Politika
Predsjednički izbori 19. marta
Imajući u vidu da su u aprilu veliki vjerski praznici sve tri najbrojnije konfesije u Crnoj Gori, ocijenjeno je da je najprimjerenije i najadekvatnije da termin za održavanje izbora bude 19. mart 2023. godine.
Predsjednica Skupštine Crne Gore, Danijela Đurović, raspisala je predsjedničke izbore za 19. mart ove godine.
“Saglasno članu 89 Ustava Crne Gore i članu 2 Zakona o izboru Predsjednika Crne Gore, predsjednik Skupštine Crne Gore je ovlašćen i dužan da raspiše izbore za predsjednika Crne Gore najkasnije 120 dana prije isteka mandata predsjednika Crne Gore. Nakon objavljivanja konačnih rezultata na izborima 2018. godine sadašnji mandat predsjedniku Crne Gore započeo je polaganjem zakletve pred poslanicima u Skupštini Crne Gore 20. maja 2018. godine, tako da je posljednji dan roka za raspisivanje izbora 19. januar 2023. godine”, piše u saopštenju Kabineta predsjednice Skupštine.
Imajući u vidu da su u aprilu veliki vjerski praznici sve tri najbrojnije konfesije u Crnoj Gori, ocijenjeno je da je najprimjerenije i najadekvatnije da termin za održavanje izbora bude 19. mart 2023. godine.
“Naime, 9. aprila je vjerski praznik Uskrs pripadnika katoličke vjeroispovijesti, 16. aprila je vjerski praznik Vaskrs pripadnika pravoslavne vjeroispovijesti, a 21, 22. i 23. aprila je vjerski praznik ramazanski Bajram pripadnika islamske vjeroispovijesti. Sva tri vjerska praznika padaju u nedjelju, a to je zakonom propisani dan za održavanje izbora. Takođe, imajući u vidu mogućnost da nijedan od potencijalnih kandidata na izborima za predsjednika ne pobijedi u prvom krugu, odnosno ne dobije više od polovine važećih glasova birača koji su glasali, bilo je neophodno voditi računa o činjenici da se drugi krug izbora održava nakon 14 dana, što opet ne bi bilo primjereno da pada u vrijeme vjerskih praznika, pa je iz tog razloga određen 19. mart, kako bi se u tom slučaju drugi krug izbora održao 2. aprila 2023. godine”, dodaje se u saopštenju.
Iz Skupštine istuču da bi se zakazivanjem izbora poslije 23. aprila prekoračio rok od najviše 90 dana od dana raspisivanja, kako propisuje Zakon o izboru Predsjednika Crne Gore.
“Imajući u vidu sve navedeno, smatrano je da je najadekvatniji termin održavanja izbora 19. mart 2023. godine, poštujući zakonske rokove, a vodeći računa o drugim okolnostima i uvažavanju vjerskih osjećanja i obaveza građana Crne Gore. Pitanje koje je u javnosti otvarano o istovremenom održavanju izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore i izbora za predsjednika Crne Gore ne zavisi od predsjednika Skupštine. Naime, saglasno Ustavu Crne Gore, mandat poslanika traje četiri godine, što znači da bi redovni izbori za poslanike u Skupštini Crne Gore trebalo da se održe 2024. godine. Da bi se održali vanredni izbori, odnosno poslanicima prestao mandat prije vremena na koje su izabrani, Ustav propisuje samo dvije mogućnosti: raspuštanje Skupštine (član 84 i član 92) i donošenje odluke o skraćenju mandata (član 84 i 91)”, saopštili su iz Kabineta Đurović.
Da bi se Skupština raspustila potrebno je da se ispune uslovi iz člana 92 Ustava.
“U ovom trenutku nije ispunjen nijedan od uslova (ako se ne izabere Vlada u roku od 90 dana od dana predlaganja mandatara ili ako Skupština u dužem periodu ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom, a to kad je u pitanju ovaj saziv Skupštine nije slučaj; dodatni uslov je da Vlada Crne Gore sasluša mišljenje predsjednika Skupštine i predsjednika klubova poslanika u Skupštini; Ustav, takođe, propisuje nekoliko ograničenja, a između ostalog da se Skupština ne može raspustiti ako je pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi, odnosno kad Vlada izgubi povjerenje – član 110 Ustava)”, navodi se.
Da bi Skupština donijela Odluku o skraćenju mandata potrebno je da je predloži najmanje 25, a glasa 41 poslanik, a onda narednog dana od dana stupanja na snagu te odluke da predsjednik Crne Gore raspiše izbore (član 15 Zakona o izboru odbornika i poslanika).
“Kako do ovog trenutka nijesu ispunjeni uslovi za raspisivanje izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore, a nije se moglo odlagati raspisivanje izbora za predsjednika Crne Gore, to nije realna mogućnost eventualnog istovremenog održavanja izbora, posebno imajući u vidu da je i za izbor poslanika zakonski uslov da od dana raspisivanja do dana održavanja ne može proteći manje od 60, ni više od 100 dana. Cijeneći navedeno, predsjednica Skupštine Crne Gore je, saglasno propisima, donijela Odluku o raspisivanju izbora za Predsjednika Crne Gore, koji će se održati 19. marta 2023. godine”, zaključuju iz Skupštine.
Politika
Mujović: DNP se grdno prevario ako misle da koalicioni sporazum parcijalno poštuju
Ako je DNP pomislio da će moći da predloži i izabere predsjednika Skupštine Glavnog grada, a da ne poštuje ostatak koalicionog sporazuma, da samo parcijalno sprovodi koalicioni sporazum onako kako njima odgovara, gradno su se prevarili i neka onda partnera traže na nekom drugom mjestu, saopštio je Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice.
Nakon izlaska iz vlasti, DNP traži fotelju predsjednika Skupštine Podgorice
“DNP je još uvijek dio koalicije Za budućnost Podgorice i sa tom koalicijom imamo potpisan koalicioni sporazum koji kaže – da se iz redovava koalicije delegira član koji će biti predsjednik Skupštine Glavnog grada, a da gradonačelnika delegira druga lista, a to su PES i Demokrate. Eto to sam bio ja. Koga će koalicija Za budućnost Podgorice delegirati zaista mi nije važno. Mi ćemo se kao PES držati koalicionog sporazuma i podržati toga kandidata”, rekao je Mujović.
Politika
Nakon izlaska iz vlasti, DNP traži fotelju predsjednika Skupštine Podgorice
Imajući u vidu da je na posljednjem sastanku bivše većine iskazan stav da funkcija predsjednika Skupštine treba da pripadne koaliciji Za budućnost Podgorice, a da je Jelena Borovinić Bojović sa kvote NSD – a podnijela ostavku, DNP smatra da ta funkcija treba da pripadne našoj partiji, saopšteno je iz kluba odbornika DNP-a.
Ovaj zaključak, kako navode, donijet je na sastanku kluba odbornika DNP – a Podgorica sa rukovodstvom partije, a u cilju razrešavanja višemjesečne krize u Glavnom gradu čiji je, kako navode, glavni uzročnik Saša Mujović, gradonačečnik Podgorice.
“Izborom kandidata DNP – a na funkciju predsjednika Skupštine Glavnog grada spriječilo bi se uvođenje prinudne uprave koje je najavila odbornica NSD – a Jelena Milošević, a to bi značilo redovno zakazivanje sjednica na kojima bi se donosile odluke od opšteg interesa građana Podgorice. Funkcija predsjednika Skupštine od strane kandidata iz redova DNP – a bila bi isključivo tehničkog karaktera i ne bi podrazumijevala nikakve koalicione odnose sa dosadašnjom većinom dok god je njen sastavni dio Saša Mujović, ali ni sa opozicijom. Podršku za našeg kandidata sa neophodnim brojem potpisa očekujemo isključivo od doskorašnjih koalicionih partnera na čelu sa NSD – om”, navode iz kluba odbornika DNP-a.
Smatraju da je ovo jedini izlaz iz paralize Glavnog grada ali i, kako kažu, opasne namjere Saše Mujovića da uvede Podgoricu u prinudnu upravu i tako kroz uzurpatorsko djelovanje nastavi sa zloupotrebom resursa do izbora zakazanih u junu.
Politika
Lekić: Sačekaćemo rezultate inicijative u Zeti prije odluke o eventualnoj podršci u Pljevljima
Nova srpska demokratija (NSD) sačekaće da vidi domete i konkretne rezultate inicijative o povlačenju priznanja Kosova na teritoriji Opštine Zeta, prije nego što, donesu odluku o eventualnoj podršci takvoj ideji u Opštini Pljevlja, kazao je predsjednik pljevaljskog odbora te stranke Milana Lekić.
On je u izjavi dostavljenoj medijima naveo da putnici sa kosovskim dokumentima i dalje nesmetano funkcionišu na aerodromu koji se nalazi na teritoriji Opštine Zeta, kao i da se vozila sa kosovskim registracijama bez problema kreću tom opštinom.
Prema riječima Lekića, utisak je da je jedina posljedica te rezolucije eventualno narušavanje odnosa među komšijama iz Zete i Malesije, prenosi MINA.
On je istakao da za NSD „pitanje Kosova i Metohije nije stvar lokalnih inicijativa bez stvarnog efekta, koje se koriste isključivo u dnevnopolitičke svrhe“.
“Naš odnos prema kolijevci srpskog naroda je duhovni, kulturni i istorijski, a naši poslanici i odbornici to potvrđuju konkretnim djelima – obilaskom našeg naroda na Kosovu i Metohiji, kao i podrškom Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) i njenom sveštenstvu, koje predano brine o svom narodu”, naveo je Lekić.
Crna Gora je, kako je kazao, prije desetak dana mogla da vidi da je poslanik NSD-a Velimir Đoković boravio u Goraždevcu sa sveštenstvom SPC i visokim političkim predstavnicima Srpske liste na Kosovu.
“Upravo sa tog mjesta poslata je poruka da Srbima na Kosovu i Metohiji danas nijesu potrebne teške i zapaljive riječi, već podrška i mudri potezi koji će im obezbijediti sigurnost i opstanak”, rekao je Lekić.
On je kazao da su odbornici NSD-a u Skupštini Opštine Zeta podržali inicijativu kolega iz Demokratske narodne partije, koja ima više odbornika u toj Opštini i iz čijih redova dolazi i predsjednik opštine.
“Te shodno tome prvo želimo da vidimo rezultate tamo gdje je osmišljena, odnosno, da se otklone sve dileme da li postoji neki konkretan plan, prije nego što se razmotre slični politički potezi u našoj opštini”, pojasnio je Lekić.
On je istakao da je NSD u Pljevljima “ključna politička snaga”.
“I takođe imamo neke ideje koje bi željeli da naši partneri isprate”, dodao je Lekić.
-
Zeta2 дана ranijeRadmila Vučković: Snaga zajedništva mijenja zajednicu
-
Zeta11 сати ranijeBotunjani postigli dogovor sa Mujovićem: Počinje obnova puteva u Botunu
-
Politika4 дана ranijeFrancuska firma gradi novi KCCG u Podgorici vrijedan 313 miliona eura, imaće 700 kreveta
-
Zeta12 сати ranijeMS Tours uveo redovni autiobuski prevoz Zeta–Podgorica i direktnu liniju za Budvu
-
Kolumne17 сати ranijeВук Бачановић: Јеванђеље по Ећиму
-
Sport3 дана ranijeRemi na Solilima: Vujačić pogodio za otvoren revanš na Trešnjici
-
Politika16 сати ranijeNakon izlaska iz vlasti, DNP traži fotelju predsjednika Skupštine Podgorice
-
Politika2 дана ranijeLekić: Sačekaćemo rezultate inicijative u Zeti prije odluke o eventualnoj podršci u Pljevljima

