Politika

Hrvatska će nastaviti da blokira Crnu Goru na putu ka EU

To što Hrvatska nije odobrila zatvaranje pregovaračkog poglavlja 14 – Saobraćajna politika, može se tumačiti i kao oblik političkog pritiska na Crnu Goru, ocjenjuje Andrea Popović iz organizacije Master. Iako Hrvatska, kao članica Evropske unije, ima pravo da u bilo kom trenutku ospori pregovarački proces, zanimljivo je, kaže Popović, da je to urađeno nakon što nam je zvanični Zagreb ispostavio više zahtjeva koji se, između ostalog, tiču Prevlake, broda “Jadran” i ratne odštete.

Popović smatra da bi bilo zaista pojednostavljeno ovu situaciju predstaviti kao spor oko jednog ili dva tehnička pitanja iz oblasti saobraćaja.

“Naprotiv, mislim da je mnogo realnije zaključiti da Hrvatska koristi mehanizme koje članstvo u Evropskoj uniji omogućava kako bi ubrzala rješavanje bilateralnih pitanja koja godinama nisu zatvorena. Za Crnu Goru ne bi bilo dobro da zaoštrava situaciju”, ističe Popović, dodajući da rješenje treba pronaći kroz diplomatiju.

“Odgovor Podgorice ne treba da bude politička konfrontacija, već ozbiljna i proaktivna diplomatija. Ono što je potrebno uraditi jeste intenzivirati dijalog sa Zagrebom, identifikovati sva otvorena pitanja”, kaže Popović.

Da otvorena pitanja treba rješavati dijalogom smatra i Nevenka Vuksanović iz Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM). Ne želi, pak, da daje konačnu ocjenu o tome da li se iza poteza Hrvatske krije politički motiv.

“Ako jeste kakav suptilan pritisak, to je pitanje na koje će vremenom odgovoriti postepeno, pretpostavljam hrvatska strana, ali u principu, čini mi se da se treba držati toga da nijedan dogovor u pregovorima nije konačan”, smatra Vuksanović.

Iako su nesuglasice oko poglavlja četrnaest na izgled samo tehničke prirode, analitičar iz Zagreba Žarko Puhovski smatra da Hrvatska pokušava da iskoristi svoju poziciju kako bi Crna Gora napravila ustupke u pregovorima.

“U pozadini, međutim, je i dalje, mislim, pokušaj da se Crnu Goru natjera na uzmak barem u nekima od onih pitanja koja su bila spomenuta od broda Jadran nadalje, a usput se i ovog puta na marginama pojavilo pitanje takozvanih zračnih karata, to jest karata koje bi implicirale gdje se nalazi granica između Crne Gore i Hrvatske, pogotovo granica na moru. Moje je uvjerenje, ne samo moje, da u pozadini i dalje stoji jedna vrsta političkog pritiska u kojem Hrvatska hoće iskoristiti svoju nadmoćnu poziciju kao članice kluba u koji Crna Gora tak želi ući”, ocijenio je Puhovski.

Puhovski je napomenuo da je Zagreb imao negativna iskustva sa Slovenijom prilikom pristupanja Evropskoj uniji te da su hrvatski političari zaboravili na obećanje da neće sabotirati prijem novih članica u Evropsku uniju.

Puhovski je zaključio i da je pogrešno to što se današnja Hrvatska našla pogođenom time što je u Podgorici usvojena Rezolucija o Jasenovcu.

Izvor: RTCG

Sledeće

Knežević: Glasaćemo za oboje sudija a nismo razgovarali sa Satlerom

Ne propustite

Crna Gora zatvorila još dva pregovaračka poglavlja; Spajić: Prešli smo više od polovine puta ka EU

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Vučić: Knežević snažniji nego što pokazuju istraživanja

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, odgovarajući na pitanje o istraživanju prema kojem je Milan Knežević po rejtingu snažniji od Andrije Mandića, kazao je da je to istraživanje radio Miloš Bešić, kojeg je nazvao „blokaderom“.

„To istraživanje je radio ovaj blokader Bešić. Vijesti su objavile, a Politika je samo prenijela. Blokader Bešić, istaknuti gost Utiska nedjelje, čovjek koji bi s vremena na vrijeme da glumi umjerene stavove, iako je veoma neumjeren. Ja mislim da je on, poznavajući ga i znajući kako on radi, pošto sam ja dobio malo drugačije istraživanje, pošto sam ja dobio da je snažniji Milan Knežević od toga koliko mu daju. Ali su vladajuće stranke manje jake nego što svi misle. Za mene je važno da Srbija zna šta joj misli Crna Gora“, kazao je Vučić.

On je rekao da ljudi misle da je razgovarao samo sa Duškom Markovićem 2019. godine o neodlasku na „proslavu“ Oluje u Knin.

„Pričao sam i sa novim rukovodstvom i molio ih da to ne čine. I rekli su da će probati da urade nešto, ali su postupili potpuno suprotno svemu o čemu smo razgovarali. S druge strane, Crna Gora je priznala otimačinu 14 odsto dijela teritorije Srbije. A samo nas optužuju da se miješamo u njihova posla. Oni su donijeli četiri rezolucije gdje nas optužuju za genocid, mi nijesmo nijednu gdje optužujemo bilo koga u Crnoj Gori. I na kraju, možda sam ja onakav ili ovakav, ali smo mi jedina zemlja u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji, a oni su uveli svake! Nemam problem ni sa čim, ali su nam velike razlike. Ljudi nijesu glasali za udaljavanje Srbije i Crne Gore, želja ljudi na litijama bila je suprotna. A, oni su učinili te odnose daljim nego ikada“, naglasio je predsjednik Srbije u uključenju za TV Informer.

Podsjetimo u današnjem tekstu Vijesti objavljeno je istraživanje prema kojem u poredenju s prethodnim istraživanjem te agencije, rađenim u aprilu rast bilježe DPS za 1,3 procentnih poena (sa 26,3 na 27,6 odsto), DNP Milana Kneževića sa 7,5 na 10,1 odsto, ES sa 4,6 na 9,9 odsto, Građanski pokret (GP) URA sa 5,4 na 6,4 odsto, Albanski forum sa 1,2 na 1,5 odsto. S druge strane, gori rezultat u odnosu na april ostvarili su PES sa 20,2 na 18,6 odsto, NSD sa 15,1 na 8 odsto, Demokrate sa 6,4 na 6 odsto,BS sa 6,7 na 5,9 odsto, Socijalistička narodna partija (SNP) sa 1,9 na 1,6 odsto” .

Politika

Za prijem u crnogorsko državljanstvo najviše zahtjeva podnijeli državljani Srbije

Državljanstvo Crne Gore je tokom prethodne tri godine dobilo ukupno 6.652 građanina. To proizilazi iz podataka koji su dostavljeni iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Prema tim podacima, od ukupno 3.199 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo tokom prethodne tri godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova pozitivno je riješilo 2.160. Takođe, u prethodne tri godine pozitivno su riješena još 4.492 zahtjeva podnijeta prije 2024. godine.

Razvrstano po godinama, MUP-u je 2024. godine podnijet 1.341 zahtjev, od čega je pozitivno riješeno njih 1.109. Tih zahtjeva je naredne 2025. godine bilo 1.244, od kojih je 903 pozitivno riješeno.

Takođe, do početka jula ove godine Ministarstvo je dobilo 614, a pozitivno riješilo 148 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo.

Iz Ministarstva pojašnjavaju i da u tom periodu to pravo niko nije stekao na osnovu programa ekonomskog državljanstva.

“Kao bitno napominjemo da je 2024. godine od ukupnog broja pozitivno riješenih zahtjeva, donijeto 1.278 pozitivnih rješenja za aplikante i članove njihovih porodica, 2025. godine 38 rješenja, a tokom prve polovine 2026. godine šest rješenja (ekonomsko državljanstvo)”, naveli su iz resora unutrašnjih poslova.

Pojašnjavaju i da su najviše zahtjeva podnijeli državljani Srbije, zatim Bosne i Hercegovine, Rusije, Albanije i Kosova.

Iz Ministarstva pojašnjavaju i da prijem u crnogorsko državljanstvo po automatizmu ne znači i sticanje prava glasa u Crnoj Gori.

“Svako lice za koje je donijeto rješenje o prijemu u crnogorsko državljanstvo, danom dostavljanja rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstvo upisuje se u registar crnogorskih državljana, ali se samim tim ne upisuje se u birački spisak i ne stiče pravo da bira i da bude biran”, naveli su iz Ministarstva.

Dodaju i da, nakon sticanja crnogorskog državljanstva prijemom, osoba koja ima namjeru da stalno živi u Crnoj Gori i koja će biti središte njegovih životnih aktivnosti, podnosi zahtjev za prijavu prebivališta i izdavanja lične karte.

“Nakon odobrenja prebivališta i izdavanja lične karte potrebno je da protekne period od dvije godine kako bi lice steklo biračko pravo”, naglasili su iz MUP-a.

Napominju da Ustav i zakonski propisi regulišu oblast sticanja biračkog prava.

Odredbom člana 45 Ustava Crne Gore propisano je da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.

Takođe, članom 11 Zakona o izboru odbornika i poslanika propisano je da pravo da bira i da bude biran za poslanika ima birač koji je navršio 18 godina života, koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine prije dana održavanja izbora.

Ministarstvo unutrašnjih poslova trenutno radi na obezbjeđivanju kadrovskih i materijalno-tehničkih kapaciteta neophodnih za uspostavljanje kancelarije koja će služiti kao pomoć osobama koje podnose zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo.

Otvaranje te kancelarije je krajem prošlog mjeseca na sjednici Skupštine najavio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Iz MUP-a međutim nijesu mogli da potvrde kada će tačno ta kancelarija početi da radi.

“O detaljima koji se tiču otvaranja navedene kancelarije, javnost će biti blagovremeno informisana, a Ministarstvo unutrašnjih poslova radi na obezbjeđivanju kadrovskih i materijalno tehničkih kapaciteta”, rečeno je listu iz resora unutrašnjih poslova.

Izvor: Pobjeda

Politika

NSD najavljuje sveobuhvatni dijalog o Deklaraciji o pomirenju i zajedništvu

Nova srpska demokratija (NSD) započeće od 1. septembra sa koalicionim partnerima sveobuhvatni dijalog o Deklaraciji o pomirenju i zajedništvu u evropskoj Crnoj Gori, saopštila je funkcionerka te stranke, Jelena Milošević.

Ona je ukazala na veliku medijsku pažnju koju dobija NSD-ova proaktivna politika političkog pomirenja i zajedništva, dodajući da je to najbolji pokazatelj da su krenuli pravim smjerom.

“Naš naredni korak jeste da već od 1. septembra započnemo sveobuhvatni dijalog sa koalicionim partnerima, ali i svim drugim zainteresovanim političkim akterima, kako bi ova Deklaracija bila ugaoni kamen političkog života u Crnoj Gori”, kazala je Milošević.

Ona je istakla da u NSD-u žele da taj tekst bude zajedničko djelo svih koji hoće da budu dio tog velikog dogovora.

“Trudićemo se da ono nastane u duhu sloge i pozitivnoj atmosferi”, navela je Milošević.

Kako je dodala, iz NSD-a ne tvrde, kako bi to pojedini da im imputiraju, da su građani Crne Gore međusobno zavađeni.

“Naprotiv, mi mislimo da su građani često mnogo ispred politike i da su oni nakon istorijskih promjena 2020. godine prvi započeli proces praštanja i pomirenja kako među svojim porodicama, tako među komšijama i prijateljima. Upravo zato i želimo da i politika izađe iz rovova u kojima se predugo nalazi”, naglasila je Milošević.

Ona je poručila da najveća pobjeda ove generacije neće biti da jedna strana konačno trijumfuje nad drugom, već da njihova djeca više nemaju potrebu da vode njihove stare bitke.

“Ne ostavljajmo im u amanet nekadašnje političke rovove. Gradimo stabilnu, slobodnu, srećnu i evropsku Crnu Goru – državu u kojoj se niko ne izvinjava zbog onoga što jeste i u kojoj će svačija nacionalna osjećanja biti poštovana na ispravan način, a tu posebno mislim na naš srpski narod”, rekla je Milošević.

Kako je rekla, ravnopravnost Srba ne umanjuje prava Crnogoraca, Bošnjaka, Albanaca ili Hrvata.

“Prava se ne otimaju, ona pripadaju svima jednako, a u pomirenoj i zajedničkoj Crnoj Gori, postoji dovoljno mjesta za sve”, zaključila je Milošević.