Ekonomija
Plate i penzije kroz pet vlada: Spajićeva Vlada napravila najveći iskorak
Dok političke partije godinama vode rasprave o tome ko je više uradio za životni standard građana, podaci o minimalnim i prosječnim zaradama, kao i penzijama, nude konkretnu osnovu za poređenje učinka posljednjih pet crnogorskih vlada.
Analiza pokazuje da je rast primanja bio prisutan u svim mandatima, ali različitim intenzitetom. Najveći skok zabilježen je nakon 2020. godine, kada su sprovedene reforme koje su značajno povećale minimalnu zaradu i ubrzale rast prosječnih plata i penzija. Ipak, najveći učinak je ostvarila Vlada premijera Milojka Spajića.
Đukanovićeva vlada: Umjeren rast
U mandatu Vlade Mila Đukanovića (2012–2016) minimalna zarada povećana je sa 146 na 193 eura, dok je minimalna penzija porasla sa 100,4 na 121 euro.
Prosječna plata u tom periodu povećana je sa 487 na 510 eura, dok je prosječna penzija zabilježila simboličan rast – sa 278 na 280 eura.

Markovićev mandat: Stabilnost bez velikih pomaka
Tokom mandata Duška Markovića (2016–2020) nastavljen je postepen rast primanja.
Minimalna zarada povećana je sa 193 na 222 eura, minimalna penzija sa 121 na 147 eura, dok je prosječna plata porasla sa 510 na 524 eura. Prosječna penzija povećana je sa 280 na 289 eura, što predstavlja jedno od najmanjih povećanja u posmatranom periodu.
Krivokapićeva vlada: Prekretnica u zaradi
Najveći zaokret dogodio se u mandatu Zdravka Krivokapića (2020–2022).
Minimalna zarada gotovo je udvostručena, sa 222 na 450 eura, što predstavlja najveći pojedinačni rast u posljednjih deset godina. Istovremeno, prosječna plata porasla je sa 524 na 706 eura, dok je minimalna penzija povećana sa 147 na 200 eura.
Prosječna penzija dostigla je 304 eura.
Abazovićeva vlada: Fokus na penzije
U periodu Vlade Dritana Abazovića (2022–2023) minimalna zarada ostala je na 450 eura, ali su značajno povećane penzije.
Minimalna penzija porasla je sa 200 na 296 eura, dok je prosječna penzija povećana sa 304 na 425 eura. Prosječna zarada nastavila je rast, sa 706 na 808 eura.
Spajićeva vlada: Novi rekordni iznosi
Od oktobra 2023. godine do danas, u mandatu Milojka Spajića, zabilježeni su novi rekordi.
Minimalna zarada povećana je sa 450 na 600 eura (uz viši iznos od 800 eura za visoku stručnu spremu), minimalna penzija sa 296 na 456 eura, dok je prosječna plata dostigla 1.033 eura, u odnosu na oko 803 eura na početku mandata.
Prosječna penzija porasla je sa 425 na 561 euro, što predstavlja najveći nominalni iznos do sada.
Ekonomija
Pejović: Euro model je investicija u bolji životni standard građana buduće članice EU
Boris Pejović, generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore poručio je da je Euro model investicija u bolji životni standard građana buduće članice EU.
On je reagovao povodom upozorenja Evropske komisije na rizike u sprovođenju Euro modela.
„Evropska komisija (EK) je upozoravala na rizik i prilikom najave programa Evropa sad 2. Slično su kroz prvu reakciju reagovali Svjetska banka i MMF u slučaju programa Evropa sad 1 i 2. Da su se ostvarile moguće fatalističke projekcije na koje su u prvoj reakciji ukazivale razne međunarodne organizacije, niti bi danas pričali o Euro modelu, niti bi imalo svrhe što opozicija predlaže populistička uvećanja iako su iskazivali uvjerenost u slom javnih finansija“, naveo je Pejović.
Nakon implementacije programa Evropa sad 1 i 2, kako je kazao, osim što su uvećane zarade (uvećanje zarada veće u odnosu na inflaciju), Crna Gora je u grupi nekoliko zemalja Evrope koje su najbrže smanjile javni dug u odnosu na BDP.
„Projekcija rasta BDP-a za ovu godinu povećana je sa 3,1% na 4%, dok su budžetski prihodi za prvih devet mjeseci dostigli 2,32 milijarde eura, što je 216,8 miliona eura ili 10,3% više nego u istom periodu prethodne godine“, dodao je on.
Ekonomija
MF: Rebalansom obezbijeđeno gotovo 13 miliona eura za jednokratnu pomoć penzionerima
Ministarstvo finansija predložilo je rebalans budžeta za 2026. godinu kojim se potvrđuje opredijeljenost države da odgovorno upravlja javnim finansijama, prati potrebe građana i obezbjeđuje dodatna sredstva za oblasti od najvećeg društvenog značaja. Kako ističu, prioritet ostaju zdravlje građana, socijalna sigurnost, uredno izvršavanje državnih obaveza i kontinuitet ekonomskog razvoja.
U saopštenju Ministarstva naglašavaju da crnogorska ekonomija ostvaruje bolje rezultate od prvobitnih očekivanja.
“Projekcija rasta BDP-a za ovu godinu povećana je sa 3,1% na 4%, dok su budžetski prihodi za prvih devet mjeseci dostigli 2,32 milijarde eura, što je 216,8 miliona eura ili 10,3% više nego u istom periodu prethodne godine. Pozitivni trendovi u turizmu, industriji i investicijama potvrđuju rastući potencijal crnogorske ekonomije. Ostvareni rezultati stvaraju osnov za dodatno usmjeravanje sredstava tamo gdje su najpotrebnija. Poseban prioritet u okviru rebalansa dat je zdravstvenom sistemu, za koji se obezbjeđuje dodatnih 25 miliona eura, uz poseban fokus na dostupnost savremenih terapija i liječenje pacijenata sa rijetkim bolestima”, navode u saopštenju.
Istovremeno, predviđaju se sredstva za realizaciju važnih razvojnih i infrastrukturnih projekata, kao što su projekti iz oblasti poljoprivrede (MIDAS, pojekat Sava Drina), magistralni putevi i njihova rekonstrukcija, sljedeći korak digitalizacije Poreske uprave, projekti u oblasti dekarbonizacije, energetike, vodosnabdijevanja, projekti za NATO.
“Predložene izmjene budžeta predstavljaju nastavak odgovorne ekonomske politike koja se zasniva na praćenju ostvarenih rezultata, pravovremenom prepoznavanju potreba i usmjeravanju sredstava prema prioritetima građana i države”, poručuju u Ministarstvu finansija.
Ekonomija
Nikolić: Vuković da se bez odlaganja pojavi u parlamentu i saopšti stav o Euro modelu
Demokratska partija socijalista (DPS) tražila je od rukovodstva Skupštine da hitno obezbijedi dolazak ministra finansija Novice Vukovića na prvu narednu sjednicu predviđenu za poslanička pitanja i odgovori na pitanja o Euro modelu.
Šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini, Andrija Nikolić, kazao je da je riječ o ekonomskom modelu koji potpuno mijenja strukturu crnogorske privrede i teži blizu milijardu EUR.
“Želim da otvorim pitanje koje se tiče odgovornosti Vlade prema Skupštini i građanima Crne Gore. Vuković nije glasao za Euro model na sjednici Vlade, a najavio je da će u roku od nekoliko dana saopštiti svoj stav”, naveo je Nikolić u saopštenju.
On je podsjetio da je prošlo 47 dana od tada, a nema stava Ministarstva finansija, prenosi MINA BIZNIS.
“Neka što se ne oglašava Ministarstvo, nego ni ministra nema ove sedmice u Skupštini da odgovara na pitanja poslanika. Prošle sedmice je započeto sa realizacijom instituta poslaničkih pitanja ministrima i mi vidimo da ministra Vukovića nema na rasporedu da odgovara poslanicima ni ove sedmice”, rekao je Nikolić.
On je dodao da su poslanici DPS-a Vukoviću postavili sedam pitanja.
“Neka pred poslanicima jasno kaže: zašto nije podržao Euro model, šta je sporno u tom modelu i da li kao ministar finansija preuzima odgovornost za njegovu primjenu”, naveo je Nikolić.
On je istovremeno pozvao Centralnu banku (CBCG) i Fiskalni savjet da se hitno oglase i saopšte svoje stručne ocjene finansijskih i fiskalnih posljedica Euro modela.
-
Zeta2 дана ranijeAsanović podnio ostavku, Jelena Aligrudić predsjednica Opštine Zeta
-
Zeta3 дана ranijeSlađana Kaluđerović ponovo izabrana za predsjednicu SNP-a u Zeti
-
Politika4 дана ranijeKnežević: Ne vidim ništa sporno da me izaberu za premijera
-
Ekonomija2 дана ranijeMF: Rebalansom obezbijeđeno gotovo 13 miliona eura za jednokratnu pomoć penzionerima
-
Politika1 дан ranijeKumova pozajmica stigla do ASK-a: Provjerava se anonimna prijava o stanu Milana Kneževića
-
Zeta2 дана ranijeBroj evidentiranih oboljelih od malignih bolesti u Zeti za dvije godine porastao gotovo pet puta
-
Zeta2 дана ranijeKnežević: Navijači Zete se privode zbog pjevanja o Kosovu
-
Region3 дана ranijeZa šta se teretilo svih 49 osoba koje je pomilovao Vučić


You must be logged in to post a comment Login