Connect with us

Ekonomija

Plate i penzije kroz pet vlada: Spajićeva Vlada napravila najveći iskorak

Dok političke partije godinama vode rasprave o tome ko je više uradio za životni standard građana, podaci o minimalnim i prosječnim zaradama, kao i penzijama, nude konkretnu osnovu za poređenje učinka posljednjih pet crnogorskih vlada.
Analiza pokazuje da je rast primanja bio prisutan u svim mandatima, ali različitim intenzitetom. Najveći skok zabilježen je nakon 2020. godine, kada su sprovedene reforme koje su značajno povećale minimalnu zaradu i ubrzale rast prosječnih plata i penzija. Ipak, najveći učinak je ostvarila Vlada premijera Milojka Spajića.

Đukanovićeva vlada: Umjeren rast

U mandatu Vlade Mila Đukanovića (2012–2016) minimalna zarada povećana je sa 146 na 193 eura, dok je minimalna penzija porasla sa 100,4 na 121 euro.
Prosječna plata u tom periodu povećana je sa 487 na 510 eura, dok je prosječna penzija zabilježila simboličan rast – sa 278 na 280 eura.

Markovićev mandat: Stabilnost bez velikih pomaka

Tokom mandata Duška Markovića (2016–2020) nastavljen je postepen rast primanja.
Minimalna zarada povećana je sa 193 na 222 eura, minimalna penzija sa 121 na 147 eura, dok je prosječna plata porasla sa 510 na 524 eura. Prosječna penzija povećana je sa 280 na 289 eura, što predstavlja jedno od najmanjih povećanja u posmatranom periodu.

Krivokapićeva vlada: Prekretnica u zaradi

Najveći zaokret dogodio se u mandatu Zdravka Krivokapića (2020–2022).
Minimalna zarada gotovo je udvostručena, sa 222 na 450 eura, što predstavlja najveći pojedinačni rast u posljednjih deset godina. Istovremeno, prosječna plata porasla je sa 524 na 706 eura, dok je minimalna penzija povećana sa 147 na 200 eura.
Prosječna penzija dostigla je 304 eura.

Abazovićeva vlada: Fokus na penzije

U periodu Vlade Dritana Abazovića (2022–2023) minimalna zarada ostala je na 450 eura, ali su značajno povećane penzije.
Minimalna penzija porasla je sa 200 na 296 eura, dok je prosječna penzija povećana sa 304 na 425 eura. Prosječna zarada nastavila je rast, sa 706 na 808 eura.

Spajićeva vlada: Novi rekordni iznosi

Od oktobra 2023. godine do danas, u mandatu Milojka Spajića, zabilježeni su novi rekordi.
Minimalna zarada povećana je sa 450 na 600 eura (uz viši iznos od 800 eura za visoku stručnu spremu), minimalna penzija sa 296 na 456 eura, dok je prosječna plata dostigla 1.033 eura, u odnosu na oko 803 eura na početku mandata.
Prosječna penzija porasla je sa 425 na 561 euro, što predstavlja najveći nominalni iznos do sada.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Šta donosi “Euro model“?

Građani su sa optimizmom primili vijest o višim zaradama i penzijama na početku naredne godine.

Ipak, strahuju da će veće plate donijeti i više cijene, pa će, kako kažu u našoj anketi, ponovo biti na istom.

Poslodavci, iznenađeni najavljenim programom Vlade, tvrde da je tim potezom dodatno urušen socijalni dijalog i da su mjere utvrđene prije razgovora sa onima koji stvaraju vrijednost. Sindikati za sada ne žele da komentarišu. Stav će zauzeti, kako su nam kazali, u ponedjeljak, nakon završnih pregovora o Opštem kolektivnom ugovoru.

Prema programu “Euro model“, koji je najavio premijer Milojko Spajić, zarade će od januara biti od 1.000 do 1.400 eura i obuhvatiće, kako je kazao, 250.000 zaposlenih u privatnom i javnom sektoru.

Ta vijest obradovala je građane, ali strahuju, kako su nam kazali, da će veće plate donijeti i više cijene roba i usluga.

Predstoji povećanje penzija od 2027, pa će minimalna, kako je rekao premijer, biti znatno iznad 500, a prosječna preko 600 eura. Takođe, slijedi usklađivanje četiri puta godišnje.

Penzioneri se raduju, ali se pitaju da li je to samo još jedno obećanje. Prije Nove godine najavljeno je – svi penzioneri će primiti 100 eura zimnice.

Prema riječima premijera, zarade će u budućnosti biti evropske, iznad 2.000 eura, što bi, kako je ocijenio, uz druge mjere, mogao biti preduslov za mlade da svoj život i biznis vežu za Crnu Goru.

Ipak, da je bolje negdje drugo, potvrđuju i dvije mlade Podgoričanke.

“Jeste to stimulativno za onoga ko hoće ovdje da ostane. Ali generalno, za nas dvije, mi hoćemo nekako da razvijemo biznis koji bismo imale svuda, širom svijeta. Više bismo se probile negdje van Crne Gore nego ovdje, jer nema ni uslova ovdje toliko koliko ih ima vani”, rekle su naše sugrađanke.

Najava o većim zaradama iznenadila je poslodavce. Filip Lazović iz Unije poslodavaca Crne Gore stava je da je ovom objavom narušen socijalni dijalog, pa poručuje da će razmotriti “Euro model“ i konačan stav zauzeti uskoro.

“I mi ćemo se, naravno, ozbiljno baviti time narednih dana i naši će organi zauzeti stav. I pored toga, mogu da kažem da je najava premijera, možemo slobodno reći, ozbiljno narušila socijalni dijalog, u smislu da o takvoj jednoj najavi nije bilo razgovora, prije svega sa Unijom poslodavaca, a ja mislim da nije bilo ni sa kolegama iz sindikata”, kazao je Lazović.

Iz sindikata su poručili da za sada neće komentarisati novi program Vlade jer, kako su nam rekli, čekaju ishod pregovora o Opštem kolektivnom ugovoru, a završni razgovori radne grupe najavljeni su za ponedjeljak u podne.

Spajić je rekao da dok u Briselu ubrzano zatvaramo poglavlja, u Crnoj Gori otvaramo nova. To su, dodaje premijer, ona koja donose evropski standard i evropske ekonomske benefite, čak i prije formalnog ulaska u Evropsku uniju.

“Sa velikim zadovoljstvom obavještavam javnost da su se stekli uslovi da se od početka naredne godine, zarade u Crnoj Gori obračunavaju prema obavezujućim kriterijumima vladinog programa Euro model. Ovaj inovativni program garantuje da će minimalna neto zarada radnika koji ima osnovno obrazovanje i niže iznositi 1.000 eura, oni koji imaju srednje obrazovanje primaće najmanje 1.250 eura, dok će zaposleni sa visokim obrazovanjem mjesečno dobijati minimalnu neto platu od čak 1.400 eura. Istovremeno, dolazi do značajnog rasta zarada koje su iznad minimalne, od svakog eura koji poslodavac izdvoji za vas – zadržaćete 92 centa u slučaju velikih primanja, pa sve do 97 centi za najniže zarade. Konkretno: poslodavac koji danas za neto zaradu od 1.600 eura izdvoji 1.980 eura, od januara sa istim izdvajanjem radnik prima 1.870 eura. Kako? Vlada će ići korak dalje u smanjenju poreskog opterećenja na rad – omogućavajući i poslodavcima da izađu iz reforme kao pobjednici. Zadrzaće zadovoljne radnike, uz prosperitet jedinstvenog trzišta EU i pristupa EU fondovima”, kazao je premijer.

Na sve ovo, kaže, dodatno povećanje će se desiti i kada socijalni partneri prihvate zahtjev Vlade da se povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta jednako primjeni na javni i privatni sektor.

“U tom slučaju data neto zarada bi prešla čak 2.000 eura”, istakao je Spajić.

 

Izvor: RTCG

 

 

Continue Reading

Ekonomija

Đurović: “Euro model” u skladu sa Novim srpskim odgovorom

Poslanik NSD-a Dejan Đurović ističe da su ministri iz redova Nove srpske demokratije zajedno sa ostalim članovima Vlade donijeli „Euro model“, novog ekonomskog standarda za sve građane Crne Gore. Njihovi poslanici, kako je kazao, spremno čekaju da se ovi predlozi nađu na plenumu, gdje će podjednako snažno podržati ova rješenja koja garantuju bezbrižniji i stabilniji život u Crnoj Gori, što je okosnica Novog srpskog odgovora.

Predloženi model je, ističe Đurović, u potpunosti u skladu sa „Novim srpskim odgovorom“.

“Naši ministri su smatrali da bi, ukoliko za to postoji realan fiskalni prostor, plate i penzije trebalo i dodatno uvećati, ali su svakako istovremeno vodili računa o održivosti predloženog modela i njegovoj finansijskoj opravdanosti”, naveo je Đurović.

Prema predstavljenom modelu koji je od sinoć postao ključna tema svakog domaćinstva u Crnoj Gori, od januara 2027. minimalna neto zarada za radna mjesta sa osnovnim i nižim obrazovanjem iznosiće 1.000 eura, za radna mjesta sa srednjim obrazovanjem 1.250 eura, a za ona sa visokim obrazovanjem 1.400 eura. Predviđen je i rast zarada koje su iznad minimalnih kroz dalje smanjenje poreskog opterećenja rada, dok bi povećanjem bilo obuhvaćeno više od 250.000 zaposlenih.

“Istovremeno, ne zaboravljaju se i one generacije koje su gradile Crnu Goru, tako da će se penzije našoj najiskusnijoj generaciji od 2027. godine usklađivati četiri puta godišnje. Prema najavljenim projekcijama, prosječna penzija u aprilu bi premašila 600 eura, minimalna penzija bi bila iznad 500 eura, dok je za decembar ove godine najavljena i dodatna isplata od 100 eura za svakog penzionera. Za Novu srpsku demokratiju je važno da sva rješenja koja se usvajaju istovremeno donose veća primanja zaposlenima i penzionerima i počivaju na održivim javnim finansijama. Novi srpski odgovor za novo vrijeme”, poručio je Đurović.

Continue Reading

Ekonomija

Pejović: Ne ulazi se u EU sa platama od 200 eura i penzijama od 100 eura

boris pejović

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad Boris Pejović je kazao da nakon najave premijera Milojka Spajića da slijede nova, veća povećanja zarada, politički protivnici vlasti ponovo će upozoravati na mogući bankrot, rast inflacije i neodrživost javnih finansija, kao što su činili tokom sprovođenja programa Evropa sad 1 i 2. Kako je istakao, ipak je jasno da je nakon tih programa standard građana unaprijeđen, a penzije i plate mnogo su više procentualno rasle u odnosu na poskupljenja.

Pejović navodi da nekadašnje vladajuće partije su kod dijela javnosti nakon prelaska u opoziciju pokušale da ostave utisak kako brinu o građanima, bez obzira što su za vrijeme vlasti gomilali dugove državi i uništavali privredu. Zato će nakon Spajićeve najave, jedina preostala mjera političke konkurencije i njihovih saveznika biti kao i u slučaju programa Evropa Sad 1 i 2.

“Slijedi već viđena serija reakcija o bankrotu, grčkom scenariju, neodrživosti javnih finansija i inflaciji koja se iako ima globalni karakter, pripisuje isključivo premijeru Spajiću. U međuvremenu, niko od kritičara neće objaviti da su zbog krize u svijetu i kumulativne inflacije od oko 40 odsto u zadnjih pet godina (najveća inflacija bila za vrijeme Abazovićeve Vlade), ipak penzije i plate mnogo više procentualno rasle u odnosu na poskupljenja. Zvanični podaci Eurostata govore da je i pored poskupljenja zbog globalne krize, standard građana u Crnoj Gori unaprijeđen, dok prevaziđena politika bez obzira na argumente i činjenice uporno tvrdi da je bilo bolje u vrijeme kada su penzije iznosile oko 100 eura i plate oko 200 eura, odnosno kada smo imali uvećanja od po koji euro godišnje”, naglasio je Pejović.

Ipak, dodaje, objektivnoj javnosti je jasno da se nije moglo ući u EU sa platama od 200 eura i penzijama od 100 eura, dok istovremeno funkcioneri dobijaju po osam hiljada eura mjesečno i besplatne nekretnine od države.

“U međuvremenu svi oni koji su ubjeđivali građane da je bolje sa manjim platama i penzijama, nisu propustili priliku da prihvate uvećanja, pa je sada prilika da iz trećeg puta konačno budu dosljedni i u budžet vrate “populistička” uvećanja”, zaključio je Pejović u saopštenju.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto