Priroda i društvo

Hitne mjere ili će Bolje sestre presušiti

Šest primorskih opština narednu ljetnju sezonu moglo bi da dočeka suvih slavina, jer na izvoru Bolje sestre sada je čak deset puta manje vode nego prije 15-ak godina.

Nekontrolisana eksploatacija šljunka iz rijeke Morače direktno utiče na slabljenje vodoizvorišta Bolje sestre. Neophodna je brza reakcija države ili će izvor presušiti, upozoravaju stručnjaci.

Šest primorskih opština narednu ljetnju sezonu moglo bi da dočeka suvih slavina, jer na izvoru Bolje sestre sada je čak deset puta manje vode nego prije 15-ak godina. Sve je to zbog nekontrolisanog vađenja šljunka iz Morače, što je izvor dovelo u stanje koje ima i svoju dijagnozu.

Hidrogeolog Zoran Stevanović, ističe da je zbog toga naš pacijent ozbiljno obolio.

“Njegovo stanje je sve gore posljednjih godina i u životnoj je opasnosti”, ističe Stevanović.

Opasnosti su svjesni i u Regionalnom vodovodu, pa traže način da izvor ne presuši. Svaki kamion šljunka još više ugrožava izvor, tvrdi izvršni direktor Borislav Ivanković. Vremena za reakciju je sve manje.

“Vrlo malo ga imamo, skoro da ga nemamo, već 12 godina postoji trend pada izdašnosti Bolje sestre”, upozorava Ivanković.

Izvor je na izdisaju zbog toga što je korito Morače vještački spušteno.

“Dobili smo ubrzanje korita Morače, njeno sniženja sa 10 metara nadmorske visine stabilnog održavanja na svega oko 3,7 metara, dakle sa iskopavanjem u dnu, zbog toga su svi bunari u Grbavcima presušili i došlo je do smanjenja voda koje ljeti cirkuliše prema Boljim sestrama”, kaže Stevanović.

Stručnjaci pomno prate stanje izvora, koji je, kako tvrdi Stevanović, uvršten među 150 najznačajnijih na svijetu. Za trenutnu dijagnozu terapija je propisana.

“Da se zaustavi iskopavanje i napravi nasip to bi bile kratkoročne mjere. Da napravimo za prečišćavanje dijela otpadnih voda da ih koristimo, ali za to trebaju velika novčana sredstva. Stručnjaci su predložili šta je neophodno. Obustaviti sve aktivnosti, odnsno dozvoliti samo one koje su u funkciji vodosnabdijevanja i izvesti zahvate na vodotoku Morace prvo privremene, a onda stalne”, objašnjava Stevanović.

Ivanković naglašava da bi hitne mjere bile zaustaviti iskopavanje šljunka.

Sve to košta više od dva i po miliona eura. Dugoročni odgovor je posebno važan, ali zahtijeva više i novca i vremena.

Igor Jovanović iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma kaže da dugoročne traže tri i više godin, a to je regulacija zahvata vezano za podzemne vode u blizini vodozvorišta.

A pošto su računi Regionalnog vodovoda zbog prezaduženosti davno presušili, spasonosnu injekciju bi trebalo da pripremi Vlada. I ne samo finansijsku već i zakonodavnu. Da konačno zaustavi eksploataciju šljunka iz Morače.

“Nema kopromisa i zaustaviće se nelegalna ekspoatacija šljunka koji je glavni razlog za sve ovo što nam se može desiti”, kaže Jovanović.

I tako bi naizgled problem mogao biti riješen. Međutim važno je da se propisana terapija primijeni na terenu, i to što prije.

“Moralo bi pod hitno da se reguje, koliko sjutra” poručuje Ivanković.

Slične teme:Crna gora portalzeta zeta

Sledeće

Solarna klupa u dvorištu ekonomske škole u Podgorici

Ne propustite

Podgorička preduzeća vadila šljunak, a o uticajima na prirodu i ljude ćutali

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

U sklopu akcije “Zelena obnova Crne Gore” zasađeno preko 60 sadnica drveća

Danas je u okviru akcije “Zelena obnova Crne Gore“ organizovano sađenje na opožarenim područjima u Piperima.

Akciju su organizovali MERS i inicijativa Ozelenimo CG, uz podršku Glavnog grada Podgorica, DVD Crna Gora i Jugopetrola. Zasađeno je više od 60 sadnica autohtonih višegodišnjih stabala.

“Zelena obnova Crne Gore” će sistemski uređivati opožarene površine planirane za sadnju, i to na tradicionalan način, kao i metodom osjemenjivanja dronom. Cilj je da se u početnoj fazi revitalizuje više od 1.000.000 m² opožarenih područja u Piperima i Kučima.

Poseban segment odnosi se na obnovu voćnjaka i vinograda.

Državni sekretar Zoran Dabetić rekao je da je posebno zadovoljan što su ovakve akcije sve češće u Crnoj Gori.

“Već prošle sedmice pripremali smo teren za sadnju i okupili razne institucije, ustanove, nevladine organizacije i volontere, kako bismo danas u istom sastavu zasadili prva stabla. Posebno mi je drago što su u početnim aktivnostima akcije “Zelena obnova” prepoznata upravo opožarena područja”, kazao je Dabetić.

Prema njegovim riječima, ovakve akcije ne samo da treba da postanu praksa, već i pokazatelj koliko je prirodi potrebno da se oporavi.

“Bilo kakav nemar prema prirodi stvara velike posljedice, uništava njen biodiverzitet, a samim tim i sliku naše zemlje. Zato zahvaljujem inicijativi Ozelenimo Crnu Goru, Glavnom gradu, volonterima i medijima što smo svi na istom zadatku – da obnavljamo i čuvamo našu prirodu”, zaključio je Dabetić.

Zelena obnova je dio nacionalne kampanje „Čuvaj da te čuva“, koju Delegacija EU u Crnoj Gori sprovodi u saradnji sa Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Priroda i društvo

Jeleni Pavlović neophodan novac kako bi nastavila liječenje u Turskoj

Nikšićanka Jelena Pavlović (32) boluje od malignog tumora grlića materice i neophodan joj je novac kako bi nastavila liječenje u Turskoj.

Svi koji žele da pomognu mogu uplatiti sredstva na žiro-račun koji glasi na njeno ime: 510281099279601323 kod CKB banke.

Jelena je uz podršku velikog broja ljudi, posredstvom platforme humanost.com, bila na operaciji, ali su neophodni dodatni tretmani kako bi napokon pobijedila opaku bolest.

Kako su troškovi liječenja u Turskoj veliki, neophodna joj je pomoć.

Priroda i društvo

Inspekcija rada postupa po inicijativi dijela zaposlenih u IJZCG: Mobing ili zaštita zaposlenih?

Inspekciji rada dostavljena je inicijativa dijela zaposlenih u Institutu za javno zdravlje (IZJCG) koji aktuelnog vršioca dužnosti (v.d.) direktora, dr Ivana Samardžića, optužuju za zloupotrebne i mobing.

“Danu” je potvrđeno da Inspekcija rada postupa po toj inicijativi, koja joj je nedavno dostavljena. S druge strane, iz IZJCG tvrde da nije u pitanju grupa zaposlenih, već dva postupka, te da dosledno sprovode sve zakonske procedure i da su posvećeni očuvanju dostojanstvenog i stabilnog radnog ambijenta za sve zaposlene, a sve u cilju očuvanja ličnog i profesionalnog integriteta svakog zaposlenog.

“Ovaj dokument ima za cilj prikaz kontinuirane nepravilnosti i zloupotreba koje je počinio v.d. direktora Instituta dr Ivan Samardžić, kako u raspolaganju javnim sredstvima Instituta, tako i u svom neposrednom odnosu prema zaposlenima. Analiza obuhvata svjesno i selektivno korišćenje resursa Instituta, zloupotrebu položaja, sistemsko omalovažavanje i psihički pritisak na zaposlene, kao i kršenje zakonskih i etičkih normi”, navodi se, između ostalog, u inicijativi Inspekciji rada, koja ima 10 strana, a u kojoj su navedeni i detalji za koje se tvrdi da dokazuju zloupotrebe.

U odgovorima na pitanja “Dana”, iz Ministarstva zdravlja navode da su u prethodnom periodu dostavljene dvije inicijative zaposlenih u Institutu za javno zdravlje, u kojima se iznose određeni navodi o postupanju u okviru radnog okruženja.

“Riječ je o inicijativama koje potiču od dva zasebna lica zaposlena u Institutu. Na samom početku, važno je naglasiti da se obje inicijative ne odnose direktno na v.d. direktora Instituta dr Ivana Samardžića. Kada je riječ o inicijativi koja se direktno odnosi na postupanje v.d. direktora Instituta, zaposleni je pokrenuo postupak zaštite od navodnog zlostavljanja na radu pred posrednikom za mobing i zaštitu od zlostavljanja na radu. U okviru zakonom propisane procedure, posrednik je zakazao pojedinačne sastanke sa stranama u postupku, sa ciljem da se kroz dijalog i posredovanje dođe do sporazumnog rješenja spora. Međutim, uprkos održanim razgovorima i pokušajima posredovanja, između strana nije postignut sporazum. Imajući to u vidu, posrednik je donio rješenje kojim se konstatuje da postupak posredovanja, pokrenut radi zaštite od navodnog zlostavljanja na radu, nije uspio. U rješenju je, takođe, sadržano uputstvo o pravnom lijeku, kojim su obje strane u postupku obaviještene da, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, mogu pokrenuti dalji postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred nadležnim sudom, ukoliko smatraju da za to postoje pravni osnovi. Istovremeno, druga inicijativa podnijeta je posredniku u vezi sa navodima o zlostavljanju na radu, ali se ona ne odnosi na dr Ivana Samardžića, već na drugog zaposlenog u Institutu – koordinatora voznog parka. U ovom slučaju, posrednik je organizovao dva sastanka i razgovora između dvije strane, ali do sporazumnog rješenja nije došlo, pa je, shodno tome, posrednik donio rješenje u kojem se konstatuje da postupak posredovanja nije uspio i u istom poučio obje strane o pravnom lijeku. Ministarstvo zdravlja će, u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa važećim propisima, pristupiti pažljivom i odgovornom sagledavanju svakog pojedinačnog slučaja, sa ciljem potpunog i objektivnog utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti”, kazali su nam iz Ministarstva zdravlja.