Priroda i društvo

Svaka peta žena doživjela nasilje od partnera

Istraživanje o uslovima života i bezbjednosti žena (EU-GBV), u sklopu kojeg je popunjeno 1.609 upitnika, sprovedeno je od oktobra do decembra prošle godine.

U Crnoj Gori je svaka peta žena doživjela nasilje od partnera, dok je seksualno uznemiravanje na poslu doživjelo 17,5 odsto žena, pokazalo je istraživanje Uprave za statistiku (MONSTAT).

Istraživanje o uslovima života i bezbjednosti žena (EU-GBV), u sklopu kojeg je popunjeno 1.609 upitnika, sprovedeno je od oktobra do decembra prošle godine.

“U Crnoj Gori je svaka peta žena (20,2 odsto) izjavila da je doživjela nasilje od partnera tokom života”, rekli su iz MONSTAT-a.

Oni su kazali da je ukupno 6,2 odsto žena izjavilo da je doživjelo nasilje u odrasloj dobi od osobe koja nije partner. Kako je saopšteno, tokom odrasle dobi, ukupno 7,5 odsto žena je izjavilo da je doživjelo nasilje u porodici, dok je od bilo kojeg počinioca nasilje doživjelo 11,7 odsto žena.

“Seksualno uznemiravanje na poslu tokom života, prema izjavi, doživjelo je 17,5 odsto žena”, rekli su iz MONSTAT-a.

Oni su kazali da su, tokom prošle godine, po prvi put sproveli Istraživanje EU – GBV u Crnoj Gori, prema metodologiji Evropske kancelarije za statistiku (EUROSTAT). Time se, kako su pojasnili, obezbjeđuje uporedivost podataka o rodno zasnovanom nasilju među zemljama Evropske unije koje su sprovele navedeno istraživanje.

“U istraživanju koristi se koncept rodno zasnovanog nasilja nad ženama i koncept nasilja u porodici, pa su obuhvaćene različite vrste nasilja kao i odnos između žrtve i počinioca”, navodi se na sajtu MONSTAT-a.

Kako se dodaje, cilj istraživanja je da se dobiju podaci o rodno zasnovanom nasilju kao što je nasilje od partnera ili od bilo kojeg počinioca, nasilje u porodici, seksualno uznemiravanje na poslu i drugi značajni indikatori iz te oblasti.

“Istraživanje je sprovedeno na terenu od oktobra do decembra prošle godine i rezultati su bazirani na izjavama ispitanica”, rekli su iz MONSTAT-a.

Oni su naveli da su kao ciljna populacija istraživanja EU – GBV definisane žene od 18 do 74 godine.

“Uzorkom su obuhvaćena 2.232 domaćinstava, dok je popunjenih upitnika bilo 1.609”, kazali su iz MONSTAT-a.

Iz MONSTAT-a su rekli da ovim saopštenjem objavili glavne indikatore dobijene istraživanjem, a koji su validirani od EUROSTAT-a. Oni su najavili da će u narednom periodu sukcesivno objavljivati indikatore tog istraživanja.

Sledeće

Ibrahimović ćuti o projektu gradnje Luke Virpazar

Ne propustite

Kaluđerović: Da na svakom mjestu dignemo glas protiv nasilja nad ženama

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Danas na snazi crveni meteo-alarm: Olujni vjetar, temperatura do 10 stepeni

U Crnoj Gori danas je, kao upozorenje na jak vjetar, na snazi crveni i narandžasti meteo alarm.

Oblačno, vjetrovito i hladno, ponegdje sa slabim padavinama, u većini kontinentalnih predjela uz slab snijeg i susnježicu, a na primorju kišu. Više izgleda za padavine u istočnim predjelima. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, pojačan do jak, na udare olujne jačine. Najviša dnevna temperatura vazduha od -6 do 10 stepeni.

U Podgorici oblačno i vjetrovito, ujutru ili prijepodne moguće uz malo kiše. Vjetar sjeveroistočni, pojačan i jak, na udare i olujni. Jutarnja temperatura vazduha oko 5, najviša dnevna 7 stepeni.

Priroda i društvo

Tri razloga zbog kojih je predloženi Zakon o igrama na sreću neodrživ

Usvajanje Predloga novog Zakona o igrama na sreću u Crnoj Gori, najblaže rečeno, realizovano je iza leđa samih priređivača, a sadržaj tako usvojenog dokumenta izazvao je opravdano nezadovoljstvo kod priređivača i stručnjaka za zakonodavni proces.

Nekoliko je ključnih problema sa ovim predlogom Zakona.

1) Netransparentnost

Transparentnost i javnost bi trebalo da su temeljni princip svakog zakonodavnog procesa, a u slučaju procesa usvajanja predloga Zakona o igrama na sreću, oni su u potpunosti izostali.

Konkretno, predlog Zakona usvojen je bez objave izvještaja sa javne rasprave u zakonom predviđenom roku od 15 dana.

Obećane dodatne konsultacije sa priređivačima i medijima ostale su samo na riječima.

2) Diskriminacija i nedoslednost

Predloženi Zakon donosi nova, veoma rigorozna, i što je možda i važnije, apsolutno nedosledna ograničenja u oglašavanju igara na sreću. Digitalni oglašivači su posebno pogođeni – favorizuju se određeni kanali, dok se ostalima praktično zatvaraju vrata. Ovo je direktan udar na slobodu oglašavanja, izražavanja i preduzetništva, i to u državi koja kao svoj najviši spoljnopolitički prioritet navodi učlanjenje u EU.

Kako opravdati ovakve zabrane ako za njih ne postoji jasno, proporcionalno i razumno obrazloženje? Iz ugla prava EU, odgovor ne postoji – riječ je o čistoj diskriminaciji.

3) Uvođenje dvostrukog oporezivanja raj za crno tržište

Mnogo više od samog povećanja naknada zabrinjava pojava faktičkog dvostrukog oporezivanja, jer se planira uvođenje startnih naknada od 1.000 eura za kladionice i 3.000 eura za automate.

Još jedan ključni problem je planirana promjena obračuna gubitaka. Do sada su priređivači mogli gubitke na pojedinim uplatnim mjestima iskoristiti za smanjenje ukupne poreske osnovice. Novi zakon predviđa da se gubici više ne računaju, čime se ista povećava za varijabilne naknade, sada predložene na 15% umjesto dosadašnjih 10%. Ne treba biti ekonomski ekspert pa uvidjeti da ovakve mjere vode do neodrživih uslova za poslovanje, gašenja legalnih priređivača, rasta sivog tržišta i, naravno, ma koliko se paradoksalnim činilo, pada nivoa budžetskih priliva s protokom vremena.

Zainteresovana i stručna javnost apeluje na Vladu da hitno preispita i koriguje ovaj predlog zakona, uključi sve relevantne strane u dijalog i uskladi zakonske odredbe sa međunarodnim standardima i praksama koje štite prava i interese kako priređivača, tako i korisnika igara na sreću.

Izvor: Montenegro Bet

Priroda i društvo

Dodijeljene 22 stipendije za doktorska istraživanja

Doktorandima Univerziteta Crne Gore dodijeljene su 22 od ukupno 30 stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja koje dodjeljuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, čime je dodatno potvrđen kvalitet njihovog naučnoistraživačkog rada, saopštno je iz UCG.

Dobitnici su doktorandi Građevinskog fakulteta, Ivana Drobnjak, Milena Ostojić, Petar Subotić, Vasilije Bojović, Mladen Muhadinović i Teodora Popović, Mašinskog fakulteta, Mina Šibalić, Marko Mumović i Aleksandar Tomović, zatim Prirodno-matematičkog fakulteta, Stefan Šćepanović i Marina Šoškić, Medicinskog falkulteta, Tijana Rakonjac i Milovan Roganović, Elektrotehničkog fakulteta, Aldin Kajević i Miloš Jelovac, Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, Savica Vujičić i Milica Mitrović, Fakulteta političkih nauka, Buda Methadžović, Ekonomskog fakulteta, Tanja Mirotić, Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije, Sara Lukovac, Pomorskog fakulteta Kotor, Nemanja Pudar, te Biotehničkog fakulteta, Anđela Ljujić.

“Programom stipendija izvrsnosti Ministarstvo podržava mlade istraživače u ranoj fazi karijere, podstičući ih da se posvete naučnoistraživačkom radu. Dodjela stipendija omogućava finansijsku podršku mladim istraživačima za realizaciju njihovih doktorskih istraživanja u ključnim prioritetnim oblastima”, piše u saopštenju UCG.