremenog održavanja izbora, posebno imajući u vidu da je i za izbor poslanika zakonski uslov da od dana raspisivanja do dana održavanja ne može proteći manje od 60, ni više od 100 dana. Cijeneći navedeno, predsjednica Skupštine Crne Gore je, saglasno propisima, donijela Odluku o raspisivanju izbora za Predsjednika Crne Gore, koji će se održati 19. marta 2023. godine“, zaključuju iz Skupštine.

Slične teme:Crna gora danijela đurović predsjednički izbori

Sledeće

Bečić: Ustavni sud mora biti odraz nezavisnosti, profesionalnosti i kompetentnosti

Ne propustite

Duško Marković najneaktivniji poslanik Skupštine Crne Gore

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mandić: Ibrahimović prekršio dogovor vladajuće koalicije

Ova Vlada se zalaže za ulazak Crne Gore u EU, a ne za ispunjavanje spoljnopolitičkih ambicija albanskih političara sa Kosova i Metohije, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

„Mi sa koalicionim partnerima imamo jasan dogovor o funkcionisanju izvršne vlasti: zajednički radimo na realizaciji spoljnopolitičkog prioriteta – učlanjenju Crne Gore u EU i zbog toga stavljamo moratorijum na pitanja o kojima ne postoji saglasnost unutar parlamentarne većine. Vlada vodi unutrašnju i spoljašnju politiku Crne Gore i jedino mjesto gdje se utvrđuje poštovanje tih principa su odluke na sjednicama Vlade. Jučerašnjim glasanjem na sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope ministar vanjskih poslova Evrin Ibrahimović, narušio je oba principa“, objavio je Madnić na društvenoj mreži „X“.

On smatra da ministar ne smije da zastupa ono što bi lično želio, već je dužan da izvršava politiku koju vodi Vlada.

„Ova Vlada se zalaže za ulazak Crne Gore u EU, a ne za ispunjavanje spoljnopolitičkih ambicija albanskih političara sa Kosova i Metohije. Jednostranom odlukom da se glasa u Savjetu Evrope, bez ikakvih konsultacija sa koalicionim partnerima, a posebno bez odluke Vlade, ministar vanjskih poslova, direktno je osporio naše dogovore i koalicioni sporazum, ugrozio dobrosusjedske odnose sa Srbijom i pokušao da skrene Crnu Goru sa EU puta. U krajnjem, očekujem da se Vlada Crne Gore jasno odredi prema ovom glasanju. Najnoviji postupci su suprotni dogovorima i potpisanom koalicionom sporazumu i predstavljaju samo kontinuitet pogrešnih politika koje su vodile ranije vlasti, a koje su poražene na izborima 2020. i 2023. godine“, zaključio je Mandić.

Politika

Pejović: Izvještaj Evropskog parlamenta potvrda uspješnog rada

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović saopštio je da je izvještaj Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta još jedna potvrda uspješnog rada Crne Gore na putu ka EU.

„U juče usvojenom Izvještaju o Crnoj Gori, članovi Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta su još jednom istakli da naša država ostaje najnapredniji kandidat za članstvo među zemljama regiona“, rekao je Pejović.

U tom dokumentu Evropski parlament je, kako navodi Pejović, posebno pohvalio značajan napredak u usklađivanju sa pravnim okvirom EU, stabilnu i visoku podršku građana koji prepoznaju koristi članstva u EU i jasnu ambiciju da do 2028. postanemo punopravna članica Unije.

Zatvaranjem tri poglavlja krajem prošle godine, prvi put nakon sedam godina, Vlada predvođena Pokretom Evropa sad! potvrdila je odlučnost i sposobnost da u ambicioznom roku ostvari mjerljive rezultate“, istakao je Pejović.

Ovo priznanje, kako navodi, potkrepljuje naš model vođenja politike usmjeren na jačanje ekonomskog standarda, ubrzanje evropskih integracija i unaprjeđenje vladavine prava.

„Ta tri međusobno isprepletana cilja čine i činiće glavni pravac kretanja Pokreta Evropa sad!“, dodao je Pejović.

Politika

DPS danas predaje parlamentu inicijativu za razrješenje Mandića

Demokratska partija socijalista (DPS) trebalo bi danas da preda Skupštini inicijativu za razrješenje njenog šefa Andrije Mandića (Nova srpska demokratija – NSD) kog, pored ostalog, smatraju odgovornim za potencijalnu zloupotrebu službenog vozila parlamenta u noći kad je Danilo Mandić, bratanić i neformalni tjelohranitelj prvog čovjeka zakonodavnog doma, navodno ranio dvoje ljudi u Podgorici.

To je “Vijestima” potvrdio izvor iz DPS-a, rekavši da su inicijativu uputili sinoć na potpis kolegama iz ostatka opozicije.

On je, međutim, kazao da slučaj moguće zloupotrebe službenog automobila Skupštine, odnosno eventualnog ustupanja njenih resursa bezbjednosno interesantnim licima (BIL), nije jedini razlog zbog kog zahtijevaju smjenu Mandića. Navodi da se od konstituisanja aktuelnog saziva parlamenta, integritet te institucije “smišljeno urušava”, i da je Mandić najodgovorniji i za to, ali i za “ukidanje njene kontrolne uloge”, “sprovođenje nacionalističke i antievropske politike”, te “remećenje mukotrpno građene politike odnosa sa susjedima”.

Prema Poslovniku Skupštine, predlog za razrješenje njenog predsjednika mora potpisati najmanje deset poslanika. S obzirom na to da DPS ima 17, znači da im ne fali potpisa da bi inicirali predlog. Ako se on nađe na dnevnom redu i ako se o njemu bude glasalo, za smjenu Mandića potrebna je podrška većine od ukupnog broja poslanika, najmanje 41.

Međutim, iz većine vladajućih partija poručili su da prvi čovjek zakonodavnog doma ne bi trebalo da podnese ostavku zbog slučaja potencijalne zloupotrebe državne imovine, što znači da neće ni glasati za njegovu smjenu.

DPS i Socijaldemokrate (SD), i ako bi za inicijativu dobili podršku vladajuće Bošnjačke stranke (BS) koja je već jednom glasala za smjenu Mandića, ne bi imali dovoljnu podršku da ga “sruše”. BS ima šest poslanika, Građanski pokret (GP) URA četiri, a po jednog Demokratska unija Albanaca i Hrvatska građanska inicijativa, što je s DPS-om i SD-om ukupno 32. Ukoliko bi im se eventualno pridružile dvije nezavisne poslanice Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur, te poslanik Force Ilir Čapuni koji je nedavno kazao “Vijestima” da će glasati za razrješenje Mandića, to ponovo ne bi bilo ni blizu većine potrebne za smjenu – imali bi 35 glasova za.

DPS, SD i GP URA podnijeli su 24. aprila skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu inicijativu za kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. U inicijativi navode da način na koji su nadležni reagovali u slučaju Danila Mandića budi zabrinutost i sumnju u zakonitost i nepristrasnost njihovog postupanja.

Skupština i Andrija Mandić i dalje ne odgovaraju na pitanja “Vijesti” koja se tiču vozila kojim je 19. aprila navodno upravljao Danilo Mandić, a koje se vodi na tu instituciju. Predsjednik zakonodavnog doma je 30. aprila saopštio da se nije oglašavao kako niko ne bi imao povoda da kaže da vrši pritisak na nadležne, poručivši da je ovo “neka nova Crna Gora”, i da “u njoj niko ne može biti izuzet od primjene zakonske kazne, pod uslovom da je istinski kriv”.

Andrija Mandić je početkom marta prošle godine “preživio” glasanje o smjeni, koje je takođe bio inicirao DPS.

Izvor: Vijesti