Ekonomija

Vlada smanjila akcize na gorivo

Vlada Crne Gore odlučila je da privremeno koriguje akcize na naftne derivate kako bi ublažila očekivani rast cijena goriva. Ovom mjerom, koja je donijeta na osnovu analize Ministarstva finansija, cijena dizela biće snižena na 1,65 eura po litru umjesto očekivanih 1,81 euro, dok će cijene benzina ostati na sadašnjem nivou.

Vlada je donijela odluku da kroz korekciju akciza, privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva.

Na osnovu detaljne analize Ministarstva finansija o kretanjima cijena na međunarodnom tržištu nafte i njihovom uticaju na životni standard građana i poslovni ambijent u našoj zemlji, Vlada je donijela odluku da kroz korekciju akciza privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva, saopšteno je iz Vlade.

“Kroz odlučnu intervenciju, Vlada će omogućiti da maloprodajna cijena goriva bude niža od aktuelne, pa će građani do narednog obračuna dizel plaćati 1 euro i 65 centi, umjesto očekivanih 1 euro i 81 cent, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od 7 odnosno 8 centi po litru”, kazali su iz Vlade.

Kako navode, ova mjera dio je odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi.

Iz Vlade podsjećaju da je aktuelni rast cijena energenata posljedica poremećaja na međunarodnom tržištu nafte, geopolitičkih tenzija i sukoba na Bliskom istoku, na koje Crna Gora ne može uticati.

Ne propustite

Dizel od sjutra skuplji 14 centi

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Dizel od sjutra skuplji 14 centi

Od ponoći 21. jula, u Crnoj Gori na snagu stupaju nove maksimalne maloprodajne cijene naftnih derivata.

Najveće poskupljenje zabilježeno je kod eurodizela, čija će cijena biti veća za 14 centi po litru.

Eurosuper 98 1,75 eur +0,07

Eurosuper 95 1,72 eur +0,08

Eurodizel 1,81 eur +0,14

Lož ulje 1,70 eur +0,12

Iz Ministarstva energetike i rudarstva kazali su da će naredni obračun maksimalnih maloprodajnih cijena biti obavljen 27. jula, u skladu sa Uredbom o načinu obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena određenih vrsta naftnih derivata, dok će eventualno nove cijene važiti od 28. jula.

Ekonomija

Vlada Crne Gore očekuje nastavak rasta cijena goriva ali ne razmatra smanjenje akciza

Ponovna eskalacija sukoba na Bliskom istoku i rizik od daljih ograničenja transporta kroz Hormuški moreuz izazvali su novi snažan rast cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu. Sa istim posljedicama suočavaju se sve zemlje koje zavise od uvoza naftnih derivata, uključujući Crnu Goru, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

“Najnovija eskalacija uslijedila je nakon obnavljanja vojnih napada na jugu Irana i uzvratnih napada Irana u regionu, nakon čega su ponovo uvedena ograničenja plovidbe kroz Hormuški moreuz i blokada iranskih luka. Dodatnu neizvjesnost izaziva mogućnost širenja poremećaja i na pravce kroz Crveno more i moreuz Bab el Mandeb”, navodi se u saopštenju.

Iz tog resora su istakli da bi time istovremeno bila ugrožena dva ključna pomorska pravca za transport nafte i naftnih derivata, što je na tržištu već dovelo do rasta troškova transporta i osiguranja, smanjenja raspoloživosti pojedinih derivata i povećanja njihovih cijena.

“Hormuški moreuz predstavlja jednu od najvažnijih tačaka globalnog energetskog tržišta. Ovim pravcem se u redovnim okolnostima transportuje oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata dnevno, odnosno približno petina ukupne svjetske potrošnje. Zato svako ograničenje plovidbe ili povećanje bezbjednosnog rizika neposredno utiče na raspoloživost energenata, cijene pomorskog transporta i osiguranja, a zatim i na cijene naftnih derivata širom svijeta”, dodaje se u saopštenju.

Nakon najnovije eskalacije, kako su pojasnili, cijena sirove nafte tipa Brent dostigla je oko 84 dolara po barelu i tokom posljednje sedmice porasla približno 12 odsto. Međutim, za obračun maksimalnih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori nijesu presudna samo kretanja cijene sirove nafte, već prije svega međunarodne kotacije gotovih naftnih derivata na mediteranskom tržištu.

“Prema podacima Platts European Marketscan-a za 16. jul, kotacija eurodizela sa najviše 10 ppm sumpora na mediteranskom tržištu iznosila je 1.236,75 dolara po toni, što je povećanje od 33,75 dolara po toni samo u jednom danu. Rast je istovremeno zabilježen i kod ostalih derivata relevantnih za domaći obračun: kotacija bezolovnog benzina porasla je za 11,75 dolara po toni, dok je kotacija gasnog ulja porasla za 40,25 dolara po toni”, istakli su.

Prema njihovim navodima, posebno snažan pritisak postoji na tržištu dizela, usljed kombinovanog uticaja ograničenog transporta kroz Hormuški moreuz, problema u snabdijevanju rafinerija sirovom naftom, smanjene prerade i ograničene globalne ponude srednjih destilata.

“Dodatnu neizvjesnost stvaraju rizici od širenja poremećaja i na druge važne pomorske pravce, kao i ograničenja izvoza dizela iz pojedinih velikih zemalja proizvođača. Ovakva kretanja već se odražavaju na cijene goriva u brojnim državama. Budući da Crna Gora uvozi naftne derivate i nabavlja ih po cijenama koje se formiraju na međunarodnom tržištu, nije moguće izbjeći uticaj globalnog rasta cijena na domaće tržište”, navode iz Ministarstva.

Iz Ministarstva ističu da će dalje kretanje cijena zavisiti prvenstveno od trajanja sukoba i mogućnosti ponovnog uspostavljanja redovnog transporta kroz Hormuški moreuz.

“U kratkom roku očekuje se nastavak izražene nestabilnosti i pritiska na rast cijena, posebno dizela. Ukoliko ograničenja transporta i problemi u radu rafinerija potraju, cijene derivata mogle bi nastaviti da rastu i u narednim obračunskim periodima. Nasuprot tome, stabilizacija bezbjednosnih prilika i obnova redovnih tokova snabdijevanja mogle bi postepeno ublažiti cjenovni pritisak”, navodi se u saopštenju

Maksimalne maloprodajne cijene u Crnoj Gori, kako su pojasnili, utvrđuju se prema propisanoj metodologiji, na osnovu prosječnih međunarodnih kotacija derivata i odnosa eura i američkog dolara tokom obračunskog perioda.

“Zbog toga se dnevne promjene na međunarodnom tržištu ne prenose odmah i u punom iznosu na domaće cijene, već ulaze u prosjek na osnovu kojeg se vrši naredni obračun. Nabavna cijena derivata sa međunarodnog tržišta trenutno čini približno polovinu maksimalne maloprodajne cijene”, istakli su.

Naglasili su da preostali dio čine troškovi priznati energetskim subjektima i državne dažbine, odnosno akciza, porez na dodatu vrijednost i naknada za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata.

“Snabdijevanje crnogorskog tržišta trenutno se odvija uredno i nema razloga za zabrinutost u pogledu raspoloživosti naftnih derivata. Ipak, međunarodno tržište ostaje izrazito nestabilno, zbog čega trajanje i puni obim daljeg rasta cijena trenutno nije moguće pouzdano predvidjeti. Ministarstvo energetike i rudarstva će o rezultatima narednog obračuna blagovremeno obavijestiti javnost”, zaključili su.

Ekonomija

Crna Gora prvi put bilježi registrovanu nezaposlenost ispod osam odsto

Crna Gora je ostvarila istorijski rezultat na tržištu rada. Prema najnovijim podacima Zavoda za zapošljavanje stopa registrovane nezaposlenosti u maju 2026. iznosi 7.84 odsto, što predstavlja najnižu registrovanu stopu nezaposlenosti od kada Zavod vodi ovu statistiku.

“Ovim je prvi put u istoriji Crne Gore stopa registrovane nezaposlenosti pala ispod granice od osam odsto, potvrđujući kontinuitet pozitivnih kretanja na tržištu rada i rezultate mjera koje Vlada Crne Gore sprovodi u oblasti ekonomije, zapošljavanja i unapređenja životnog standarda”, saopštila je Vlada.

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore na kraju maja nalazilo se 24.751 nezaposleni.

“U poređenju sa krajem 2023. godine, kada je bilo registrovano gotovo 40 hiljada nezaposlenih lica, broj nezaposlenih smanjen je za više od 15 hiljada, odnosno za približno 38 odsto. Posmatrano u odnosu na maj 2024. godine, kada je bilo registrovano 35.415 nezaposlenih lica, broj nezaposlenih smanjen je za 10.664, odnosno za gotovo trećinu”, dodaje se u saopštenju.

Još snažnije govori podatak da je stopa registrovane nezaposlenosti krajem 2020. godine iznosila 20,48 odsto, dok danas iznosi 7,84 odsto.

“Pozitivni trendovi prisutni su u svim regionima države. U maju 2026. godine stopa registrovane nezaposlenosti iznosila je 28,47 odsto u sjevernom regionu, 4,57 odsto u centralnom regionu i 2,31 odsto u primorskom regionu. Iako sjever i dalje bilježi najveću stopu nezaposlenosti, upravo je ovaj region u fokusu razvojnih politika i programa zapošljavanja kojima se podstiču investicije, otvaranje novih radnih mjesta i ravnomjerniji regionalni razvoj”, naveli su iz Vlade.