Connect with us

Priroda i društvo

Manastir Ostrog godišnje posjeti milion vjernika i turista

Manastiri Ostrog i Ždrebaonik predstavljaju temelj duhovne i kulturne ponude Danilovgrada, ali i značajan potencijal za razvoj vjerskog turizma. Dok Ostrog već godinama privlači veliki broj hodočasnika i turista iz zemlje i inostranstva, Ždrebaonik svojim istorijskim i duhovnim vrijednostima zauzima sve važnije mjesto na turističkoj mapi ovog kraja. Promocija ova dva manastira dio je nastojanja da se bogato nasljeđe Danilovgrada predstavi široj javnosti i dodatno valorizuje njihov turistički potencijal.

Ivana Vujović direktorica Turističke organizacije Danilovgrad ističe da je Manastir Ostrog jedan od najvećih i najposjećenijih pravoslavnih svetilišta u Evropi, a njegov značaj prevazilazi granice opštine Danilovgrad. Posebnu vrijednost ovom mjestu daje prisustvo moštiju Svetog Vasilija Ostroškog, kojeg vjernici smatraju čudotvorcem.

„U njemu se čuvaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog kojeg vjernici smatraju čudotvorcem ono po čemu je poseban jeste upravo po tome što ga posjećuju ljudi različitih vjera“, kazala je Vujović.

Vujović je kazala da tokom godine, organizovane grupe koje posjećuju manastir Ostrog broje oko milion vjernika i turista. Iako je ove godine zabilježen blagi pad u odnosu na prethodnu, Ostrog i dalje ostaje jedna od najposjećenijih destinacija u Crnoj Gori.

„Ove godine bilježimo mali pad u odnosu na prethodnu godinu u tom dijelu dolaska organizovanih grupa koje obilaze manastir Ostrog ali negdje su procjene da manastir godišnje posjeti oko milion posjetilaca“, istakla je Vujović.

Dodaje da je pored domaćih gostiju i posjetilaca iz regiona, sve više turista iz zemalja zapadne Evrope koji dolaze u Danilovgrad.

„Strukturu naših gostiju čine domaći turisti , zatim posjetioci iz zemalja regiona i sve veći broj stranih turista to su uglavnom turisti iz zemalja Zapadne evrope. Naša statistika govori da su upravo septembar i oktobar u tom dijeli najposjećeniji. Kada je manastir Ostrog u pitanju i kada je broj dolazaka posjetilaca i hodočasnika dominantni su ova dva mjeseca mnogo prije avgusta mjesca“, navela je Vujović.

U Turističkoj organizaciji Danilovgrad rade na tome da se ponuda ne zasniva samo na obilasku manastira, već da posjetioci imaju razlog da se u ovoj opštini zadrže duže.

„Strategija to Danilovgrad zasniva se na tome da mi budemo jedna cjelogodišnja destinacija i da naša turistička ponuda bude zasnovana takvoj ponudi radimo i na razvoju novih turističkih sadržaja i proizvoda obogaćujemo našu turističku ponudu kako bi naši posjetioci poželjeli što duže da se zadrže u našoj opštini”. kazala je Vujović.

Dodaje da kroz različite događaje i promotivne aktivnosti, Turistička organizacija Danilovgrad predstavlja Ostrog, ali i druge turističke potencijale ovog kraja, kako bi posjetioci upoznali njegove prirodne, duhovne i kulturne vrijednosti.

„Kroz razne aktivnosti i događaje, kao što smo već treću godinu za redom imali Dane Svetog Vasilija Ostroškog, zatim duhovne večeri koje su bile posvećene Bjelopvlićima i manastiru Ostrogu. Na taj način zaista pokušavamo i kroz intezivnu digitalnu promociju vjerskog turizma naše opštine“,  naglasila je.

Ukazala je i na veliki značaj manastira Ždrebaonik, koji, pored Ostroga, zauzima važno mjesto na turističkoj i duhovnoj mapi Danilovgrada. Od 1991. godine funkcioniše kao ženski manastir i predstavlja jedno od značajnijih pravoslavnih svetilišta u Crnoj Gori.

“On je značajan po tome što se u njemu čuvaju mošti Svetog Arsenija Sremca posvećen Svetom Arhangelu Mihailu, a od 1991 godine to je ženski manastir. Oba manastira imaju izuzetno značajan turistički potencijal i značaj za našu opštinu i predstavljaju važan dio vjerske ponude naše opštine”, poručila je Vujović.

Vujović je poručila da promociju opštine ne zasnivaju isključivo na Ostrogu, već na objedinjavanju duhovne, kulturne i prirodne baštine. Kroz različite manifestacije i promotivne aktivnosti nastoje da posjetiocima predstave bogatstvo ovog kraja i podstaknu njihov duži boravak u Danilovgradu.

 

Izvor: ADRIA

Priroda i društvo

Profesor UCG Rade Šarović dobitnik nagrade Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne prof. dr Rade Šarović dobitnik je Plakete Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, jednog od najznačajnijih institucionalnih priznanja koje ova visokoškolska ustanova dodjeljuje za izuzetne doprinose nastavnom i naučnoistraživačkom radu, saopšteno je a UCG.

Kako navode, priznanje je rezultat petogodišnje interdisciplinarne saradnje Univerziteta Crne Gore i Univerziteta u Beogradu, tokom koje je razvijen ekološko-edukativni program posvećen održivosti, klimatskim promjenama i upravljanju prirodnim resursima.

Četiri naučne monografije, brojni radovi objavljeni u međunarodno relevantnim časopisima i međunarodne konferencije neki su od konkretnih rezultata te saradnje. Šarović, međutim, njen značaj vidi prije svega u stvaranju istraživačke mreže koja omogućava dugoročnu razmjenu iskustava između dvije akademske zajednice.

„Ovu nagradu ne doživljavam kao individualno dostignuće, već kao institucionalno priznanje jednom modelu saradnje koji jasno pokazuje kako naučna izvrsnost nastaje kroz zajednička istraživanja“, kaže Šarović.

Za njega Plaketa ima dodatnu vrijednost i zbog tradicije institucije koja je dodjeljuje, a koja baštini nasljeđe Geografskog zavoda koji je 1893. godine osnovao Jovan Cvijić.

Kao sociolog čiji je istraživački fokus usmjeren na društvenu produkciju prostora, regionalni razvoj i proučavanje ruralnih i urbanih sredina, Šarović priznanje vidi i kao potvrdu da se granice između sociologije i geografije ne završavaju disciplinarnim okvirima, već da se dvije nauke susreću u nastojanju da prostor razumiju kao društvenu i kulturnu kategoriju.

Održivost nije samo pitanje ekologije

Interdisciplinarni pristup i saradnju obilježila su i istraživanja realizovana kroz programe „Ekološka održivost i klimatske promjene“ (2023), „Održivo ponašanje za održivu budućnost“ (2024) i „Održivi turizam u Crnoj Gori“ (2025).

Rezultati, prema riječima Šarovića, pokazuju da se održivost više ne može posmatrati isključivo kroz zaštitu prirodnih resursa i očuvanje životne sredine, već zahtijeva povezivanje ekološke i društvene dimenzije razvoja.

Kako kaže, posebnu ulogu u tome imaju obrazovanje i sposobnost lokalnih zajednica da kreiraju i primjenjuju inovativna rješenja. Zajedničke istraživačke aktivnosti bile su usmjerene i na jačanje ekološke pismenosti, posebno kod djece i mladih, unapređenje građanske participacije i podsticanje novih pristupa upravljanju.

Za Šarovića zato pitanja održivosti nisu samo tehnička ili ekološka. “Način na koji društvo koristi prirodne resurse, organizuje prostor i odgovara na klimatske promjene zavisi i od vrijednosnih sistema, institucionalnih kapaciteta i društvenih obrazaca ponašanja i govori podjednako o tome ko smo danas i kakvu zajednicu želimo izgraditi za svoje potomke“, ističe Šarović.

Podzemni svijet Durmitora

Jedan od primjera takvog interdisciplinarnog pristupa je program „Nauka u službi prirode – Podzemni svijet Durmitora“, koji je zamišljen kao naučna i edukativna platforma posvećena značaju speleoloških istraživanja za razumijevanje prirodne baštine Crne Gore.

Poseban segment programa bio je posvećen novijim rezultatima istraživanja speleoloških objekata na području Nacionalnog parka Durmitor. Prema riječima Šarovića, riječ je o vrijednim nalazima koji će kao preporuke biti dostavljeni zainteresovanim nadležnim institucijama, a koji imaju značaj i za prirodno i kulturno nasljeđe Crne Gore.

Predavanja kolega sa Geografskog fakulteta iz Beograda, stručne radionice i terenske aktivnosti omogućili su učesnicima da se upoznaju sa rezultatima istraživanja na Durmitoru.

Program je, međutim, podzemni prostor otvorio i kao temu društveno-humanističkih nauka. Predavanja prof. dr Danice Šantić i dr Darka Blagojevića povezala su prirodne fenomene sa filozofskom refleksijom i kulturnim obrascima razumijevanja podzemnog prostora, otvarajući pitanje načina na koji prirodni ambijent oblikuje kolektivnu imaginaciju i kulturni identitet zajednice. „Speleološki objekti nikada nisu bili samo geološke forme, već su uvijek bili prostori koji su kroz istoriju stvarali mitove, religijske predstave i različite društvene narative“, kaže Šarović.

Saradnja posebno važna za manje akademske zajednice

Govoreći o značaju međunarodnog povezivanja, Šarović ističe da najveći društveni izazovi današnjice prevazilaze nacionalne granice i da njihovo razumijevanje zahtijeva zajedničke istraživačke platforme. „Danas gotovo da ne postoji društveni problem koji se može objasniti iz perspektive samo jedne discipline ili samo jednog metoda“, navodi.

Međunarodna saradnja, smatra, posebno je važna za manje akademske zajednice poput crnogorske. Ona omogućava da se međunarodno potvrđena znanja i dobre prakse prilagode domaćem društvenom i institucionalnom kontekstu, ali i da lokalna iskustva i razvojni izazovi postanu dio šireg evropskog naučnog diskursa. Upravo dugogodišnju saradnju UCG-a i Univerziteta u Beogradu vidi kao primjer produktivnosti takvog partnerstva.

„Saradnja nije samo formalni oblik akademskog umrežavanja, već prostor u kojem nastaju nove ideje, nova znanja, razvijaju se inovativni istraživački pristupi i stvaraju trajne institucionalne veze između društava“, kaže Šarović.

Nauka kao razvojni resurs

Kada je riječ o položaju nauke u Crnoj Gori, Šarović ukazuje na naslijeđena strukturna ograničenja, potrebu za boljim pozicioniranjem u prestižnim bazama i usklađivanjem sa evropskim istraživačkim i obrazovnim standardima. Istovremeno ocjenjuje da je prethodnih godina ostvaren napredak, posebno u jačanju autonomije Univerziteta Crne Gore i uspješnijem uključivanju crnogorskih istraživača u međunarodne naučne mreže i evropske programe saradnje.

Smatra, ipak, da se budući razvoj naučnog sistema, naročito iz ugla humanističkih nauka, ne može posmatrati isključivo kroz brojke, već i kroz dalje jačanje institucionalne autonomijeistraživačkih centara i sposobnosti društva da znanje prepozna kao jedan od svojih ključnih razvojnih resursa.

Mladim istraživačima i studentima koji razmišljaju o akademskoj karijeri poručuje da nauku ne doživljavaju samo kao profesiju. „Akademski put zahtijeva disciplinu i metodološku dosljednost, ali prije svega podrazumijeva spremnost da se znanje neprestano preispituje i unapređuje“, kaže Šarović

„Izbor akademske karijere nije samo profesionalno opredjeljenje, već izbor načina života koji može doprinijeti izgradnji pravednijeg i održivijeg društva Crne Gore“, zaključuje Šarović.

Continue Reading

Priroda i društvo

U Botunu će biti uspostavljeno kontinuirano praćenje kvaliteta vazduha

U dvorištu JU OŠ „Vladika Danilo“ u Botunu planirano je postavljanje mobilne stanice za kontinuirano praćenje kvaliteta vazduha, kako bi se utvrdilo postojeće stanje prije početka rada sistema za prečišćavanje otpadnih voda, saopšteno je iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Praćenje bi trebalo da bude nastavljeno i nakon puštanja postrojenja u rad, čime bi bili obezbijeđeni uporedivi podaci i omogućena stručna procjena eventualnog uticaja postrojenja na kvalitet vazduha u Botunu. Planirana mjerenja sprovodiće CETI, kao akreditovana nacionalna referentna laboratorija za kvalitet vazduha.

„Naš cilj je da prije početka rada postrojenja raspolažemo pouzdanim podacima o kvalitetu vazduha na ovoj lokaciji, a zatim da mjerenja nastavimo pod istim uslovima. Samo na osnovu kontinuiranih i uporedivih mjerenja možemo objektivno govoriti o tome da li je nakon puštanja postrojenja u rad došlo do promjena u kvalitetu vazduha. Smatramo da je to odgovoran pristup prema građanima Botuna i najbolji način da se o pitanjima kvaliteta životne sredine govori na osnovu podataka i stručnih činjenica“, poručeno je iz Agencije.

Iz Agencije navode da je dvorište OŠ „Vladika Danilo“ odabrano i zbog toga što se nalazi u samom naselju, pa bi rezultati trebalo da pruže relevantne informacije o kvalitetu vazduha u sredini u kojoj stanovništvo svakodnevno boravi. Postavljanje stanice u školskom dvorištu, kako ističu, može imati i edukativni značaj za učenike.

Predstavnici Agencije posjetili su 2. septembra školu u Botunu zajedno sa predstavnicima Opštine Zeta i Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), gdje su sa direktoricom škole razgovarali o mogućnosti postavljanja mobilne mjerne stanice u školskom dvorištu.

Tokom obilaska razmotreni su prostorni i tehnički uslovi, uključujući mogućnost obezbjeđivanja priključka električne energije potrebnog za kontinuiran rad opreme. Konstatovano je da postoje uslovi za realizaciju mjerenja, nakon što bude dobijena potrebna saglasnost Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Nakon pribavljanja potrebnih saglasnosti, Agencija i CETI trebalo bi da pristupe postavljanju mobilne stanice i početku mjerenja, sa namjerom da se obezbijedi što duži i reprezentativniji period praćenja prije početka rada sistema za prečišćavanje otpadnih voda.

Continue Reading

Priroda i društvo

Bazen crvenog mulja ulazi u proces sanacije

crveni mulj KAP

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ulazi u proces eksproprijacije zemljišta na lokaciji bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), u skladu sa Odlukom Vlade Crne Gore iz januara 2026. godine, kojom je utvrđen javni interes za realizaciju projekta reforme upravljanja otpadom u Crnoj Gori i remedijacije ove lokacije.

Iz MDUP-a ističu da remedijacija predstavlja neophodnu mjeru za smanjenje postojećih i sprečavanje budućih ekoloških rizika, u skladu sa evropskim standardima i važećim zakonodavstvom Crne Gore.

“Izvještaj Centra za ekotoksikološka ispitivanja i stručni nalaz vještaka, obezbijeđeni na inicijativu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ukazuju na postojanje hemijskog opterećenja i značajnog dugoročnog potencijala ekološkog rizika, zbog čega je neophodno izvršiti sanaciju u formi preventivnog djelovanja i obezbijediti dugoročni monitoring”, kažu iz Ministarstva.

Poručuju da cilj ovog procesa nije samo sanacija postojećeg stanja, već i stvaranje uslova za buduće bezbjedno i održivo korišćenje zemljišta.

“Nakon remedijacije, prostor će biti moguće rekultivisati i planski privesti novim namjenama, čime se degradirani industrijski prostor može ponovo staviti u funkciju”, ističu iz tog resora.

Iz MDUP-a pojašnjavaju da je eksproprijacija u ovom slučaju pravni instrument za realizaciju javnog interesa i stvaranje uslova za sprovođenje mjera zaštite životne sredine i sanacije prostora.

“Ministarstvo će postupak sprovesti u skladu sa zakonom, uz puno poštovanje prava vlasnika nepokretnosti i svih propisanih procedura”, poručuju iz ministarstva i napominju da sanacija prostora KAP-a znači ne samo rješavanje postojećeg ekološkog opterećenja, već i stvaranje uslova da ovaj prostor u budućnosti ponovo dobije vrijednost i novu namjenu.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto