Predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) i Skupštine Crne Gore Andrija Mandić saopštio je da tu partiju ni njega lično niko neće predstavljati sjutra na obilježavanju godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije “Oluja” u Kninu.

On je kazao da je za neke taj dan “dan radosti”, dok je za srpski narod “dan velike žalosti”, navodeći da je tokom akcije “250.000 sunarodnika protjerano sa svojih vjekovnih ognjišta”.

“Novu srpsku demokratiju i mene lično sjutra, ni bilo kada u budućnosti, kao što nije ni u prošlosti, niko neće predstavljati na proslavi hrvatske oružane akcije Oluje u Kninu iz 1995. godine”, naveo je Mandić u objavi na Fejsbuku.

Šef parlamenta je podsjetio da je, kako je naveo, jedan od rijetkih srpskih političara kome je zabranjen ulazak u Hrvatsku zbog usvajanja Rezolucije o osudi genocida u Jasenovcu u Skupštini Crne Gore.

“Možda nisam na riječima tako oštar i uvredljiv na račun hrvatskih generala i političara kao neki drugi, ali je aktuelna vlast u Hrvatskoj procijenila da ja ne mogu preći njihovu granicu, pa čak ni preletjeti njihov vazdušni prostor. Iako ne želim da budem bilo čiji neprijatelj, veoma dobro osjećam srpske nacionalne i političke okvire koji određuju prostor demokratske politike u kojem treba da se kreće moj narod, kao što prepoznajem margine u kojima se kreću neki drugi narodi”, kazao je Mandić.

Lider NSD-a je najavio da će predstavnici te partije prisustvovati centralnom obilježavanju stradanja i progona Srba iz Krajine koje se održava u Mrkonjić Gradu.

Delegaciju će, prema njegovim riječima, predvoditi potpredsjednik NSD-a i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, a u njoj će biti i poslanik Vuko Todorović, kao i stranački funkcioneri Goran Kiković i Milutin Jovančević.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić poručio je povodom godišnjice „Oluje“ da je 4. avgust za Srbe datum stradanja i sjećanja na izbjegličke kolone iz Krajine, ističući da je trajna obaveza političkih predstavnika srpskog naroda u Crnoj Gori da čuvaju mir, suživot i slogu.

Njegovu izjavu dostavljamo integralno:

„Četvrti avgust za svakog Srbina predstavlja datum bolne tišine – datum kada svi mi, bar na trenutak, postajemo Krajišnici. Toga dana sjećamo se nepreglednih kolona našeg naroda, prinuđenog da napusti svoja vjekovna ognjišta, svetinje i grobove predaka, ne ponijevši sa sobom ništa osim žive glave i molitve na usnama.

To je dan kada se podsjećamo na to šta se događa kada netrpeljivost preovlada među narodima koji su dijelili istu državu i kada iz dubokih, starih rana prokulja mržnja. Ali to je i dan kada treba da se prisjetimo posledica nerazumijevanja i nesloge u srpskom narodu.

Danas se sjećamo naše braće Krajišnika i izražavamo im najdublje poštovanje. Proživjevši još jednu od velikih seoba svojstvenih istoriji našeg naroda, oni su svojim primjerom pokazali neuništivost srpskog duha i snagu našeg naroda da opstane i u najtežim vremenima.

Srbima u Crnoj Gori srce je ispunjeno što je naša zemlja tog mračnog avgusta 1995. godine, iako geografski mala, mogla da primi dio naših izgnanika i pruži pomoć braći u nevolji.

Zbog svega navedenog, trajna obaveza političkih predstavnika srpskog naroda u Crnoj Gori jeste da čuvaju mir, suživot i slogu. Na tim vrijednostima počiva izgradnja bolje budućnosti za nove naraštaje, koji će biti zahvalni svojim precima što su uspjeli da sačuvaju zdrave tradicionalne vrijednosti našeg naroda, istovremeno gradeći zemlju slobodnih, srećnih i bogatih ljudi“, naveo je Mandić.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ugostio je, u porodičnoj kući u Čipuljiću, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, predsjednika Demokratske narodne partije Crne Gore Milana Kneževića i potpredsjednika Demokratske narodne partije Miluna Zogovića.

Vučić je istakao da je za njega veliki dan, jer je goste primio u obnovljenoj porodičnoj kući, zahvalivši svom ocu što ju je renovirao.

„I hvala mojoj srpskoj braći što su danas ovdje sa mnom, jer znam da vama iz Crne Gore nije bilo lako da dođete“, rekao je Vučić.

On je pozvao građane da ga posjete i naveo da su već desetine ljudi dolazile, i Srba i Bošnjaka, dok očekuje da će od pola sedam ili sedam uveče ljudi dolaziti u većem broju.

Vučić je rekao da je njegova porodica imala dvije kuće u Čipuljiću, koje su obje spaljene i to prve u tom mjestu.

„Neko im je rekao od domaćih Hrvata, to su bile prve dvije spaljene kuće. Prve dvije spaljene i srušene, a onda su sve druge: i Vučića kuće, i Kadijevića kuće, i Lukića kuće, i Stanića kuće, i Čavića kuće, i sve druge. Neko im je tačno po redu rekao kako da ruše sve najuglednije kuće Srba, a onda više nije bilo reda. To je bila neka vukovarska bojna, koja se vraćala poslije Vukovara, i to su uradili. Evo, mi smo ovo sada obnovili“, rekao je Vučić.

Dodao je da se mnogo toga promijenilo, jer su nekada u tom mjestu živjeli uglavnom Srbi, dok danas tu gotovo većinski žive Bošnjaci, ali je naglasio da sličnih primjera ima i na drugoj strani.

„Ja sam srećan što smo mi zadržali, kao porodica, prijateljske odnose sa svim komšijama, što se poštujemo, što možemo zajedno da popijemo, da se družimo“, rekao je Vučić.

Istakao je da mu je teško da gleda sve ono što je tokom rata bilo spaljeno, uključujući i kuće njegovih stričeva Kolje i Brace.

Kako je rekao, prije paljenja srpskih kuća u Čipuljiću, hrvatski mediji su tvrdili da se, kako je naveo, „četnici povlače iz četničkog uporišta“.

„Nijednog čovjeka nije bilo. Sve su bile prazne kuće i samo su ih spaljivali. Šta su onda radili? I to još imate kao video. Tako su prikazivali svoje junaštvo“, rekao je Vučić.