Connect with us

Politika

Milatović: Što prije imenovati ambasadore

milatović vučić

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović istakao je nakon razgovora sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem da treba unaprijediti saradnju, posebno na planu jačanja ekonomskih odnosa, te da dvije zemlje dijeli isti evropski cilj. Za Milatovića je priređen svečani doček ispred Palate “Srbija”, nakon čega je održan sastanak dva predsjednika i plenarni razgovori delegacija dvije zemlje, predvođene Vučićem i Milatovićem. Konferenciju za medije mogli ste pratiti na Prvom i Parlamentarnom kanalu Televizije Crne Gore, kao i na našem Portalu.

Vučić je rekao da su razgovarali o brojnim pitanjima, te je naglasio da je Milatović zatražio najbolju poziciju na EXPO 2027 Beograd, a da je on obećao da će biti obezbijeđena. Razgovarali su, kaže, i o brojnim infrastrukturnim projektima, ukuljučujući LNG terminal u Baru.

“To bi bila mogućnost da se preuzme 2,7 miliona kubnih metara na dnevnom nivou, što nama može da pomogne”, rekao je Vučić.

On je kazao Srbija ne traži ništa od drugih strana što one ne žele. Istakao je da su razgovarali vrlo otvoreno i civilizovano, kako uspostaviti najbolje moguće odnose dvije zemlje.

“Mi smo razgovarali i o političkim i regionalnim temama. Želio bih da postupno dođemo do boljih odnosa Srbije i Crne Gore. Razgovarali smo o svim drugim važnim pitanjima – od infrastrukturnih pitanja, izgradnji auto-puteva koji će nas povezivati, da iz Beograda do Podgorice stignemo za 4,5 sata, potrebi za daljom izgradnjom željezničke pruge, daljim povezivanjem i u energetskom smislu“, rekao je Vučić.

To se, kaže, odnosi na dalekovod Pljevlja-Bajina Bašta, kod kojeg postoje tehnička neslaganja i problemi, što se danas analiziralo.

“Srbija je zainteresovana da deo tog tečnog gasa kupuje, zato smo spremni da čelične cijevi spustimo prema mernoj stanici u Bijelom Polju, da bismo mogli da kupimo značajne količine gasa“, rekao je Vučić, ističući da građani treba da osjete dobrobit saradnje dvije zemlje.

Milatović je rekao da mu je zadovoljstvo što posjećuje Beograd. Posjeta Srbiji, nakon posjete Briselu, dolazi kao prirodan nastavak imajući u vidu spoljnu politiku Crne Gore.

“Srbija je u ekonomskom smislu možda i najvažniji partner Crne Gore. Spoljnotrgovinska razmjena sa Srbijom je u 2022. godine bila 20 odsto od ukupne robne razmjene. Crna Gora najviše izvozi u Srbiju”, rekao je Milatović.

On je naveo da je prošle godine, Srbija bila najveći investitor u Crnoj Gori, 12 odsto od ukupnog nivoa stranih investicija.

“Paradoksalno, nemamo ambasadore, uprkos ovim ekononskim odnosima. Nemamo zajedničke granične prelaze, iako ih recimo imamo sa Albanijom. Direktni platni promet je veliki problem. Pritom, nikada dosad nije održana zajednička sjednica dvije vlade”, rekao je Milatović.

On je kazao i da o nekim temama dvije zemlje ne misle isto, ali da kroz razgovor i međusobno uvažavanje treba dodatno jačati povjerenje i saradnju.

“Saglasili smo se da treba što prije imenovati ambasadore, o potrebi da imamo zajedničke sjednice vlade, zajedničke granične prelaze”, rekao je Milatović.

On je naveo da Srbija možda može da izgradi drugu dionicu auto-puta u Crnoj Gori.

“Čestitam Srbiji na predstojećoj organizaciji EXPO 2027. godine u Beogradu”, rekao je Milatović.

Tradicija, kultura, živa ekonomska saradnja, kaže on, treba da budu na zavidnom nivou.

“Ovom posjetom okrećemo novi list u našim odnosima. Javno pozivam predsjednika Vučića da posjeti Crnu Goru”, rekao je Milatović.

On je rekao da svako ko je krivično kažnjen u Crnoj Gori, treba da odsluži tu kaznu, uključujući i Svetozara Marovića (bivšeg predsjednika crnogorskog parlamenta, osuđenog zbog formiranja kriminalne organizacije). Kazao je da su razgovarali o izručenju Marovića, i dobili uvjeravanja da će se Srbija prema tom pitanju odgovorno odnijeti.

Vučić je rekao da, povodom medijskih navoda da će Poštanska štedionica Beograd, u vlasništvu Vlade Srbije, kupiti Prvu banku, to predstvalja notorne neistine.

“Na te smo neistine već i navikli”, rekao je Vučić.

On je rekao da treba raditi na uspostavljanju direktnog platnog prometa.

Vučić je rekao da su razgovarali o slučaju Marovića, u odnosima dvije zemlje svi traže neke probleme gledajući prema Srbiji, a ne postavljaju pitanje kako je Crna Gora priznala jednostrano proglašenu nezavisnost dijela srpske teritorije, mimo međunarodnog prava.

“Jeste li razmislili boli li nas to što je Crna Gora priznala otcjepljenje dijela teritorije Republike Srbije? Kad pričamo o ambasadorima, je li nas boljelo što je protjeran naš ambasador? Kao što vidite, nemamo problem poštovanja prema Milatoviću i donosimo odluku u narednih 10 do 12 dana ko će biti novi ambasador u Crnoj Gori. Ili uvijek morate da vidite sve iz sopstvene vizure? Nijesam govorio ni o srpskom pitanju ni o čemu drugom. Kako je moguće da od 28,73 odsto Srba imate svega osam odsto Srba zaposlenih u javnom sektoru? Mislite li da je to manje važno pitanje od izručenja Marovića. Treba razgovarati o svim pitanjima, pa i o Maroviću. Molim vas da se nekad stavite u naše cipele i da pogledate kako to izgleda iz našeg ugla. Kao što se ja trudim da razumijem sve potrebe Crne Gore, koje želim da poštujem”, rekao je Vučić.

Posjeta Milatovića Srbiji prva je nakon njegovih zvaničnih posjeta Briselu i institucijama EU i NATO, a kako je ranije rekao, cilj joj je jačanje političkih i ekonomskih odnosa dvije države i unapređenje regionalne saradnje.

Milatović je juče doputovao u Beograd gdje ga je dočekao šef diplomatije Srbije Ivica Dačić.

Milatović je poručio sinoć na svečanom prijemu u Crnogorskoj kući u Beogradu, da dolazi u Beograd “u namjeri da da doprinos revitalizaciji političkih odnosa dvije zemlje”.

Ranije je izjavio da će u fokusu njegove posjete Beogradu biti potpuna normalizacija odnosa sa Srbijom kao važnim ekonomskim partnerom.

Predviđeno je da predsjednik Crne Gore u okviru posjete položi vijenac na Spomenik neznanom junaku na Avali uz vojne počasti, kao i da položi cvijeće ispred Osnovne škole „Vladislav Ribnikar“.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.

Continue Reading

Politika

Milatović zatražio hitno postupanje Ministarstva pravde u slučaju Vesne Bratić

jakov milatović zeta
Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je, povodom obraćanja Slavice Bratić, koja je zatražila od predsjednika oslobođenje od krivičnog gonjenja njene sestre Vesne, predsjednik Jakov Milatović zahtijevao od Ministarstva pravde hitno postupanje u skladu sa zakonom.

“Napominjemo da, u konkretnom slučaju, zakonska procedura za pomilovanje jasno predviđa da postupak po službenoj dužnosti pokreće i vodi Ministarstvo pravde, koje prikuplja sve relevantne podatke od drugih državnih organa, sagledava i ocijenjuje navode iz molbe, te sačinjava obrazloženi predlog za pomilovanje koji Predsjedniku Crne Gore predstavlja neophodni preduslov za odlučivanje “,piše u saopštenju.

Pojašnjeno je da član 17 stav 1 Zakona o pomilovanju propisuje da ministar pravde pokreće postupak, dok stav 2 istog člana i odredbe članova 11 stav 1, 12 i 13 preciziraju način prikupljanja podataka, razmatranja molbe i izrade obrazloženog predloga.

“Imajući u vidu gore navedeno i hitnost postupka, zahtijevamo da Ministarstvo pravde bez odlaganja prikupi sve potrebne podatke, temeljno sagleda molbu i dostavi obrazloženi predlog, kako bi Predsjednik mogao izvršiti svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja”,  naveli su iz Kabineta predsjednika.

Continue Reading

Politika

Po uzoru na Zetu, trobojka istaknuta u Herceg Novom i na Žabljaku

crnogorska trobojka

Nakon što je Zeta još 2024. godine na jarbolima ispred zgrade Opštine, uz državnu zastavu i zastavu Evropske unije, istakla i trobojku Kraljevine Crne Gore, istim putem krenule su i opštine Herceg Novi i Žabljak.

Nova srpska demokratija (NSD) saopštila je da je na predlog predsjednika Skupštine opštine Žabljak, kao i svih odbornika NSD-a u lokalnom parlamentu, usvojena inicijativa o isticanju trobojke na zgradi lokalne samouprave i svim preduzećima čiji je osnivač SO Žabljak. Kako navode, odluka je donijeta jednoglasno, uz podršku koalicionih partnera – Durmitorske inicijative (PES) i Demokratske Crne Gore (Demokrate).

Iz NSD-a su poručili da ova odluka predstavlja poruku vlastima na državnom nivou da pronađu zajednički jezik kada su u pitanju identitetska pitanja, ističući da su sa Žabljaka i ranije potekle inicijative koje su kasnije dobile podršku na nacionalnom nivou. U saopštenju se navodi da su „ponosni što su poslije dvadeset godina vratili trobojku tamo gdje je uvijek pripadala“.

U međuvremenu, i Opština Herceg Novi slijedi ovaj primjer, pa se ispred zgrade lokalne uprave, umjesto dosadašnje zastave Evropske unije, zavijorila trobojka iz vremena Kraljevine Crne Gore.

Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti u članu 18 propisuje da zastava Crne Gore, kada se ističe zajedno sa drugim zastavama, mora zauzimati počasno mjesto. Počasnim mjestom smatra se centar kruga ili tjeme polukruga zastava, prvo mjesto u vrsti, koloni ili grupi, središnje mjesto između zastava, kao i lijevo mjesto gledano sprijeda u odnosu na zastavu druge države ili međunarodne organizacije.

Odluke opština o isticanju trobojke ponovo su otvorile pitanje odnosa prema državnim simbolima i identitetskim pitanjima, koja u Crnoj Gori i dalje izazivaju snažne političke i društvene reakcije.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto