Region
Italijanska premijerka Đorđa Meloni predlaže Crnu Goru za prihvat migranata
Crna Gora našla se na preliminarnoj listi zemalja u kojima bi Evropska unija mogla da osnuje nove centre za prihvat i repatrijaciju iregularnih migranata, pišu italijanski mediji pozivajući se na izvore bliske tamošnjoj vladi i diplomatiji.
Italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Pjantedozi predložiće ovaj plan kolegama iz Unije na vanrednom sastanku ministara unutrašnjih poslova EU.
Prema saznanjima novinske agencije Ansa, koja prenosi Dan, strategija vlade Đorđe Meloni zasniva se na širenju već postojećeg „albanskog modela” na druge države van granica EU. Ključna razlika u odnosu na sporazum koji Rim ima sa Tiranom jeste u tome što bi se novi centri finansirali direktno iz evropskih fondova i zajedničkog budžeta Unije.
Osim Crne Gore, na spisku potencijalnih država u kojima bi se gradili objekti za smještaj i obradu dokumentacije nalaze se i Tunis, Libija, Egipat, Ruanda, Gana, Senegal, Mauritanija, Uganda, Uzbekistan, Jermenija i Etiopija.
Snažan pritisak Rima na briselsku administraciju dolazi u trenutku nagle eskalacije migrantske krize na južnim granicama Evrope. Okidač za vanrednu reakciju bile su dramatične okolnosti u španskoj severnoafričkoj enklavi Seuti, gdje je zabilježen ulazak oko 50.000 migranata, pri čemu je poginulo više od 57 osoba. Slučaj je izazvao ozbiljan politički i diplomatski sukob unutar EU — vlada u Rimu je nakon incidenata iznenada suspendovala dio Šengenskog sporazuma za letove i brodske linije iz Španije na period od mjesec dana.
Ovaj potez Rima naišao je na oštre osude vlasti u Madridu. Španski ministar spoljnih poslova Hoze Manuel Albares izjavio je za medije da pojedine evropske vlade nisu odgovarajuće reagovale na krizu, direktno prozivajući italijansko rukovodstvo, dok su španske vlasti i italijanska opozicija mjere Rima nazvali propagandnim.
Kako bi osigurala da države izvan EU prihvate saradnju, Italija zahtijeva da se od 1. januara naredne godine uvede rigorozna primjena programa GSP+. Tim mehanizmom predviđeno je da se ekonomski ustupci i trgovinske povlastice za treće zemlje direktno uslove njihovom spremnošću da sarađuju u postupcima deportacije i da bez odlaganja prihvataju nazad svoje državljane koji nelegalno borave na teritoriji Evropske unije.
Politika
Vučić ugostio Dodika, Kneževića i Zogovića u porodičnoj kući u Čipuljićima
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ugostio je, u porodičnoj kući u Čipuljiću, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, predsjednika Demokratske narodne partije Crne Gore Milana Kneževića i potpredsjednika Demokratske narodne partije Miluna Zogovića.
Vučić je istakao da je za njega veliki dan, jer je goste primio u obnovljenoj porodičnoj kući, zahvalivši svom ocu što ju je renovirao.
„I hvala mojoj srpskoj braći što su danas ovdje sa mnom, jer znam da vama iz Crne Gore nije bilo lako da dođete“, rekao je Vučić.
On je pozvao građane da ga posjete i naveo da su već desetine ljudi dolazile, i Srba i Bošnjaka, dok očekuje da će od pola sedam ili sedam uveče ljudi dolaziti u većem broju.
Vučić je rekao da je njegova porodica imala dvije kuće u Čipuljiću, koje su obje spaljene i to prve u tom mjestu.
„Neko im je rekao od domaćih Hrvata, to su bile prve dvije spaljene kuće. Prve dvije spaljene i srušene, a onda su sve druge: i Vučića kuće, i Kadijevića kuće, i Lukića kuće, i Stanića kuće, i Čavića kuće, i sve druge. Neko im je tačno po redu rekao kako da ruše sve najuglednije kuće Srba, a onda više nije bilo reda. To je bila neka vukovarska bojna, koja se vraćala poslije Vukovara, i to su uradili. Evo, mi smo ovo sada obnovili“, rekao je Vučić.
Dodao je da se mnogo toga promijenilo, jer su nekada u tom mjestu živjeli uglavnom Srbi, dok danas tu gotovo većinski žive Bošnjaci, ali je naglasio da sličnih primjera ima i na drugoj strani.
„Ja sam srećan što smo mi zadržali, kao porodica, prijateljske odnose sa svim komšijama, što se poštujemo, što možemo zajedno da popijemo, da se družimo“, rekao je Vučić.
Istakao je da mu je teško da gleda sve ono što je tokom rata bilo spaljeno, uključujući i kuće njegovih stričeva Kolje i Brace.
Kako je rekao, prije paljenja srpskih kuća u Čipuljiću, hrvatski mediji su tvrdili da se, kako je naveo, „četnici povlače iz četničkog uporišta“.
„Nijednog čovjeka nije bilo. Sve su bile prazne kuće i samo su ih spaljivali. Šta su onda radili? I to još imate kao video. Tako su prikazivali svoje junaštvo“, rekao je Vučić.
Region
Vučić: Priština Crnoj Gori nameće falsifikovanu istoriju
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Priština sve vrijeme pokušava da falsifikuje istoriju i da, rušeći vikendice na jezeru Gazivode, pokušava da nametne silu na Kosovu.
Vučić je, upitan o najavi Prištine da će od 1. avgusta turističke ture do manastira na Kosmetu moći da vode samo vodiči koje oni odrede, rekao da teror traje, ali da nijedan nije trajao dovijeka, prenosi RTS.
„Oni su prije neki dan kada sam rekao da se poštuju Ustav i Rezolucija 1244 i da se poštuje Povelja Ujedinjenih nacija, rekli: ‘Vučić prijeti aneksijom’“, izjavio je Vučić.
Kako je rekao, Priština je došla u fazu da svi koji se zalažu za poštovanje rezolucija Ujedinjenih nacija i Povelje UN za njih „nisu normalni“ i da su „agresori“.
„A da su normalni separatisti, da su normalni oni koji krše norme međunarodnog javnog prava i da to treba da postane neki novi uzus, neki novi standard, i to je to. Kao što vidite, to nameću i u Crnoj Gori, to nameću svuda. Hoće, naravno, da nameću silu i na Kosovu i Metohiji, da ruše vikendice svih ljudi, posebno onih koji su uvek bili odani državi Srbiji“, rekao je Vučić.
Na pitanje da li je dovođenjem teških mašina za puteve kod manastira Visoki Dečani ugrožen sam manastir, Vučić je odgovorio da se stalno radi protiv manastira.
„Stalno izmišljaju nešto novo. Kada su morali da prihvate sudske presude, jer im je od toga zavisilo sve u odnosima sa Evropljanima, Amerikancima i tako dalje, na silu su to prihvatili, čekajući novu priliku da maltretiraju naše monaštvo u manastiru Dečani“, naveo je Vučić.
Region
Dizel u Albaniji poskupio na 2,20 eura po litru: Prevoznici traže subvencije Vlade
Dizel se posljednjih dana u Albaniji prodaje po cijeni od oko 2,20 eura po litru, što je nivo zabilježen tokom energetske krize izazvane tenzijama na Bliskom istoku.
Nakon ukidanja Odbora za transparentnost 19. juna, cijena dizela iznosila je oko 1,88 eura po litru. Međutim, pojačane tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ponovo su uzdrmale svjetska tržišta, što je dovelo do novog rasta cijena nafte. To se odrazilo i na Albaniju – cijena dizela je 20. jula porasla na oko 2,09 eura po litru, a zatim na 2,20 eura.
Ovaj rast prati i kretanja na mediteranskoj berzi Platts, na koju se Albanija oslanja pri formiranju cijena. Dana 14. jula dizel je uvezen po cijeni od 1.206 dolara po toni, dok je 21. jula carinjen po 1.274 dolara po toni. Istovremeno, nafta Brent dostigla je cijenu od 94 dolara po barelu, nastavljajući uzlazni trend.
U takvoj situaciji, Udruženje međugradskih prevoznika saopštilo je za Top Channel da će državnim institucijama uputiti zahtjev za subvencionisanje goriva. Tokom prethodne krize Vlada je gradskim i međugradskim prevoznicima subvencionisala gorivo sa oko 0,53 eura po litru. Ostaje da se vidi da li će slične mjere ponovo biti uvedene ukoliko cijene nastave da rastu.
Poskupljenje goriva prisutno je i u regionu. Srbija je ponovo uvela mjere podrške, uključujući ograničenje maksimalnih cijena goriva nakon što su one dostigle 1,87 eura po litru. Crna Gora je privremeno smanjila akcize na gorivo, pa se dizel prodaje po 1,65 eura po litru, umjesto očekivanih 1,81 euro.
Albanija i dalje ima najvišu cijenu dizela u regionu, što operateri pripisuju velikom poreskom opterećenju – oko polovine maloprodajne cijene čine porezi. Najveći pojedinačni namet je porez na saobraćaj, koji iznosi oko 0,29 eura po litru.
-
Hronika2 дана ranijeMrvaljeviću pucano u potiljak
-
Politika3 дана ranijeSkupština usvojila Zakon o oružju i municiji
-
Politika14 сати ranijeVučić ugostio Dodika, Kneževića i Zogovića u porodičnoj kući u Čipuljićima
-
Politika2 дана ranijeMarko Milačić kandidat za državnog sekretara u ministarstvu Radoša Zečevića
-
Politika3 дана ranijeŽivković: Ne odričemo se Đukanovićeve politike, DPS spreman da ponovo preuzme vlast
-
Politika3 дана ranijeUsvojen Zakon o lokalnim službenicima i namještenicima, profesionalizam ispred politike
-
Sport3 дана ranijePrvi korak je jednostavniji nego što misliš
-
Priroda i društvo1 дан ranijeManastir Ostrog godišnje posjeti milion vjernika i turista


You must be logged in to post a comment Login