Politika

Mandić čestitao 13. jul: Antifašizam uvijek i svuda, totalitarizam nikada više

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio je čestitku povodom 13. jula – Dana državnosti i Dana ustanka naroda Crne Gore, poručivši da taj datum predstavlja simbol državnosti, slobode i narodnog jedinstva

Mandić je istakao da je obaveza današnjih generacija da čuvaju mir, demokratiju i zajedništvo, uz poruku: „Antifašizam uvijek i svuda, totalitarizam nikada više“.

“Uvažene sugrađanke i sugrađani, želim svima da vam najiskrenije i najsrdačnije čestitam 13. jul, dan kada je 1878. godine međunarodno priznata državnost Knjaževine Crne Gore i dan kada su 1941. godine naši preci podigli opštenarodni ustanak za oslobođenje od fašističke okupacije”, naveo je Mandić.

On je kazao da su u ustanku 1941. godine zajedno učestvovali ljudi kojima je do tada, kako je naveo, bilo teško zamisliti da mogu djelovati zajednički.

“Ustanak su zajedno podigli oni za koje je do tada, u Kraljevini Jugoslaviji, bilo nepojmljivo da mogu sjesti za isti sto. To je naša velika tekovina i puni smisao antifašizma u Crnoj Gori”, poručio je Mandić.

Prema njegovim riječima, pokretačka snaga tadašnjih generacija nije bila samo u političkim idejama, već i u istorijskom nasljeđu i vrijednostima koje su baštinili.

“Naše djedove i bake dominantno na ustanak nije motivisalo čitanje Karla Marksa i Fridriha Engelsa, već čitanje i zavjeti Petra II Petrovića Njegoša i Svetog Petra Cetinjskog”, kazao je predsjednik Skupštine.

Mandić je posebno odao počast Jakovu Kusovcu, majoru vojske Kraljevine Jugoslavije i jednom od ključnih predvodnika ustanika, koji je komandovao najbolje organizovanim odredom u bici na Košćelama, na putu Rijeka Crnojevića – Cetinje.

“U toj bici ustanici su izvojevali najveću pobjedu. Taj heroj ustanka je od strane totalitarnog komunističkog režima i lažnih uslužnih istoričara kroz sveprisutnu tadašnju reviziju istorije jednostavno izbrisan i uklonjen iz svih ovih velikih događaja”, naveo je Mandić.

Predsjednik Skupštine je poručio da je ideja narodnog jedinstva jedna od ključnih poruka 13. jula.

“Vođen idejom narodnog jedinstva, čiji je jedan od simbola 13. jul 1941. godine, želim da poručim – antifašizam uvijek i svuda, totalitarizam nikada više. Na nama je da danas sačuvamo mir, slogu, demokratiju i narodno jedinstvo”, istakao je Mandić.

On je dodao da Crna Gora treba da bude okrenuta budućnosti i evropskim vrijednostima.

“Crna Gora je danas slobodna. Vrijeme autokratije je prošlo. Nema više nepogrešivih vođa i građenja kulta ličnosti bilo kog pojedinca. Postaćemo prva naredna članica Evropske unije, učimo se demokratiji i svi radimo na sebi da budemo bolji”, naveo je Mandić.

Poručio je da društvo treba da prihvati vrijednosti razvijenih evropskih država i da se okrene budućnosti.

“Osudimo i ostavimo totalitarne ideologije u prošlosti. One ne smiju da vode nove mlade generacije. Neka se tim stranputicama kojima smo dugo išli bave istoričari”, kazao je predsjednik Skupštine.

Mandić je zaključio da cilj treba da bude stvaranje Crne Gore kao zemlje slobodnih, srećnih i prosperitetnih građana.

“Posvetimo se cilju da Crna Gora bude zemlja slobodnih, srećnih i bogatih ljudi, baš onako kako su, duboko vjerujem, to željeli i naši preci koji su uzeli oružje tog 13. jula 1941. kako bi otjerali okupatora iz naše zemlje. Neka Bog blagoslovi Crnu Goru! Srećan 13. jul”, poručio je Andrija Mandić.

Slične teme:13.jul andrija mandić Crna gora

Sledeće

Spajić: Potvrđujemo da nacionalna snaga i kolektivni napredak dolaze iz sloge oko najvažnijih ciljeva

Ne propustite

Vučurović: Srpski političari u Crnoj Gori će uvesti našu državu u EU

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Mandić izjavio saučešće povodom smrti Ratka Mladića

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić izjavio je saučešće porodici Mladić povodom smrti Ratka Mladića.

“Upravo sam Darku Mladiću, u svoje i u ime Nove srpske demokratije, uputio saučešće povodom smrti njegovog oca, generala Ratka Mladića”, kazao je Mandić na mreži Iks.

Ratko Mladić koji je osuđen za ratne zločine, preminuo je u 84. godini života, u pritvorskoj jedinici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Ševeningenu.

Ratko Mladić pravosnažno je u Hagu osuđen 8. juna 2021. za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Presudom suda u Hagu utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN u ljeto 1995, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva i držanje pripadnika mirovnih snaga UN kao talaca tokom NATO bombardovanja 1995. godine, ukazala je ranije Slobodna Evropa.

Politika

Spajić: Zatvaranje poglavlja biće praćeno hibridnim djelovanjem dvije države iz regiona

Crna Gora ima ozbiljne bezbjednosne operativne informacije da će najavljeno zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja biti praćeno koordinisanim hibridnim djelovanjem, u koje su uključeni zvaničnici najmanje dvije države iz regiona, kazao je premijer Milojko Spajić.

On je to naveo u objavi na društvenoj mreži Iks.

“Prema našim saznanjima, takve aktivnosti imaju za cilj destabilizaciju Crne Gore, uz očekivanu podršku pojedinih političkih aktera i dijela medijske scene u našoj zemlji”, rekao je Spajić.

On je poručio da pokušaji destabilizacije neće promijeniti kurs države.

“Znamo za ove namjere i svjesni smo njihovog cilja. Pokušaji destabilizacije neće promijeniti naš kurs niti zaustaviti evropski put Crne Gore, koji je veći od dnevnog interesa bilo koje političke strukture”, poručio je Spajić.

Politika

Oštriji zakoni za oduzimanje imovine i pritvor

Pojedine odredbe o predlogu izmjena Zakona o oduzimanju imovine, kao i Zakonika o krivičnom postupku, predstavljaju grubo kršenje pretpostavke nevinosti, i pitanje je da li bi, ukoliko ih Skupština usvoji, mogle proći ustavnu provjeru, smatraju advokati Zdravko Begović i Filip Jovović. Konstatuju da će predložena rješenja izazvati kontroverze, jer su u koliziji sa pravima okrivljenih i sa ciljem vođenja krivičnog postupka.

U Advokatskoj komori smatraju da je u predlogu izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću drastično povrijeđena pretpostavka nevinosti.

Konkretno, sporna je, kako kaže dugogodišnji predsjednik te organizacije, advokat Zdravko Begović, odredba kojom se imovina može oduzeti prije pravosnažne presude.

“U trenutku kada se potvrdi optužnica. A postoji jedna vrlo logična varijanta šta će se desiti ako to lice bude pravosnažno oslobođeno optužbe. Kako je uopšte moguće da se tako nešto desi? Sama činjenica, retroaktivnost tog zakona, da se praktično imovina može oduzeti u periodu mnogo ranije od trenutka kada je izvršeno krivično djelo, i da se to krivično djelo može odnositi i na imovinu najbližih srodnika”, kaže Begović.

Saglasan je i advokat i nekadašnji član Tužilačkog savjeta, Filip Jovović, da je riječ o grubom kršenju procesnog prava okrivljenih.

U suprotnosti je to, kaže, sa samim ciljem krivičnog postupka i sa pravom svojine, jer ukoliko lice bude oslobođeno krivice, gubi pravo na povraćaj imovine, napominje Jovović i predlaže rješenje.

“To je, recimo, ojačavanje nadležnosti poreskog organa ili eventualno osnivanje nekog specijalizovanog suda koji bi se bavio samo ispitivanjem imovine i koji bi jednostavno, uz određeni lex specialis, nevezano od krivičnog postupka i uz sami zahtjev, prema svima koji su eventualno sumnjivi da su stekli imovinu nelegalno mogao da pokrene određene postupke. I da na legalan, zakonodavno perfektan način riješi pitanje oduzimanja imovine. Vidjećemo kako će to proći eventualno ustavnu provjeru, dakle, ako je neko sjutra pokrene, a siguran sam da hoće”, kazao je Jovović.

Naši sagovornici dijele mišljenje i kada je riječ o predlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, prema kojem se pritvor može odrediti već na osnovu propisane kazne zatvora od deset godina.

Begović i Jovović smatraju da je uvođenje te okolnosti kao opredjeljujuće, da se nekom licu odredi pritvor, suprotno Evropskoj konvenciji, te da otežava položaj lica u krivičnom postupku.

“Smatram da je i tu Evropski sud za ljudska prava imao jasno stanovište da se to ne može definisati kao pravilo, nego svaki konkretni slučaj daje za pravo eventualno takvu odluku”, ocjenjuje Begović.

“Evropski sud za ljudska prava je izričit da visina zapriječene kazne ne smije da bude jedini razlog da se nekom licu odredi pritvor, odnosno da ta okolnost jedina ukazuje da je pritvor neophodan”, upozorio je Jovović.

Iz Ministarstva pravde danas su odgovorili da se svi amandmani koji pristižu, obrađuju i analiziraju.

Izvor: RTCG