Dosadni sastanci, loša interakcija sa potencijalnim partnerom, strijele lete na sve strane ali Kupidon nikako da pogodi u centar – tako izgleda siže zabavljanja danas. Ljubav je teško naći a i samo zabavljanje je naporno i svelo se na ekonomsku računicu. Evo zašto su, kako smatra stručnjak za veze Osiana Tefenhart sastanci sa ekonomskog aspekta i za muškarce i za žene naporni i teški.

1. Prezasićeno tržište
Trenutno imamo više opcija za sastanke nego u bilo kom trenutku ljudske istorije – partnera ima u izobilju. Ako se jednoj djevojci ne sviđaju vaše slike, druga će ih možda cijeniti. U prošlosti, bilo je manje izbora i načina da dođete do osobe i potencijalnog partnera. Danas, ljudi su postali jednokratni, i kao rezultat toga, svi uvijek traže sljedeću veću, bolju stvar. Jednostavno, kako prenosi Your Tango, takva je priroda prezasićenog tržišta.

2. Kriza potrošačke korpe
Među poslovnim ljudima izreka je da „premium proizvodi zaslužuju premium cijene”. U zdravoj vezi, oboje treba da ulože ozbiljnu količinu rada da bi se stvari desile. Međutim, ljudi su postali nefleksibilni u vezi sa ovim. Ljudi više ne žele da se obavežu. Ljudi se više ne brinu o poštovanju ili čak o osjećanjima potencijalnog partnera. Čini se da mnoge ljude zanima samo ono šta će da dobiju od sastanka. Vrhunski proizvodi – ili u ovom slučaju, pristojna ljudska bića – često ne dobijaju posvećenost, ljubav i brigu koju zaslužuju. Ljudi će često reći partnerima koji su bili dobri prema njima da „nisu spremni da se obavežu”, samo da bi se vratili kada im nešto zatreba.

Standardi, posebno na fizičkom nivou i nivou „glamura”,nikada nisu bili viši. Svi smo vidjeli kada djevojke odbijaju momke jer nemaju dovoljno sladak stan, ili kada momci odbijaju djevojke zbog njihovog struka. Ljudi su nekada bili mnogo manje izbirljivi i takođe bi se više trudili da njeguju dobar odnos. Danas živimo u svijetu u kome očekujemo trenutno zadovoljstvo. Trenutno se mnogi ljudi osjećaju kao da mogu ili da „ostanu na policama prodavnica“ kao samci, ili mogu da „odu na carinu“, što znači da se na kraju zadovolje nekim manje nego što zaslužuju. U preduzeću, ako se previše stvari na kraju proda sa gubitkom onda će uslijediti bankrot preduzeća. Slično tome, ako se ništa ne proda, vi takođe niste u poslu. U svijetu zabavljanja, ovako dobijate ljude koji polako nestaju u lošim brakovima i ljude koji postaju gorka ljuštura onoga što su nekada bili. Svi smo se pretvorili u izbirljivu mušteriju koja zahtijeva da razgovara sa menadžerom jer gurmanska organska šunka od meda nije cijena koju je željela da bude.

3. Transakcija koja ne može da se desi
Društvo je postalo egocentrično i većina naših interakcija sa drugima dešava iza neke vrste paravana. Čini se da mnogi od nas zaboravljaju da i muškarci i žene imaju svoja osjećanja, potrebe i snove. Ovo dovodi do toga da ljudi vjeruju da je ljubav transakciona. Ali, velika istina je da ljubav nije bankovna transakcijska i, nažalost, ljudi se toga više ne sjećaju.

4. Šta bi moglo da popravi ovu strašnu ekonomiju zabavljanja?
Malo je vjerovatno da se odnosi mogu vratiti na fabrička podešavanja. Našem društvu kao cjelini bilo bi potrebno da sagleda način na koji se ponašamo jedni prema drugima. Bilo bi poželjno i da se odnosimo pažljivije, a najvažnija stvar je rješavanje pitanja prezasićenog tržišta.

Kasno sinoć objavljena su imena finalista prvog RMF festivala „Biser Jadrana“.
Selekciona komisija festivala u sastavu: Slobodan Bučevac (direktor festivala „Sunčane skale“), Grigor Koprov ( direktor Ohridskog festivala), Ivica Mihaljević ( direktor festivala „ Zlatna palma“- Dubrovnik), Fahrudin Pecikoza ( čuveni bosanskohercegovački tekstopisac , autor hitova napisanih za Hari Mata Harija, Borisa Novkovića , Sanju Doležal i dr.), Aleksandar Filipović ( novinar i autor emisije „ Tabloid“, član mnogobrijnih selekcionih komisija muzičkih festivala zabavne muzike u regionu i član stručnih žirija), Branka Kaluđerović ( generalni menadžer festivala) i Zvonimir Nedeljković (PR festivala), odabrali su 25 kompozicija za finalno veče regionalnog muzičkog festivala „Biser Jadrana“:

1. Makadam – Palo je sidro u more / CG
2. Danijel Popović i Džuli (Julija) Popović – Utopija / CG
3. Mićo Vujović – Gordana / CG
4. Bane Nedović – Srce razum ne pita / CG
5. Katarina Bogićević – Kejt / Azurna noć / CG
6. Stevan Faddy – Dobri ljudi / CG
7. Jelena Zvicer – Udahni, zažmiri / CG
8. Jelena Božović – Noć bez sna / CG
9. Doris Deković – Da volim te / CG
10. Danijel Milić – Ne lomi mi krila / CG
11. Filip Sjekloća – Sujeverje / CG
12. Vanja Radovanović – Zrela smokva / CG
13. Milorad Mijušković – Studentsko veče / CG
14. Princ – Čardak / SRB
15. Petar Wagner – Fantom /Da ljubim te / SRB
16. Jelena Vukojević – Bivši / SRB
17. Saša Lazarević – Kudra / Sve po starom / SRB
18. Ana Stanojević – Ološ / SRB
19. Igor Cukrov – Ono nešto to si ti / HR
20. Lorenca Lola Puhar / Gotova je naša priča / HR
21. Karlo i Mandolinski Orkestar Okruk / Boli me / HR
22. Ana Petan – Ljubav uvijek pobijedi/ MK
23. Martinijan Kirilovski / Zmaj / MK
24. Neno Murić – Ko sam ja / BiH
25. Euforija / Kako si mogla / BiH.

Među takmičarima i autorima, su učesnici i autori takmičenja za pjesmu Evrovizije iz zemalja regiona ( Stevan Faddy, Elena Risteska, Danijel Popović , Mia Dimšić, Danijel Alibabić, Igor Cukrov , Vanja Radovanović), kao i poznati autori ( Neno Ninčević, Bojan Marović, Alen Islamović, Marko Prentić, Kiki Rahimovski, Alek Aleksov i dr.).

Direktor festivala, Bojan Delić, u izjavi za medije rekao je:
„Veoma sam srećan i ponosan, što smo kao cijeli tim festivala, odabrali finaliste ( što ni malo nije bilo lako). Žao mi je, što se veliki broj kolega nije plasirao u finale, ali selekciona komisija je bila ta koja je birala pesme i čiji glasovi su odlučili finaliste. Sve je regularno proteklo i sada možemo da se okrenemo daljoj organizaciji. Hvala svima, dobili smo poruke podrške i od onih koji ove godine nisu prošli. Nadam se da ćemo ih videti naredne godine u takmičarskom programu festivala. Srećno svima i vidimo se u Tivtu“.

Da podsetimo festival će biti održan 29. juna na Gradskoj rive Pine od 21h.

Ovog mjeseca, ruska prestonica postaje centar svjetske mode sa Moskovskom nedeljom mode (MFW) koja traje od 1. do 8. marta, okupljajući preko 120 dizajnera iz cijelog svijeta. Sa impresivnom postavkom ne samo iz Rusije već i iz Brazila, Indonezije, Kine, Indije, Turske, Južne Afrike, Kostarike, Etiopije i Egipta, MFW je više od same nedelje mode – to je mjesto susreta globalnih talenata i rastućih tržišta.

U posljednje vrijeme, Moskva je izgradila ime za sebe kao odskočna daska za dizajnere u usponu. Sa lokalnim brendovima koji svake godine bilježe porast od 10 do 15 odsto u ruskoj modnoj sceni, ovaj događaj stvara mogućnosti za internacionalne brendove da predstave svoje najnovije kreacije i da grade ključne poslovne veze preko granica. Sa pokrivenošću u preko 50 zemalja, uključujući ključna tržišta u Evropi i Americi, doseg MFW-a je zaista globalan, emitujući se preko niza digitalnih platformi svjetskim ljubiteljima mode.

Ovogodišnji događaj smješten je na dvije ikonične lokacije: „Manjež“, glavna izložbena dvorana koja se nalazi u blizini istorijskih znamenitosti poput Kremlja i Crvenog trga i međunarodnog RUSSIA EXPO-a u arhitektonski značajnom parku VDNH. Otvaranje je obilježilo prisustvo mnogih medijskih i javnih ličnosti, kao i svjetskih zvijezda.
Italijanska filmska ikona Ornella Muti, poznata po ulogama u kultnim filmovima “Fleš Gordon” i “Oskar”  bodrila je svoju ćerku, Naike Rivelli, dok je šetala pistom za ruski brend Maison ESVE.

Kineska glumica Lily Ji, poznata po ulogama u filmovima “Bitka za Pacifik – Pobuna” i “Spašavaj se ko može” u Moskvu je donijela svoju kolekciju tradicionalnih vintidž kineskih haljina, odajući počast svom porijeklu i širenjem kulturne mreže tokom nedelje mode.

Ruski dizajneri spajaju naslijeđe sa inovacijama: na primjer, Ermi integriše drevne dizajne kostima sa modernim tekstilima, dok mladi moskovski brend BITTE__RUHE istražuje estetiku sirena sa svojom linijom haljina i pantalona. Dodajući raznolikosti, brend KUZINA dobio je aplauze za svoj inkluzivni pristup, predstavljajući modele sa Daunovim sindromom — što svjedoči širenju horizonata Moskovske nedelje mode.

Međunarodni užitak nastavio se indonežanskim brendom IRMASARI JOEDAWINATA koji je predstavio kolekciju inspirisanu mističnim obalama okeana, prihvatajući trend skromne mode koji dobija zamah širom svijeta, uključujući i Rusiju.

Privlačeći pažnju preko 70.000 posjetilaca i 5 miliona online gledalaca svake sezone, MFW nudi nezamjenjivu platformu dizajnerima koji žele da osvoje globalno tržište. Izvan piste, događaj obuhvata profesionalni izložbeni prostor koji privlači stotine butika, bogat program predavanja i radionica, pa čak i festival posvećen modi u filmu.

Svake godine, Moskovska nedelja mode ne samo da ojačava svoj međunarodni položaj već i slavi bogatu mrežu ruske i globalne kulture, čineći je nezaobilaznim datumom na međunarodnom kalendaru mode.

Za više informacija posjetite sajt Moskovske nedelje mode