Politika

Predsjednički izbori 19. marta

Imajući u vidu da su u aprilu veliki vjerski praznici sve tri najbrojnije konfesije u Crnoj Gori, ocijenjeno je da je najprimjerenije i najadekvatnije da termin za održavanje izbora bude 19. mart 2023. godine.

Predsjednica Skupštine Crne Gore, Danijela Đurović, raspisala je predsjedničke izbore za 19. mart ove godine.

„Saglasno članu 89 Ustava Crne Gore i članu 2 Zakona o izboru Predsjednika Crne Gore, predsjednik Skupštine Crne Gore je ovlašćen i dužan da raspiše izbore za predsjednika Crne Gore najkasnije 120 dana prije isteka mandata predsjednika Crne Gore. Nakon objavljivanja konačnih rezultata na izborima 2018. godine sadašnji mandat predsjedniku Crne Gore započeo je polaganjem zakletve pred poslanicima u Skupštini Crne Gore 20. maja 2018. godine, tako da je posljednji dan roka za raspisivanje izbora 19. januar 2023. godine“, piše u saopštenju Kabineta predsjednice Skupštine.

„Naime, 9. aprila je vjerski praznik Uskrs pripadnika katoličke vjeroispovijesti, 16. aprila je vjerski praznik Vaskrs pripadnika pravoslavne vjeroispovijesti, a 21, 22. i 23. aprila je vjerski praznik ramazanski Bajram pripadnika islamske vjeroispovijesti. Sva tri vjerska praznika padaju u nedjelju, a to je zakonom propisani dan za održavanje izbora. Takođe, imajući u vidu mogućnost da nijedan od potencijalnih kandidata na izborima za predsjednika ne pobijedi u prvom krugu, odnosno ne dobije više od polovine važećih glasova birača koji su glasali, bilo je neophodno voditi računa o činjenici da se drugi krug izbora održava nakon 14 dana, što opet ne bi bilo primjereno da pada u vrijeme vjerskih praznika, pa je iz tog razloga određen 19. mart, kako bi se u tom slučaju drugi krug izbora održao 2. aprila 2023. godine“, dodaje se u saopštenju.

Iz Skupštine istuču da bi se zakazivanjem izbora poslije 23. aprila prekoračio rok od najviše 90 dana od dana raspisivanja, kako propisuje Zakon o izboru Predsjednika Crne Gore.

„Imajući u vidu sve navedeno, smatrano je da je najadekvatniji termin održavanja izbora 19. mart 2023. godine, poštujući zakonske rokove, a vodeći računa o drugim okolnostima i uvažavanju vjerskih osjećanja i obaveza građana Crne Gore. Pitanje koje je u javnosti otvarano o istovremenom održavanju izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore i izbora za predsjednika Crne Gore ne zavisi od predsjednika Skupštine. Naime, saglasno Ustavu Crne Gore, mandat poslanika traje četiri godine, što znači da bi redovni izbori za poslanike u Skupštini Crne Gore trebalo da se održe 2024. godine. Da bi se održali vanredni izbori, odnosno poslanicima prestao mandat prije vremena na koje su izabrani, Ustav propisuje samo dvije mogućnosti: raspuštanje Skupštine (član 84 i član 92) i donošenje odluke o skraćenju mandata (član 84 i 91)“, saopštili su iz Kabineta Đurović.

Da bi se Skupština raspustila potrebno je da se ispune uslovi iz člana 92 Ustava.

„U ovom trenutku nije ispunjen nijedan od uslova (ako se ne izabere Vlada u roku od 90 dana od dana predlaganja mandatara ili ako Skupština u dužem periodu ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom, a to kad je u pitanju ovaj saziv Skupštine nije slučaj; dodatni uslov je da Vlada Crne Gore sasluša mišljenje predsjednika Skupštine i predsjednika klubova poslanika u Skupštini; Ustav, takođe, propisuje nekoliko ograničenja, a između ostalog da se Skupština ne može raspustiti ako je pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi, odnosno kad Vlada izgubi povjerenje – član 110 Ustava)“, navodi se.

Da bi Skupština donijela Odluku o skraćenju mandata potrebno je da je predloži najmanje 25, a glasa 41 poslanik, a onda narednog dana od dana stupanja na snagu te odluke da predsjednik Crne Gore raspiše izbore (član 15 Zakona o izboru odbornika i poslanika).

„Kako do ovog trenutka nijesu ispunjeni uslovi za raspisivanje izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore, a nije se moglo odlagati raspisivanje izbora za predsjednika Crne Gore, to nije realna mogućnost eventualnog istovremenog održavanja izbora, posebno imajući u vidu da je i za izbor poslanika zakonski uslov da od dana raspisivanja do dana održavanja ne može proteći manje od 60, ni više od 100 dana. Cijeneći navedeno, predsjednica Skupštine Crne Gore je, saglasno propisima, donijela Odluku o raspisivanju izbora za Predsjednika Crne Gore, koji će se održati 19. marta 2023. godine“, zaključuju iz Skupštine.

Slične teme:Crna gora danijela đurović predsjednički izbori

Sledeće

Bečić: Ustavni sud mora biti odraz nezavisnosti, profesionalnosti i kompetentnosti

Ne propustite

Duško Marković najneaktivniji poslanik Skupštine Crne Gore

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović o gradnji kolektora u Botunu: Nećemo ići silom na taj narod

Tokom prvih 100 dana bilo je toliko problema, nejasnoća, neadekvatnih zakonskih rješenja potrebama modernog grada, da mogu reći da je svaki dan za mene bi dio test fizičke i mentalne snage, saopštio je Saša Mujović, gradonačelik Podgorice, na pres konferenciji povodom 100 dana rada gradske uprave.

On se osvrnuo i na pitanje kolektora u Botunu.

,,Ovo je najveći izazov gradske administracije i u rješavanje smo krenuli od prvog dana. Mislim da sam projekat nije dobro sa mještanima iskomuniciran, jer nije na pravi način odgovoreno na sumnje na koje su isticali. Obavezao sam se da uradim sve da se ovo pitanje riješi i da se pronađe eventualno alternativna lokacija. Na sastanku sa KWF bankom mi je predočeno da nije poželjno mijenjati lokaciju. Ako bi se promijenila lokacija postoji mogućnost da nas turska kompanija Kuzu grup, koja je nabavila opremu, tuži. Od strane Agencije za zaštitu životne sredine urađena je procjena i sada je taj dokument u dvorištu Vodovoda, odnosno Vodovod je taj koji treba da odagna sve sumnje i komentare u narednih 90 dana da li je to postrojenje štetno i u kojoj mjeri. Kakav će biti finalni izvještaj biti ostaje da vidimo. Nećemo ići silom na taj narod“, rekao je Mujović.

On je naveo da razmatraju mogućnost još jedne nove lokacije za izmještanje postrojenja ali nije želio da otkrije detalje poručujući da će u dogledno vrijeme govoriti o tome.

Politika

Knežević: Počeo lov na Srbe

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da da mafija i pojedini političari ne žele stabilnu Crnu Goru i da koriste priliku da destabilizuju pojedine opštine, aludirajući na sinoćnja dešavanja u Nikšiću kada su zapaljena dva automobila BiH registarskih oznaka, a kamenovano vozilo gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića.

Mandić je na pres konferenciji pozvao policiju i tužilaštvo da brzo reaguju i dodao da ne misli da će „mafija stati na ovome“.

Poručio je da će koalicija koju predvodi Marko Kovačević ubjedljivo pobijediti, i naveo da će to biti najjača lista.

„To je ono što žulja sve. Pozivam tužilaštvo i policiju jer ne mislim da će mafija stati na ovome i potrebna nam je brza reakcija. Mislimo da je Nikšić veliki izazov za naše bezbjednosne službe. Dobili smo informacije da isti onaj koji je 2021. planirao da daje novac da se pale auta i danas radi iste stvari. Ako neko pali vozila to treba da bude prioritet u radu tužilaštva „, istakao je Mandić, prenosi portal RTCG.

Nosilac liste „Za budućnost Nikšića“ Marko Kovačević kazao je da je gradonačelnik Trebinja bio gost na njihovom predizbornom skupu, kada mu je kamenovan automobil.

„Nemile scene nakon skupa u Nikšiću. Kamenovan auto gradonačelnika Trebinja koji je bio gost na skupu. Ubrzo dobili informaciju da su još dva vozila takođe kamenovana, slomljena stakla a imali smo i pokušaj spaljivanja vozila. Vatrogasna služba je brzo reagovala. U pitanju je organizovana akcija od DPS-a i kriminalnih struktura“, istakao je Kovačević.

Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević kazao je da je sinoć zvanično počeo lov na Srbe iz Hercegovine, Zete, Podgorice, Crne Gore po, kako je rekao, jasnom obrascu koji je Đukanović saopštavao.

„A sve je dobilo kulminaciju nakon što je Andrija Nikolić predao spisak ljudi koji su navodno upisani u biračke spiskove Crne Gore i Bosne i Hercegovine“, dodao je Knežević, prenosi RTCG.

Politika

Nikolić predao spisak duplih birača

Šef Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, kao što je i najavio, danas je, u svojstvu građanina, Područnoj jedinici MUP-a u Nikšiću, predao spisak od 206 lica, za koje osnovano sumnja, da se nalaze u biračkom spisku Bosne i Hercegovine, i Crne Gore.

„Očekujemo od nadležnih državnih organa, da u najhitnijem roku sprovedu istragu i da nas o tome detaljno obavijeste. Takođe, želim ovom prilikom da kažem da je MUP nakon izjave koju smo dali, bio u obavezi da, kao nadležni organ koji prati birački spisak, po službenoj dužnosti preuzme određene radnje, i provjeri navode o tome da u biračkom spisku Nikšić, imamo nelegalno upisana lica, koja po tom osnovu, i nelegalno ostvaruju biračko pravo. Međutim, umjesto toga, dobili smo prvu reakciju MUP-a, koja je bila više političko istrčavanje, nego odgovoran odgovor nadležne institucije, zadužene za praćenje i kontrolu biračkog spiska. MUP je nadležni državni organ, koji je zadužen da prati birački spisak, a ne da daje političke kvalifikacije o navodima koji su izneseni bez prethodne provjere. U tome je suština, a kao odgovorni ljudi, želimo da vjerujemo da će institucije države Crne Gore, ipak ovoga puta dati određeni doprinos u tom pravcu. U svakom slučaju, još jednom apelujemo na sve koji ne žive u Nikšiću, i ne žive u Crnoj Gori da tog dana ostanu svojim kućama, i da ostave Nikšićanima da odlučuju o svojoj sudbini“, konstatovao je između ostalog Andija Nikolić.

Kako ocjenjuje šef kluba poslanika DPS-a, ovo nije i konačan broj duplih birača.

Na pitanje, da li mu je poznato kada su te osobe upisane u birački spisak, Nikolić je odgovorio:

„Nemam pouzdanu informaciju, kada su birači upisani, Smatam i da taj, podatak nije relevantan, u ovom trenutku. Ono što je relevantno sada, i ono što treba da zabrine svakog građanina je da li postoje lica u biračkom spisku, koja su nelegalno upisana. A to znači, da po tom osnovu imaju dva mjesta prebivališta. Ne možete imati dva mjesta prebivališta, i ne možete glasati u dvije različite države po tom osnovu. To je ono što je za nas u ovom trenutku presudno važno i zbog toga smo pokrenuli ovu inicijativu“, zaključio je šef poslanika DPS-a Andrija Nikolić.