Politika

Duško Marković najneaktivniji poslanik Skupštine Crne Gore

Tokom 2022. godine šest poslanika zaradilo je ukupno 133. 800 eura skupštinske plate a da nijesu ni riječi rekli. Najneaktivniji bio je poslanik Demokratske partije socijalista Duško Marković.

Pet poslanika tokom 2022. godine koji nijesu ni riječi rekli na plenarnim sjednicama skupštine, primilo je ukupno 117 hiljada, 846 eura. U pitanju su Duško Marković, Branimir Gvozdenović, Branko Čavor, Mevludin Nuhodžić, Miloš Nikolić, a od maja, tom društvu pridružio se i Mehmed Zenka.

“Samim tim što postoji podatak da nijesu govorili čitavih godinu dana za skupštinskim mikrofonom, postavja se epitanje koliko su uopšte neki bili prisutni a znamo da nekih uopšte i nisu bili prisutni na sjednicama i zasijedanjima. Dok za sve to vrijeme uredno primaju visoke zarade koje plaćaju građani”, navodi Nikola Mirković iz Centra za građansko obrazovanje.

Tako je Marković u prosjeku primao mjesečno 2.011 eura, Gvozdenović 1.987, Nuhodžić 2.031, Čavor 2.138, Nikolić 1.651 eura a Zenka 1.872 eura. To što se s druge strane u plenearnoj sali nijesu čuli, građani komentarišu drugačije.

Po mišljenju Mirkovića, osim visokih zarada koje su zapravo bustovane dnevnicama koje variraju i do 100 eura dodatno, poslanici koji su iz drugih opština imaju pravo i na dodatnu naknadu za zakup stan.

“Poslanici imaju pravo i na korišćenje službenog vozila, službenog telefona. Privilegija skupštinskog restorana gdje poslanici plaćaju simbolične cijene a znamo kakve oni imaju plate kao što smo čuli, a koliko zarađuju minimalni ili prosječno građani”, navodi Nikola Mirković.

Zbog svega, pitali smo one čiji se glas u plenarnoj sali nije čuo godinu, da li je korektno da uredno primaju platu.

Čavor je TVCG, između ostalog, saopštio da je imao zdravstvenih problema, kao i da je želio da afirmiše mlađe kolege. Nuhodžić – da je svoju aktivnost usmjerio na Odbor za bezbjednost i odbranu i Vijeće za nacionalnu bezbjednost, dok ostali – nijesu ni odgovorili.

Sledeće

Predsjednički izbori 19. marta

Ne propustite

Knežević: Mi ćemo da povučemo odluku o priznanju Kosova

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

SO Pljevlja usvojila Deklaraciju o nepriznavanju nezavisnosti Kosova

Skupština opštine (SO) Pljevlja sa 18 glasova usvojila je Deklaraciju o nepriznavanju odluke o priznanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova.

Dokument je predložila Demokratska narodna partija (DNP), a isti takav je ranije usvojen u SO Zeta.

U dokumentu koji sadrži šest tačaka nema eksplicitne formulacije o “otpriznavanju” Kosova ni u Zeti, ni u Pljevljima. No, poručuje se da pljevaljski parlament “ostaje privržen… nepovredivosti suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, zasnovanog na međunarodnom pravu i Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN…”

U tački jedan deklaracije piše da SO Pljevlja “s posebnom zabrinutošću konstatuje da se položaj Crnogoraca i Srba na Kosovu i Metohiji svakodnevno pogoršava pod privremenim prištinskim institucijama”.

U drugoj se navodi da SO Pljevlja “sa žaljenjem konstatuje da su sve dosadašnje vlade Crne Gore, od sticanja nezavisnosti (2006. godine), ignorisale većinski stav građana Crne Gore da su Kosovo i Metohija sastavni dio Republike Srbije.

U tački tri piše da SO Pljevlja poziva Vladu premijera Milojka Spajića (PES) da vodi “izbalansiranu spoljnu politiku” i da u međunarodnim institucijama i organizacijama ne glasa za odluke “koje su usmjerene protiv interesa većinske Crne Gore i susjedne i bratske države Srbije”.

“SO Pljevlja, solidarišući se sa stradalim crnogorskim i srpskim narodom na Kosovu i Metohiji, donosi ovu deklaraciju kao vid podrške i nastojanja da se kriza nastala jednostrano proglašenom nezavisnošću riješi mirnim putem; SO Pljevlja ostaje privržen poštovanju Povelje UN-a, nepovredivosti suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Srbije, zasnovanog na međunarodnom pravu i Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN 1244”, navedeno je u tačkama četiri i pet deklaracije.

Nakon što je bivši Demokratski front (DF), koji čine DNP i NSD, prije tri godine neuspješno pokušao da u zetskom parlamentu usvoji deklaraciju o “otpriznavanju” Kosova, Knežević je sredinom aprila najavio da će aktuelizovati to pitanje – ovog puta i u drugim opštinama gdje je DNP dio vlasti, ali i na državnom nivou.

Inicijativu za usvajanje deklaracije pokrenuo je poslanik DNP-a Vladislav Bojović, uz obrazloženje da lokalni parlament treba da zauzme stav o, kako je naveo, “jednostrano proglašenoj nezavisnosti Kosova”.

Stavljanje na dnevni red inicijative potpisalo je 19 odbornika – svih deset odbornika Nove srpske demokratije (NSD), dva predstavnika DNP-a, nezavisni odbornik Ratko Pejović, dva predstavnika Pokreta za Pljevlja Novice Stanića, troje od četvoro odbornika Demokratske Crne Gore, kao i odbornica Ujedinjene Crne Gore Dejana Petrić. Za usvajanje dokumenta potrebno je najmanje 18 “ruku”.

Jedini odbornik Demokrata koji nije podržao inicijativu je Milojica Tešović, koji smatra da lokalni parlament ne treba da raspravlja o pitanjima spoljne politike jer su ona u nadležnosti državnih institucija, tj. Vlade.

I nezavisni odbornik Miomir Drobnjak najavio je prethodno da iz istih razloga neće podržati usvajanje deklaracije.

Politika

Đurović: Rekonstrukcijom Vlade NSD dobija dva ministarstva

Funkcioner Nove srpske demokratije, Dejan Đurović u emisiji Specijal na TV Podgorica kazao je da se rekonstrukcija Vlade očekuje u svakom trenutku i da će NSD u novom sastavu izvršne vlasti imati dva ministra, Radoša Zečevića i Jovana Jola Vučurović.

“U svakom trenutku se očekuje da bude rekonstrukcija Vlade. Što se tiče Nove srpske demokratije, imaćemo dva nova ministra”. rekao je Đurović.

Prema njegovim riječima, poslanik Jovan Jole Vučurović biće ministar za odnose sa parlamentom i inspekcijske poslove, dok će Radoš Zečević preuzeti resor saobraćaja.

“Jovan Jole Vučurović biće ministar za odnose sa parlamentom i za inspekcijske poslove, a ministar saobraćaja biće Radoš Zečević, koji se dokazao u svom poslu kao direktor Puteva Podgorice. Mislim da će Crna Gora u njima dvojici dobiti ljude koji će ozbiljno raditi na svojim zadacima i doprinijeti boljem radu Vlade”, rekao je Đurović za RTV PG.

Govoreći o navodima da je izbor Vučurovića izazvao negodovanje dijela hrvatskih političkih predstavnika, Đurović je ocijenio da gotovo nema političara čije izjave nijesu bile predmet kritika.

“Mislim da nema političara u Crnoj Gori za kojeg se ne bi mogla pronaći neka izjava koja je nekome sporna. Ali, to će pokazati i glasanje u parlamentu. Vjerujem da Jovan Jole Vučurović zaslužuje ne samo povjerenje crnogorskog parlamenta, već i šire javnosti, a to će dokazati svojim radom”, kazao je on.

Đurović je izrazio očekivanje da će doći do smirivanja tenzija između Crne Gore i Hrvatske.

“Želim da vjerujem da će Hrvatska spustiti tenzije kada su u pitanju izbori u crnogorskoj Vladi, kao i da će doći do poboljšanja bilateralnih odnosa. Očekujemo i da Hrvatska poništi odluku kojom su Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Milan Knežević proglašeni personama non grata, jer takve odluke ne doprinose dobrim komšijskim i bilateralnim odnosima, već samo podižu tenzije. Mislim da to u ovom trenutku nije u interesu ni Hrvatske ni Crne Gore”, rekao je Đurović.

Na pitanje da li će Ministarstvo sporta i mladih biti podijeljeno na dva resora, Đurović je kazao da o tome odlučuje premijer Milojko Spajić.

“Ne znam, to ipak zavisi od premijera Spajića”, poručio je Đurović.

Đurović je kazao da će o eventualnom davanju Aerodroma Crne Gore pod koncesiju odlučivati Skupština.

“Skupština treba da odluči i treba da odluče predstavnici naroda. To sam rekao i ranije u vašim emisijama”, rekao je Đurović.

On je naveo da je ključno procijeniti da li Crna Gora može samostalno razviti aerodrome koji će biti konkurentni u regionu.

“Uvijek postoji dilema da li imamo mogućnosti da napravimo aerodrome koji će biti dobra konkurencija aerodromima u regionu. Moramo sami donijeti tu odluku2, kazao je on.

Kao primjer naveo je razvoj Aerodroma – Nikola Tesla“ u Beogradu nakon davanja pod koncesiju.

“Vidimo da je beogradski aerodrom doživio ozbiljan preporod i postao jedan od centara ovog dijela Evrope kada je riječ o avio-saobraćaju. Tu svakako postoje određeni pozitivni primjeri”, rekao je Đurović.

Politika

Raste povjerenje u rad Vlade Milojka Spajića

Prema rezultatima junskog istraživanja javnog mnjenja Spektrum Analitike, zabilježen je rast pozitivnih ocjena na račun Vlade Crne Gore u odnosu na prethodni mjesec, budući da je broj građana koji su uglavnom zadovoljni radom izvršne vlasti uvećen za 4,6 odsto. Dakle, kako je saopšteno, zadovoljstvo radom Vlade izražava 38,4 odsto ispitanika, dok je 44,7 odsto njih uglavnom ili veoma nezadovoljno. Ukupni indeks ocjene Vlade porastao je sa -14,1 u maju na -6,3 u junu, što ukazuje na ublažavanje negativnih stavova javnosti.

Istraživanje pokazuje promjenu u percepciji građana kada je riječ o opštem pravcu razvoja države. Više ispitanika smatra da se Crna Gora kreće pravim putem.

“Takav stav dijeli 41,3 odsto građana, dok 29,7 odsto smatra da država ide pogrešnim putem, a 29 odsto nema formiran stav. U odnosu na maj, broj građana koji smatraju da se zemlja kreće u dobrom pravcu porastao je za gotovo pet procenata, dok je broj onih koji misle suprotno smanjen za skoro osam poena”, navodi se u istraživanju Spektruma.

Kada je riječ o političkim prilikama u glavnom gradu, istraživanje pokazuje da među građanima ne postoji jasna procjena stabilnosti lokalne vlasti.

“Da će vlast u Podgorici biti stabilna očekuje 30 odsto ispitanika, dok 30,8 odsto smatra da neće, a najveći dio građana 39,2 odsto nema stav o tom pitanju. Istovremeno, gotovo polovina ispitanika, 47,7 odsto, pozitivno ocjenjuje dosadašnji rad gradonačelnika Saše Mujovića, dok 20,2 odsto njegov rad ocjenjuje negativno”, pokazuje istraživanje.