Priroda i društvo

Hitne mjere ili će Bolje sestre presušiti

Šest primorskih opština narednu ljetnju sezonu moglo bi da dočeka suvih slavina, jer na izvoru Bolje sestre sada je čak deset puta manje vode nego prije 15-ak godina.

Nekontrolisana eksploatacija šljunka iz rijeke Morače direktno utiče na slabljenje vodoizvorišta Bolje sestre. Neophodna je brza reakcija države ili će izvor presušiti, upozoravaju stručnjaci.

Šest primorskih opština narednu ljetnju sezonu moglo bi da dočeka suvih slavina, jer na izvoru Bolje sestre sada je čak deset puta manje vode nego prije 15-ak godina. Sve je to zbog nekontrolisanog vađenja šljunka iz Morače, što je izvor dovelo u stanje koje ima i svoju dijagnozu.

Hidrogeolog Zoran Stevanović, ističe da je zbog toga naš pacijent ozbiljno obolio.

“Njegovo stanje je sve gore posljednjih godina i u životnoj je opasnosti”, ističe Stevanović.

Opasnosti su svjesni i u Regionalnom vodovodu, pa traže način da izvor ne presuši. Svaki kamion šljunka još više ugrožava izvor, tvrdi izvršni direktor Borislav Ivanković. Vremena za reakciju je sve manje.

“Vrlo malo ga imamo, skoro da ga nemamo, već 12 godina postoji trend pada izdašnosti Bolje sestre”, upozorava Ivanković.

Izvor je na izdisaju zbog toga što je korito Morače vještački spušteno.

“Dobili smo ubrzanje korita Morače, njeno sniženja sa 10 metara nadmorske visine stabilnog održavanja na svega oko 3,7 metara, dakle sa iskopavanjem u dnu, zbog toga su svi bunari u Grbavcima presušili i došlo je do smanjenja voda koje ljeti cirkuliše prema Boljim sestrama”, kaže Stevanović.

Stručnjaci pomno prate stanje izvora, koji je, kako tvrdi Stevanović, uvršten među 150 najznačajnijih na svijetu. Za trenutnu dijagnozu terapija je propisana.

“Da se zaustavi iskopavanje i napravi nasip to bi bile kratkoročne mjere. Da napravimo za prečišćavanje dijela otpadnih voda da ih koristimo, ali za to trebaju velika novčana sredstva. Stručnjaci su predložili šta je neophodno. Obustaviti sve aktivnosti, odnsno dozvoliti samo one koje su u funkciji vodosnabdijevanja i izvesti zahvate na vodotoku Morace prvo privremene, a onda stalne”, objašnjava Stevanović.

Ivanković naglašava da bi hitne mjere bile zaustaviti iskopavanje šljunka.

Sve to košta više od dva i po miliona eura. Dugoročni odgovor je posebno važan, ali zahtijeva više i novca i vremena.

Igor Jovanović iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma kaže da dugoročne traže tri i više godin, a to je regulacija zahvata vezano za podzemne vode u blizini vodozvorišta.

A pošto su računi Regionalnog vodovoda zbog prezaduženosti davno presušili, spasonosnu injekciju bi trebalo da pripremi Vlada. I ne samo finansijsku već i zakonodavnu. Da konačno zaustavi eksploataciju šljunka iz Morače.

“Nema kopromisa i zaustaviće se nelegalna ekspoatacija šljunka koji je glavni razlog za sve ovo što nam se može desiti”, kaže Jovanović.

I tako bi naizgled problem mogao biti riješen. Međutim važno je da se propisana terapija primijeni na terenu, i to što prije.

“Moralo bi pod hitno da se reguje, koliko sjutra” poručuje Ivanković.

Slične teme:Crna gora portalzeta zeta

Sledeće

Solarna klupa u dvorištu ekonomske škole u Podgorici

Ne propustite

Podgorička preduzeća vadila šljunak, a o uticajima na prirodu i ljude ćutali

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Sajam „Najbolje iz Crne Gore“ u Podgorici: Među izlagačima i proizvođači iz Zete

Trinaesti nacionalni sajam „Najbolje iz Crne Gore“, koji okuplja domaće proizvođače i promoviše tradicionalne proizvode, biće održan 16. i 17, kao i 19. i 20. oktobra u tržnom centru BIG Fashion u Podgorici. Među učesnicima ovogodišnje manifestacije naći će se i proizvođači iz Zete.

Sajam, koji se organizuje već više od decenije, okupiće proizvođače iz brojnih crnogorskih opština, među kojima su Kotor, Bar, Ulcinj, Zeta, Podgorica, Tuzi, Danilovgrad, Nikšić, Bijelo Polje, Berane, Mojkovac, Plužine i Žabljak.

Posjetioci će imati priliku da besplatno degustiraju i po sajamskim uslovima kupe različite domaće proizvode, među kojima su tradicionalni mliječni i mesni delikatesi, med i pčelinji proizvodi, masline i maslinovo ulje, crnogorska vina, prirodni sokovi, organsko voće i povrće, kao i ljekovito bilje.

Manifestacija ima za cilj promociju domaće proizvodnje, povezivanje proizvođača sa potrošačima i jačanje svijesti o značaju kupovine lokalnih proizvoda. Poseban akcenat stavljen je na podršku malim preduzetnicima koji svojim radom doprinose očuvanju tradicionalnih načina proizvodnje i autentičnih crnogorskih ukusa.

„Cilj nam je da proizvođačima obezbijedimo maksimalnu vidljivost na tržištu, a građanima i posjetiocima pružimo priliku da iz prve ruke otkriju i podrže vrhunski kvalitet domaće izrade. Očekujemo da će sajam, kao i prethodnih godina, posjetiti nekoliko desetina hiljada ljudi koji prepoznaju vrijednost i emociju uloženu u svaki domaći proizvod“, ističu organizatori.

Učešće proizvođača iz Zete predstavlja priliku za dodatnu promociju lokalnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, ali i za uspostavljanje novih poslovnih kontakata i širenje tržišta.

Organizatori pozivaju građane da posjete sajam i podrže domaće proizvođače, naglašavajući da kupovina lokalnih proizvoda doprinosi razvoju domaće privrede.

Ulaz na sajam je besplatan.

Priroda i društvo

Raspisan konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore

Konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore u studijskoj 2026/2027. godini raspisan je danas i objavljen na sajtu Univerziteta Crne Gore.

Za upis je predviđeno 135 mjesta na 17 organizacionih jedinica Univerziteta Crne Gore.

“Arhitektonski, Biotehnički, Ekonomski i Mašinski fakultet imaju po pet mjesta, Građevinski, Prirodno-matematički, Filološki i Fakultet za sport i fizičko vaspitanje po 10, Tehnološki jedno mjesto, Pomorski fakultet Kotor šest, Fakultet za turizam i hotelijerstvo i Fakultet političkih nauka po tri, Pravni fakultet četiri, Filozofski fakultet osam, Medicinski 20, Elektrotehnički fakultet i Institut za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije po 15 mjesta”, navode iz UCG.

Prijave se podnose organizacionim jedinicama Univerziteta od 12. do 16. oktobra 2026. godine, do 14.00 časova.

“Potrebna dokumentacija obuhvata ovjerenu kopiju diplome magistra ili mastera iz odgovarajuće oblasti nauka ili umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisane profesije sa najmanje 300 ECTS kredita, uvjerenje o položenim ispitima na master ili magistarskom programu, izvod iz matične knjige rođenih, kao i dokaz o aktivnom znanju jednog svjetskog jezika na nivou B2”, dodaju.

Naveli su da doktorske studije traju tri godine (šest semestara), u ukupnom obimu od 180 ECTS kredita. Kandidati su dužni da podnesu prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova. Strani državljani mogu se upisati pod istim uslovima kao i crnogorski, uz obavezno priznavanje strane obrazovne isprave prethodno završenog nivoa studija.

Postupak rangiranja sprovode komisije za doktorske studije na organizacionim jedinicama. Upis kandidata obaviće se do petka, 23. oktobra 2026. godine.

Priroda i društvo

Profesori SMŠ Golubovci u Torinu upoznali savremene metode obrazovanja u poljoprivredi

Pet profesora JU Srednje mješovite škole Golubovci boravilo je od 5. do 10. oktobra u studijskoj posjeti Torinu, u Italiji, u okviru međunarodnog Erasmus+ projekta FARMER, koji je usmjeren na modernizaciju stručnog obrazovanja u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

U studijskoj posjeti učestvovali su profesori Teodora Tvrdišić, Jelena Drobnjak, Aleksandar Kaluđerović, Miloš Palibrk i Gordana Vidaković, koji su imali priliku da se upoznaju sa savremenim evropskim praksama u stručnom obrazovanju i primjenom novih tehnologija u poljoprivredi.

Tokom boravka u Italiji posjetili su pet obrazovnih i stručnih institucija: European Training Foundation (ETF), Istituto Bonafous, IIS Vittone, Istituto Salesiano di Lombriasco i ITS Agroalimentare Academy Piemonte.

Posebna pažnja bila je posvećena organizaciji praktične nastave, korišćenju digitalnih tehnologija u poljoprivredi i saradnji obrazovnih ustanova sa poslodavcima, kako bi se učenici što kvalitetnije pripremili za potrebe savremenog tržišta rada.

Projekat FARMER – Future Agri-Tech Reskilling and Modern Education Reimagining ima za cilj unapređenje poljoprivrednih obrazovnih programa, razvoj digitalnih i zelenih vještina, kao i primjenu evropskih primjera dobre prakse u nastavnom procesu.

Stečena znanja i iskustva profesori će nastojati da prenesu u nastavu SMŠ Golubovci, čime bi se doprinijelo kvalitetnijem obrazovanju učenika zainteresovanih za poljoprivredna zanimanja.

Nakon povratka iz Torina, planirane su dodatne radne sesije i projektne aktivnosti usmjerene na unapređenje nastavnih programa i obrazovanje budućih stručnjaka u oblasti poljoprivrede.