Politika

Milatović: Što prije imenovati ambasadore

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović istakao je nakon razgovora sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem da treba unaprijediti saradnju, posebno na planu jačanja ekonomskih odnosa, te da dvije zemlje dijeli isti evropski cilj. Za Milatovića je priređen svečani doček ispred Palate “Srbija”, nakon čega je održan sastanak dva predsjednika i plenarni razgovori delegacija dvije zemlje, predvođene Vučićem i Milatovićem. Konferenciju za medije mogli ste pratiti na Prvom i Parlamentarnom kanalu Televizije Crne Gore, kao i na našem Portalu.

Vučić je rekao da su razgovarali o brojnim pitanjima, te je naglasio da je Milatović zatražio najbolju poziciju na EXPO 2027 Beograd, a da je on obećao da će biti obezbijeđena. Razgovarali su, kaže, i o brojnim infrastrukturnim projektima, ukuljučujući LNG terminal u Baru.

“To bi bila mogućnost da se preuzme 2,7 miliona kubnih metara na dnevnom nivou, što nama može da pomogne”, rekao je Vučić.

On je kazao Srbija ne traži ništa od drugih strana što one ne žele. Istakao je da su razgovarali vrlo otvoreno i civilizovano, kako uspostaviti najbolje moguće odnose dvije zemlje.

“Mi smo razgovarali i o političkim i regionalnim temama. Želio bih da postupno dođemo do boljih odnosa Srbije i Crne Gore. Razgovarali smo o svim drugim važnim pitanjima – od infrastrukturnih pitanja, izgradnji auto-puteva koji će nas povezivati, da iz Beograda do Podgorice stignemo za 4,5 sata, potrebi za daljom izgradnjom željezničke pruge, daljim povezivanjem i u energetskom smislu“, rekao je Vučić.

To se, kaže, odnosi na dalekovod Pljevlja-Bajina Bašta, kod kojeg postoje tehnička neslaganja i problemi, što se danas analiziralo.

“Srbija je zainteresovana da deo tog tečnog gasa kupuje, zato smo spremni da čelične cijevi spustimo prema mernoj stanici u Bijelom Polju, da bismo mogli da kupimo značajne količine gasa“, rekao je Vučić, ističući da građani treba da osjete dobrobit saradnje dvije zemlje.

Milatović je rekao da mu je zadovoljstvo što posjećuje Beograd. Posjeta Srbiji, nakon posjete Briselu, dolazi kao prirodan nastavak imajući u vidu spoljnu politiku Crne Gore.

“Srbija je u ekonomskom smislu možda i najvažniji partner Crne Gore. Spoljnotrgovinska razmjena sa Srbijom je u 2022. godine bila 20 odsto od ukupne robne razmjene. Crna Gora najviše izvozi u Srbiju”, rekao je Milatović.

On je naveo da je prošle godine, Srbija bila najveći investitor u Crnoj Gori, 12 odsto od ukupnog nivoa stranih investicija.

“Paradoksalno, nemamo ambasadore, uprkos ovim ekononskim odnosima. Nemamo zajedničke granične prelaze, iako ih recimo imamo sa Albanijom. Direktni platni promet je veliki problem. Pritom, nikada dosad nije održana zajednička sjednica dvije vlade”, rekao je Milatović.

On je kazao i da o nekim temama dvije zemlje ne misle isto, ali da kroz razgovor i međusobno uvažavanje treba dodatno jačati povjerenje i saradnju.

“Saglasili smo se da treba što prije imenovati ambasadore, o potrebi da imamo zajedničke sjednice vlade, zajedničke granične prelaze”, rekao je Milatović.

On je naveo da Srbija možda može da izgradi drugu dionicu auto-puta u Crnoj Gori.

“Čestitam Srbiji na predstojećoj organizaciji EXPO 2027. godine u Beogradu”, rekao je Milatović.

Tradicija, kultura, živa ekonomska saradnja, kaže on, treba da budu na zavidnom nivou.

“Ovom posjetom okrećemo novi list u našim odnosima. Javno pozivam predsjednika Vučića da posjeti Crnu Goru”, rekao je Milatović.

On je rekao da svako ko je krivično kažnjen u Crnoj Gori, treba da odsluži tu kaznu, uključujući i Svetozara Marovića (bivšeg predsjednika crnogorskog parlamenta, osuđenog zbog formiranja kriminalne organizacije). Kazao je da su razgovarali o izručenju Marovića, i dobili uvjeravanja da će se Srbija prema tom pitanju odgovorno odnijeti.

Vučić je rekao da, povodom medijskih navoda da će Poštanska štedionica Beograd, u vlasništvu Vlade Srbije, kupiti Prvu banku, to predstvalja notorne neistine.

“Na te smo neistine već i navikli”, rekao je Vučić.

On je rekao da treba raditi na uspostavljanju direktnog platnog prometa.

Vučić je rekao da su razgovarali o slučaju Marovića, u odnosima dvije zemlje svi traže neke probleme gledajući prema Srbiji, a ne postavljaju pitanje kako je Crna Gora priznala jednostrano proglašenu nezavisnost dijela srpske teritorije, mimo međunarodnog prava.

“Jeste li razmislili boli li nas to što je Crna Gora priznala otcjepljenje dijela teritorije Republike Srbije? Kad pričamo o ambasadorima, je li nas boljelo što je protjeran naš ambasador? Kao što vidite, nemamo problem poštovanja prema Milatoviću i donosimo odluku u narednih 10 do 12 dana ko će biti novi ambasador u Crnoj Gori. Ili uvijek morate da vidite sve iz sopstvene vizure? Nijesam govorio ni o srpskom pitanju ni o čemu drugom. Kako je moguće da od 28,73 odsto Srba imate svega osam odsto Srba zaposlenih u javnom sektoru? Mislite li da je to manje važno pitanje od izručenja Marovića. Treba razgovarati o svim pitanjima, pa i o Maroviću. Molim vas da se nekad stavite u naše cipele i da pogledate kako to izgleda iz našeg ugla. Kao što se ja trudim da razumijem sve potrebe Crne Gore, koje želim da poštujem”, rekao je Vučić.

Posjeta Milatovića Srbiji prva je nakon njegovih zvaničnih posjeta Briselu i institucijama EU i NATO, a kako je ranije rekao, cilj joj je jačanje političkih i ekonomskih odnosa dvije države i unapređenje regionalne saradnje.

Milatović je juče doputovao u Beograd gdje ga je dočekao šef diplomatije Srbije Ivica Dačić.

Milatović je poručio sinoć na svečanom prijemu u Crnogorskoj kući u Beogradu, da dolazi u Beograd “u namjeri da da doprinos revitalizaciji političkih odnosa dvije zemlje”.

Ranije je izjavio da će u fokusu njegove posjete Beogradu biti potpuna normalizacija odnosa sa Srbijom kao važnim ekonomskim partnerom.

Predviđeno je da predsjednik Crne Gore u okviru posjete položi vijenac na Spomenik neznanom junaku na Avali uz vojne počasti, kao i da položi cvijeće ispred Osnovne škole „Vladislav Ribnikar“.

Sledeće

Knežević spreman da zaboravi Kosovo ako bude deo nove Vlade?

Ne propustite

Leposavić razmatra povlačenje žalbe

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.