Politika

Krstonijević i Ružičić izglasani za sudije Ustavnog suda

Skupština Crne Gore danas je izglasala Predraga Krstonevijića i Jelenu Ružičić za sudije Ustavnog suda Crne Gore.

Za Predraga Krstonijevića glasala su 64 poslanika i poslanice, dok je petoro bilo uzdržano.

Jelena Ružičić dobila je podršku svih 69 poslanika.

Danas ne odlučujemo samo o izboru sudije Ustavnog suda Crne Gore. Odlučujemo o tome koliko smo spremni da zaštitimo ustavni poredak, prava građana i povjerenje u institucije naše države, poručio je predsjednik Jakov Milatović obrazlažući predloge za sudije Ustavnog suda.

“Ustavni sud nije institucija koja pripada bilo kojoj vlasti. On je institucija koja štiti svakog građanina od mogućeg prekoračenja ovlašćenja svake vlasti. Zato sudije Ustavnog suda ne biramo da služe bilo kojoj političkoj većini. Biramo ih da štite Ustav. Građani imaju pravo na državu u kojoj institucije funkcionišu. Imaju pravo da budu sigurni da će njihova prava biti zaštićena, od volje bilo koje većine, da će izborni procesi imati punu pravnu sigurnost i da će se odluke donositi u skladu sa Ustavom i zakonom. Naša je dužnost da im takvu državu obezbijedimo. To nije političko obećanje. To je ustavna obaveza svih nas”, kazao je Milatović.

Poručio je da Ustavni sud mora biti iznad partijskih interesa, političkih pregovora i trenutnih odnosa snaga u parlamentu.

“Pravosudne institucije ne smiju biti taoci političkih kalkulacija niti dogovora koji nemaju uporište u znanju, stručnosti i integritetu. O njihovom sastavu mora se odlučivati odgovorno, isključivo na osnovu profesionalnih rezultata i sposobnosti kandidata da ovu odgovornu funkciju obavljaju nepristrasno, samostalno i dostojanstveno”, naveo je predsjednik.

Upravo zbog značaja koji Ustavni sud ima za zaštitu ustavnog poretka i prava građana, odgovornost predlagača je da Skupštini predloži kandidata čije profesionalno iskustvo, stručnost i integritet pružaju puno uvjerenje da će ovu važnu funkciju obavljati nezavisno i u skladu sa Ustavom.

“Rukovodeći se isključivo tim kriterijumima, u skladu sa Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu, na osnovu dokaza o ispunjavanju uslova i rezultata razgovora sa kandidatima, odlučio sam da Skupštini Crne Gore za sutkinju Ustavnog suda predložim Jelenu Ružičić”, kazao je Milatović navodeći biografske podatke kandidatkinje.

Smatra da je važno što je između vlasti i opozicije postignut dogovor o pitanjima koja se tiču evropske budućnosti naše zemlje. Dijalog o ključnim državnim interesima uvijek je važan.

“Ne biramo sudije samo zbog evropskih izvještaja. Ne jačamo pravosuđe samo zbog očekivanja naših partnera. To činimo zato što građani imaju pravo na državu u kojoj su njihova prava zaštićena i u kojoj institucije odgovorno obavljaju svoj posao. Upravo zato što gradimo takvu državu, Crna Gora danas ima istorijsku priliku da postane naredna članica Evropske unije”, dodao je.

Kao predsjednik Crne Gore smatraa daje izvršio svoju ustavnu nadležnost i dostavio obrazložen predlog.

“Sada je na Skupštini Crne Gore da, u skladu sa svojom ustavnom ulogom, obezbijedi izbor sudija i omogući puno funkcionisanje Ustavnog suda. Istinski napredak ne mjeri se obećanjima i deklaracijama. Stvaran napredak postoji onda kada građanin osjeti da institucije funkcionišu, da zakon jednako važi za sve i da država svoje obaveze izvršava odgovorno i na vrijeme”, istakao je on.

Očekuje da Skupština ovaj predlog razmotri odgovorno i odluku donese prema stručnosti, iskustvu i integritetu kandidatkinje.

“Pred nama nije samo odluka o izboru jedne sutkinje. Pred nama je odluka o tome kakvu državu želimo da gradimo. Državu u kojoj institucije zavise od politike ili državu u kojoj politika poštuje institucije”, zaključio je Milatović.

Podsjetimo, Ustavni sud Crne Gore pola godine radi sa šest umesto sedam sudija, među kojima je i sutkinja koja je ispunila uslove za penziju.

Nakon glasanja sjednica je završena, iako je dnevnim redom bilo predviđeno otvaranje pretresa o Predlogu zakona o rodnoj ravnopravnosti. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopštio je da u vladajućoj većini nema saglasnosti oko pomenutog predloga jer je Bošnjačka stranka kazala da ga ne može podržati u postojećem obliku, pa će se o tome naknadno izjasniti.

Sledeće

Dragović: Knežević od poslaničke plate kupio stan od pola miliona eura?

Ne propustite

Knežević: Glasaćemo za oboje sudija a nismo razgovarali sa Satlerom

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Vučić: Knežević snažniji nego što pokazuju istraživanja

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, odgovarajući na pitanje o istraživanju prema kojem je Milan Knežević po rejtingu snažniji od Andrije Mandića, kazao je da je to istraživanje radio Miloš Bešić, kojeg je nazvao „blokaderom“.

„To istraživanje je radio ovaj blokader Bešić. Vijesti su objavile, a Politika je samo prenijela. Blokader Bešić, istaknuti gost Utiska nedjelje, čovjek koji bi s vremena na vrijeme da glumi umjerene stavove, iako je veoma neumjeren. Ja mislim da je on, poznavajući ga i znajući kako on radi, pošto sam ja dobio malo drugačije istraživanje, pošto sam ja dobio da je snažniji Milan Knežević od toga koliko mu daju. Ali su vladajuće stranke manje jake nego što svi misle. Za mene je važno da Srbija zna šta joj misli Crna Gora“, kazao je Vučić.

On je rekao da ljudi misle da je razgovarao samo sa Duškom Markovićem 2019. godine o neodlasku na „proslavu“ Oluje u Knin.

„Pričao sam i sa novim rukovodstvom i molio ih da to ne čine. I rekli su da će probati da urade nešto, ali su postupili potpuno suprotno svemu o čemu smo razgovarali. S druge strane, Crna Gora je priznala otimačinu 14 odsto dijela teritorije Srbije. A samo nas optužuju da se miješamo u njihova posla. Oni su donijeli četiri rezolucije gdje nas optužuju za genocid, mi nijesmo nijednu gdje optužujemo bilo koga u Crnoj Gori. I na kraju, možda sam ja onakav ili ovakav, ali smo mi jedina zemlja u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji, a oni su uveli svake! Nemam problem ni sa čim, ali su nam velike razlike. Ljudi nijesu glasali za udaljavanje Srbije i Crne Gore, želja ljudi na litijama bila je suprotna. A, oni su učinili te odnose daljim nego ikada“, naglasio je predsjednik Srbije u uključenju za TV Informer.

Podsjetimo u današnjem tekstu Vijesti objavljeno je istraživanje prema kojem u poredenju s prethodnim istraživanjem te agencije, rađenim u aprilu rast bilježe DPS za 1,3 procentnih poena (sa 26,3 na 27,6 odsto), DNP Milana Kneževića sa 7,5 na 10,1 odsto, ES sa 4,6 na 9,9 odsto, Građanski pokret (GP) URA sa 5,4 na 6,4 odsto, Albanski forum sa 1,2 na 1,5 odsto. S druge strane, gori rezultat u odnosu na april ostvarili su PES sa 20,2 na 18,6 odsto, NSD sa 15,1 na 8 odsto, Demokrate sa 6,4 na 6 odsto,BS sa 6,7 na 5,9 odsto, Socijalistička narodna partija (SNP) sa 1,9 na 1,6 odsto” .

Politika

Za prijem u crnogorsko državljanstvo najviše zahtjeva podnijeli državljani Srbije

Državljanstvo Crne Gore je tokom prethodne tri godine dobilo ukupno 6.652 građanina. To proizilazi iz podataka koji su dostavljeni iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Prema tim podacima, od ukupno 3.199 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo tokom prethodne tri godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova pozitivno je riješilo 2.160. Takođe, u prethodne tri godine pozitivno su riješena još 4.492 zahtjeva podnijeta prije 2024. godine.

Razvrstano po godinama, MUP-u je 2024. godine podnijet 1.341 zahtjev, od čega je pozitivno riješeno njih 1.109. Tih zahtjeva je naredne 2025. godine bilo 1.244, od kojih je 903 pozitivno riješeno.

Takođe, do početka jula ove godine Ministarstvo je dobilo 614, a pozitivno riješilo 148 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo.

Iz Ministarstva pojašnjavaju i da u tom periodu to pravo niko nije stekao na osnovu programa ekonomskog državljanstva.

“Kao bitno napominjemo da je 2024. godine od ukupnog broja pozitivno riješenih zahtjeva, donijeto 1.278 pozitivnih rješenja za aplikante i članove njihovih porodica, 2025. godine 38 rješenja, a tokom prve polovine 2026. godine šest rješenja (ekonomsko državljanstvo)”, naveli su iz resora unutrašnjih poslova.

Pojašnjavaju i da su najviše zahtjeva podnijeli državljani Srbije, zatim Bosne i Hercegovine, Rusije, Albanije i Kosova.

Iz Ministarstva pojašnjavaju i da prijem u crnogorsko državljanstvo po automatizmu ne znači i sticanje prava glasa u Crnoj Gori.

“Svako lice za koje je donijeto rješenje o prijemu u crnogorsko državljanstvo, danom dostavljanja rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstvo upisuje se u registar crnogorskih državljana, ali se samim tim ne upisuje se u birački spisak i ne stiče pravo da bira i da bude biran”, naveli su iz Ministarstva.

Dodaju i da, nakon sticanja crnogorskog državljanstva prijemom, osoba koja ima namjeru da stalno živi u Crnoj Gori i koja će biti središte njegovih životnih aktivnosti, podnosi zahtjev za prijavu prebivališta i izdavanja lične karte.

“Nakon odobrenja prebivališta i izdavanja lične karte potrebno je da protekne period od dvije godine kako bi lice steklo biračko pravo”, naglasili su iz MUP-a.

Napominju da Ustav i zakonski propisi regulišu oblast sticanja biračkog prava.

Odredbom člana 45 Ustava Crne Gore propisano je da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.

Takođe, članom 11 Zakona o izboru odbornika i poslanika propisano je da pravo da bira i da bude biran za poslanika ima birač koji je navršio 18 godina života, koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine prije dana održavanja izbora.

Ministarstvo unutrašnjih poslova trenutno radi na obezbjeđivanju kadrovskih i materijalno-tehničkih kapaciteta neophodnih za uspostavljanje kancelarije koja će služiti kao pomoć osobama koje podnose zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo.

Otvaranje te kancelarije je krajem prošlog mjeseca na sjednici Skupštine najavio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Iz MUP-a međutim nijesu mogli da potvrde kada će tačno ta kancelarija početi da radi.

“O detaljima koji se tiču otvaranja navedene kancelarije, javnost će biti blagovremeno informisana, a Ministarstvo unutrašnjih poslova radi na obezbjeđivanju kadrovskih i materijalno tehničkih kapaciteta”, rečeno je listu iz resora unutrašnjih poslova.

Izvor: Pobjeda

Politika

NSD najavljuje sveobuhvatni dijalog o Deklaraciji o pomirenju i zajedništvu

Nova srpska demokratija (NSD) započeće od 1. septembra sa koalicionim partnerima sveobuhvatni dijalog o Deklaraciji o pomirenju i zajedništvu u evropskoj Crnoj Gori, saopštila je funkcionerka te stranke, Jelena Milošević.

Ona je ukazala na veliku medijsku pažnju koju dobija NSD-ova proaktivna politika političkog pomirenja i zajedništva, dodajući da je to najbolji pokazatelj da su krenuli pravim smjerom.

“Naš naredni korak jeste da već od 1. septembra započnemo sveobuhvatni dijalog sa koalicionim partnerima, ali i svim drugim zainteresovanim političkim akterima, kako bi ova Deklaracija bila ugaoni kamen političkog života u Crnoj Gori”, kazala je Milošević.

Ona je istakla da u NSD-u žele da taj tekst bude zajedničko djelo svih koji hoće da budu dio tog velikog dogovora.

“Trudićemo se da ono nastane u duhu sloge i pozitivnoj atmosferi”, navela je Milošević.

Kako je dodala, iz NSD-a ne tvrde, kako bi to pojedini da im imputiraju, da su građani Crne Gore međusobno zavađeni.

“Naprotiv, mi mislimo da su građani često mnogo ispred politike i da su oni nakon istorijskih promjena 2020. godine prvi započeli proces praštanja i pomirenja kako među svojim porodicama, tako među komšijama i prijateljima. Upravo zato i želimo da i politika izađe iz rovova u kojima se predugo nalazi”, naglasila je Milošević.

Ona je poručila da najveća pobjeda ove generacije neće biti da jedna strana konačno trijumfuje nad drugom, već da njihova djeca više nemaju potrebu da vode njihove stare bitke.

“Ne ostavljajmo im u amanet nekadašnje političke rovove. Gradimo stabilnu, slobodnu, srećnu i evropsku Crnu Goru – državu u kojoj se niko ne izvinjava zbog onoga što jeste i u kojoj će svačija nacionalna osjećanja biti poštovana na ispravan način, a tu posebno mislim na naš srpski narod”, rekla je Milošević.

Kako je rekla, ravnopravnost Srba ne umanjuje prava Crnogoraca, Bošnjaka, Albanaca ili Hrvata.

“Prava se ne otimaju, ona pripadaju svima jednako, a u pomirenoj i zajedničkoj Crnoj Gori, postoji dovoljno mjesta za sve”, zaključila je Milošević.