Politika
Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu na dnevnom redu parlamenta krajem juna
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić saopštio je na današnjoj sjednici kolegijuma da će Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu biti na dnevnom redu parlamenta krajem juna.
Prema informacijama “Vijesti” sjutra bi trebalo da bude održana nova sjednica kolegijuma, u vezi zakona potrebnih za dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR).
Grupa poslanika vlasti predala je 17. maja u skupštinsku proceduru Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu.
Oni su to učinili nekoliko sati nakon sastanka šefova poslaničkih klubova u zgradi parlamenta, na kom nije bilo dogovora o predlogu lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića da tekst rezolucija odmah uđe u parlamentarnu proceduru, već je bilo odlučeno da premijer Milojko Spajić (Pokret Evropa sad) i šef Skupštine Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) treba da se dogovore o tom pitanju. Međutim, predlog je, ipak, predat.
Od partija vlasti, nisu ga jedino potpisali poslanici dviju albanskih koalicija – Albanskog foruma i Albanske alijanse. Većina za usvajanje rezolucije postoji i bez njihova tri glasa.
U predlogu piše da su u Jasenovcu, u periodu od 1941. do 1945. godine, mučeni i ubijani Srbi, Jevreji, Romi, Hrvati i drugi narodi. Navodi se da 22. april treba da bude zvanično priznat kao dan sjećanja na genocid u Jasenovcu, koji će se obilježavati svake godine.
“Skupština osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma. Kroz usvajanje ove rezolucije, Skupština se obavezuje da aktivno doprinosi očuvanju sjećanja na žrtve genocida u Jasenovcu, promoviše toleranciju, razumijevanje i borbu protiv svih oblika mržnje i diskriminacije”, stoji u dokumentu.
U njemu piše i da se podstiče obilježavanje 22. aprila kao dana sjećanja na žrtve genocida u Jasenovcu, i da će Skupština svake godine slati delegaciju koja će učestvovati u programima komemoracije.
“Skupština ohrabruje državne organizacije na svim nivoima, predsjednika Crne Gore, civilno društvo, uključujući i nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne strane, da obilježavaju 22. april, uključujući organizaciju posebnih događaja i aktivnosti u sjećanju na žrtve genocida u Jasenovcu…”, navedeno je.
Zahtjev da se podnese predlog rezolucije ispostavio je prošle sedmice Milan Knežević, poručujući da to treba da učini Spajić. Zahtjev je uslijedio nakon što je premijer najavio da će Crna Gora na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija podržati predlog rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Izvor: Vijesti
Politika
Madžgalj podnio ostavku u Odboru direktora Aerodroma Crne Gore
Član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Stefan Madžgalj podnio je ostavku na tu funkciju
Madžgalj je prema nezvaničnim informacijama, ostavku podnio Generalnom sekretarijatu Vlade i u njoj naveo da je to uradio iz ličnih razloga.
Madžgalj je kadar Pokreta Evropa sad (PES) u ovom državnom preduzeću.
Prema Statutu Aerodroma Crne Gore, u slučaju kada jedan član Odbora direktora podnese ostavku, mandat prestaje cjelokupnom Odboru direktora, čime se stiču uslovi za njegovo razrješenje.
Prema nezvaničnim informacijama, Madžgaljeva ostavka dovodi se u vezu sa planiranom smjenom predsjednice Odbora direktora Jelene Maraš, koja je na tu funkciju izabrana sa kadrovske liste Demokratska narodna partija.
DNP je, odlukom svojih stranačkih organa, prije nekoliko dana napustio Vladu Milojka Spajić, nakon čega su otvorena pitanja daljeg učešća njihovih kadrova u organima upravljanja državnih preduzeća
Politika
Knežević: Srpski jezik nema alternativu
Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, kao ključni razlog izlaska te stranke iz Vlade navodi, kako kaže, odbijanje da se riješe “osnovna elementarna prava lingvističke većine u Crnoj Gori koja se izjasnila da govori srpskim jezikom”. To je rekao u magazinu OKO na RTS-u.
“Mi smo dobili podršku građana da riješimo status srpskog jezika kao službenog, da normiramo narodnu zastavu iz 1905. Knjaževine Crne Gore i njenog Ustava u Zakonu o državnim simbolima i da omogućimo desetinama hiljada naših sunarodnika koji vode porijeklo iz Crne Gore, a 2005. i 2006. za vrijeme referenduma su se zatekli u Srbiji i ostali bez državljanstva, da im to omogućimo”, ističe Knežević.
Ukazuje da je odnos Milojka Spajića i aktuelne vlade prema tim pitanjima identičan politici bivšeg režima, zbog čega, kako kaže, nisu željeli da budu saučesnici u “ubijanju interesa srpskog naroda i lingvističke većine”.
Govoreći o odnosima unutar koalicije sa Mandićevom Novom srpskom demokratijom, koja je ostala u vlasti, Knežević ističe da razgovori o budućnosti tek predstoje, ali da je njegova stranka već preduzela konkretne korake.
“Do kraja februara predložićemo u skupštinsku proceduru Zakon o državljanstvu i pokrenuti inicijativu o srpskom jeziku kroz dopune Ustava“, najavljuje Knežević.
Prema njegovim riječima, za dopune Ustava potreban je politički dogovor koji u ovom trenutku ne postoji.
“Za dopune Ustava neophodno je da imamo 54 poslanika, to jest dvije trećine, i politički dogovor koji u ovom trenutku gospodin Spajić ne želi da podrži, i on nas je uputio na radne grupe”, navodi Knežević.
“Kada u Crnoj Gori formirate radnu grupu, to znači da nešto ne želite da završite i nama je bilo jasno da bežanje od ovih suštinskih građanskih i elementarnih prava, a ne samo srpskog naroda, nego govornika srpskim jezikom, ustvari dolazi od određenih ambasadora”, dodaje Knežević.
“Naš dalji opstanak u ovoj Vladi bio bi kompromitujući, jer se naša država nalazi u jednom totalnom institucionalnom raspadu i mi ne želimo da dajemo legitimitet takvom raspadu”, poručuje Knežević.
Da li je kraj koalicije Kneževića i Mandića
Odluka o tome da li će koalicija “Za budućnost Crne Gore” nastaviti da postoji biće donijeta na stranačkim organima Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, izjavio je lider DNP-a Milan Knežević.
“Sa kolegom Mandićem imam prijateljske odnose, ali svakako drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskog naroda u Crnoj Gori”, naveo je Knežević.
Smatra da je malo neobično da jedan dio koalicije bude u opoziciji, a drugi na vlasti, zbog čega će, kako kaže, novonastala situacija biti analizirana unutar stranačkih organa, nakon čega će javnost biti obaviještena o daljim koracima.
Politika
Milatović ipak proglasio “plave” zakone
Nakon što je prvobitno odlučio da Skupštini na ponovno razmatranje vrati u ponedjeljak 25 usvojenih “plavih” zakona, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović se ipak predomislio i proglasio ih, objasnivši da njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, ne bi imalo nikakvog efekta.
“Dok god je ovakav sastav parlamenta, zakoni će se, nažalost, donositi bez čitanja i suštinske rasprave. Upravo zato sam proglasio donijete zakone, jer njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, ne bi imalo nikakvog efekta”, naveo je Milatović u saopštenju za javnost.
Iz Vlade kazali su juče da svi zakoni koji su u ponedjeljak usvojeni s “plavom zastavicom” (važni za zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU), da imaju mišljenje Evropske komisije, da je održana javna rasprava o njima i da su u njih unesene evropske direktive.
U nastavku prenosimo integralno obraćanje predsjednika Milatovića.
“Poštovani građani,
Imali ste priliku da još jednom vidite kako se u Skupštini Crne Gore zakoni koji direktno utiču na vaš svakodnevni život donose žmureći, pukim dizanjem ruku. Siguran sam da bi nasumično izabrani građani obavljali posao poslanika odgovornije i savjesnije od sadašnjeg saziva Skupštine.
Dok god je ovakav sastav parlamenta, zakoni će se, nažalost, donositi bez čitanja i suštinske rasprave.
Upravo zato sam proglasio donijete zakone, jer njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, ne bi imalo nikakvog efekta.
Na ovaj način sam još jednom htio da pokažem da su Crnoj Gori neophodne otvorene liste, kako bi građani mogli da biraju poslanike koji zaista zastupaju njihove interese, koji čitaju zakone i aktivno učestvuju u raspravama o budućnosti ove zemlje.
Na kraju, upravo oni koji vode kampanju protiv mene, vođeni isključivo ličnim animozitetom i borbom za opstanak na vlasti, dokazali su da predstavljaju najveće protivnike istinskog demokratskog razvoja i evropskih integracija Crne Gore.
Svi u Crnoj Gori znaju istinu: EU put koči opstrukcija izbora sudija Ustavnog suda. EU put koči stanje u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru. EU put koče netransparentni ugovori sa UAE, koji suspenduju naše zakone, krše Ustav i zaobilaze evropske procedure. EU put koči slaba ekonomija i partijsko zapošljavanje. EU put koči i to što nemamo zakone o Vladi i Skupštini, kao i izbori u Šavniku koji traju već četiri godine. EU put koči i nedostatak napretka u izbornoj reformi, kao i osobe povezane sa kriminalom na visokim državnim pozicijama.
Svi sve znaju, ali je izgleda naš usud što i bivši i sadašnji na vlasti uvijek biraju sjaj Dubaija umjesto evropskih pravila”, poručio je predsjednik Milatović.
-
Zeta1 дан ranijeAsanović: Pečat bez papira, građevinska inspekcija bez rješenja o zabrani izvođenja radova
-
Politika2 дана ranijeMujović: Čestitam Kneževiću odlazak u političku penziju
-
Politika4 дана ranijeKnežević: Miloš Medenica se javio iz Botuna
-
Politika1 дан ranijeMandić pozvao sve partijske funkcionere na sastanak, tema koalicija ZBCG?
-
Politika2 дана ranijeBešić: Izlazak DNP-a strateška odluka, raskol koalicije ZBCG nepovratan
-
Politika3 дана ranijeSkupština konstatovala ostavke Zogovića i Vukićević
-
Politika3 дана ranijeDNP predao predlog Skupštini – trobojka da bude “narodna i istorijska” zastava
-
Politika6 сати ranijeMadžgalj podnio ostavku u Odboru direktora Aerodroma Crne Gore


