Skupština Crne Gore danas je izglasala Predraga Krstonevijića i Jelenu Ružičić za sudije Ustavnog suda Crne Gore.

Za Predraga Krstonijevića glasala su 64 poslanika i poslanice, dok je petoro bilo uzdržano.

Jelena Ružičić dobila je podršku svih 69 poslanika.

Danas ne odlučujemo samo o izboru sudije Ustavnog suda Crne Gore. Odlučujemo o tome koliko smo spremni da zaštitimo ustavni poredak, prava građana i povjerenje u institucije naše države, poručio je predsjednik Jakov Milatović obrazlažući predloge za sudije Ustavnog suda.

“Ustavni sud nije institucija koja pripada bilo kojoj vlasti. On je institucija koja štiti svakog građanina od mogućeg prekoračenja ovlašćenja svake vlasti. Zato sudije Ustavnog suda ne biramo da služe bilo kojoj političkoj većini. Biramo ih da štite Ustav. Građani imaju pravo na državu u kojoj institucije funkcionišu. Imaju pravo da budu sigurni da će njihova prava biti zaštićena, od volje bilo koje većine, da će izborni procesi imati punu pravnu sigurnost i da će se odluke donositi u skladu sa Ustavom i zakonom. Naša je dužnost da im takvu državu obezbijedimo. To nije političko obećanje. To je ustavna obaveza svih nas”,  kazao je Milatović.

Poručio je da Ustavni sud mora biti iznad partijskih interesa, političkih pregovora i trenutnih odnosa snaga u parlamentu.

“Pravosudne institucije ne smiju biti taoci političkih kalkulacija niti dogovora koji nemaju uporište u znanju, stručnosti i integritetu. O njihovom sastavu mora se odlučivati odgovorno, isključivo na osnovu profesionalnih rezultata i sposobnosti kandidata da ovu odgovornu funkciju obavljaju nepristrasno, samostalno i dostojanstveno”,  naveo je predsjednik.

Upravo zbog značaja koji Ustavni sud ima za zaštitu ustavnog poretka i prava građana, odgovornost predlagača je da Skupštini predloži kandidata čije profesionalno iskustvo, stručnost i integritet pružaju puno uvjerenje da će ovu važnu funkciju obavljati nezavisno i u skladu sa Ustavom.

“Rukovodeći se isključivo tim kriterijumima, u skladu sa Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu, na osnovu dokaza o ispunjavanju uslova i rezultata razgovora sa kandidatima, odlučio sam da Skupštini Crne Gore za sutkinju Ustavnog suda predložim Jelenu Ružičić”, kazao je Milatović navodeći biografske podatke kandidatkinje.

Smatra da je važno što je između vlasti i opozicije postignut dogovor o pitanjima koja se tiču evropske budućnosti naše zemlje. Dijalog o ključnim državnim interesima uvijek je važan.

“Ne biramo sudije samo zbog evropskih izvještaja. Ne jačamo pravosuđe samo zbog  očekivanja naših partnera. To činimo zato što građani imaju pravo na državu u kojoj su njihova prava zaštićena i u kojoj institucije odgovorno obavljaju svoj posao. Upravo zato što gradimo takvu državu, Crna Gora danas ima istorijsku priliku da postane naredna članica Evropske unije”,  dodao je.

Kao predsjednik Crne Gore smatraa daje izvršio svoju ustavnu nadležnost i dostavio obrazložen predlog.

“Sada je na Skupštini Crne Gore da, u skladu sa svojom ustavnom ulogom, obezbijedi izbor sudija i omogući puno funkcionisanje Ustavnog suda. Istinski napredak ne mjeri se obećanjima i deklaracijama. Stvaran napredak postoji onda kada građanin osjeti da institucije funkcionišu, da zakon jednako važi za sve i da država svoje obaveze izvršava odgovorno i na vrijeme”,  istakao je on.

Očekuje da Skupština ovaj predlog razmotri odgovorno i odluku donese prema stručnosti, iskustvu i integritetu kandidatkinje.

“Pred nama nije samo odluka o izboru jedne sutkinje. Pred nama je odluka o tome kakvu državu želimo da gradimo. Državu u kojoj institucije zavise od politike ili državu u kojoj politika poštuje institucije”, zaključio je Milatović.

Podsjetimo, Ustavni sud Crne Gore pola godine radi sa šest umesto sedam sudija, među kojima je i sutkinja koja je ispunila uslove za penziju.

Nakon glasanja sjednica je završena, iako je dnevnim redom bilo predviđeno otvaranje pretresa o Predlogu zakona o rodnoj ravnopravnosti. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopštio je da u vladajućoj većini nema saglasnosti oko pomenutog predloga jer je Bošnjačka stranka kazala da ga ne može podržati u postojećem obliku, pa će se o tome naknadno izjasniti.

To što Hrvatska nije odobrila zatvaranje pregovaračkog poglavlja 14 – Saobraćajna politika, može se tumačiti i kao oblik političkog pritiska na Crnu Goru, ocjenjuje Andrea Popović iz organizacije Master. Iako Hrvatska, kao članica Evropske unije, ima pravo da u bilo kom trenutku ospori pregovarački proces, zanimljivo je, kaže Popović, da je to urađeno nakon što nam je zvanični Zagreb ispostavio više zahtjeva koji se, između ostalog, tiču Prevlake, broda “Jadran” i ratne odštete.

Popović smatra da bi bilo zaista pojednostavljeno ovu situaciju predstaviti kao spor oko jednog ili dva tehnička pitanja iz oblasti saobraćaja.

“Naprotiv, mislim da je mnogo realnije zaključiti da Hrvatska koristi mehanizme koje članstvo u Evropskoj uniji omogućava kako bi ubrzala rješavanje bilateralnih pitanja koja godinama nisu zatvorena. Za Crnu Goru ne bi bilo dobro da zaoštrava situaciju”, ističe Popović, dodajući da rješenje treba pronaći kroz diplomatiju.

“Odgovor Podgorice ne treba da bude politička konfrontacija, već ozbiljna i proaktivna diplomatija. Ono što je potrebno uraditi jeste intenzivirati dijalog sa Zagrebom, identifikovati sva otvorena pitanja”, kaže Popović.

Da otvorena pitanja treba rješavati dijalogom smatra i Nevenka Vuksanović iz Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM). Ne želi, pak, da daje konačnu ocjenu o tome da li se iza poteza Hrvatske krije politički motiv.

“Ako jeste kakav suptilan pritisak, to je pitanje na koje će vremenom odgovoriti postepeno, pretpostavljam hrvatska strana, ali u principu, čini mi se da se treba držati toga da nijedan dogovor u pregovorima nije konačan”, smatra Vuksanović.

Iako su nesuglasice oko poglavlja četrnaest na izgled samo tehničke prirode, analitičar iz Zagreba Žarko Puhovski smatra da Hrvatska pokušava da iskoristi svoju poziciju kako bi Crna Gora napravila ustupke u pregovorima.

“U pozadini, međutim, je i dalje, mislim, pokušaj da se Crnu Goru natjera na uzmak barem u nekima od onih pitanja koja su bila spomenuta od broda Jadran nadalje, a usput se i ovog puta na marginama pojavilo pitanje takozvanih zračnih karata, to jest karata koje bi implicirale gdje se nalazi granica između Crne Gore i Hrvatske, pogotovo granica na moru. Moje je uvjerenje, ne samo moje, da u pozadini i dalje stoji jedna vrsta političkog pritiska u kojem Hrvatska hoće iskoristiti svoju nadmoćnu poziciju kao članice kluba u koji Crna Gora tak želi ući”, ocijenio je Puhovski.

Puhovski je napomenuo da je Zagreb imao negativna iskustva sa Slovenijom prilikom pristupanja Evropskoj uniji te da su hrvatski političari zaboravili na obećanje da neće sabotirati prijem novih članica u Evropsku uniju.

Puhovski je zaključio i da je pogrešno to što se današnja Hrvatska našla pogođenom time što je u Podgorici usvojena Rezolucija o Jasenovcu.

Izvor: RTCG

Crna Gora je danas u Briselu, na Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom, zatvorila još dva pregovaračka poglavlja – Poglavlje 8 (Konkurencija) i Poglavlje 29 (Carinska unija). Premijer Milojko Spajić poručio je da je država prešla polovinu puta u pregovaračkom procesu, dok je evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila da je Crna Gora u završnoj fazi priprema za članstvo u EU. Kako je navela, Crna Gora, iako ne zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine, može biti članica Evropske unije 2028. godine.

Crna Gora je danas na Međuvladinoj konferenciji u Briselu zatvorila Poglavlje 8 – Konkurencija i Poglavlje 29 – Carinska unija, čime je broj privremeno zatvorenih poglavlja povećan na 18 od ukupno 33. Kos je rekla da će glavno pitanje biti proces ratifikacije sporazuma o pristupanju u državama članicama.

Premijer Milojko Spajić kazao je da je riječ o još jednom važnom koraku na evropskom putu Crne Gore.

„Crna Gora nije mogla dobiti ljepšu vijest za Dan državnosti. Zatvorili smo još dva pregovaračka poglavlja. Time smo prešli više od polovine zatvorenih poglavlja u pregovaračkom procesu, dok su sva preostala u završnoj fazi, neka već i spremna za zatvaranje“, kazao je Spajić.

On je istakao da dodatnu vrijednost ovom uspjehu daje gotovo jednoglasna podrška Skupštine pokretanju ustavnih promjena.

„Posebnu vrijednost ovom koraku daje činjenica da je podržan gotovo jednoglasno u parlamentu. Ovo je snažna potvrda političke zrelosti, zajedništva i odlučnosti da ostvarimo ono što je najveća želja naših građana i istorijski cilj naše države – članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji“, rekao je premijer.

Spajić je ocijenio da zatvaranje poglavlja iz oblasti konkurencije i carinske unije potvrđuje da Crna Gora gradi institucije sposobne da štite tržište i primjenjuju evropska pravila.

„Napredak u ovim oblastima znači snažniju ekonomiju, konkurentnije tržište, bolji poslovni ambijent, efikasnije funkcionisanje i jače administrativne kapacitete za primjenu zajedničkih evropskih pravila“, poručio je on.

Čestitao je timovima Ministarstva finansija, Ministarstva ekonomskog razvoja, Upravi carina i Agenciji za zaštitu konkurencije, zahvalivši Evropskoj komisiji i državama članicama na kontinuiranoj podršci.

Premijer je podsjetio da je od početka godine ovo četvrta međuvladina konferencija na kojoj Crna Gora zatvara pregovaračka poglavlja.

„Realizovali smo više od 80 odsto obaveza iz Plana rasta i na jesen očekujemo gotovo 100 miliona eura podrške za razvoj. Predložili smo i ekološku mrežu NATURA 2000 i bićemo među vodećim evropskim državama po udjelu zaštićenih područja. To znači da evropske standarde ne ispunjavamo samo formalno, već ih ugrađujemo u razvojni model naše države“, rekao je Spajić.

Dodao je da je cilj da Crna Gora završi pregovore ove godine i postane 28. članica Evropske unije 2028. godine.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila je da je današnji dan značajan ne samo za Crnu Goru već i za politiku proširenja Evropske unije.

„Danas je super utorak za proširenje Evropske unije i Crna Gora je dio toga. Više od polovine pregovaračkih poglavlja je zatvoreno i želim da čestitam građanima Crne Gore Dan državnosti. Ovo će donijeti koristi i građanima i privredi – kompanije će poslovati po pravilima Evropske unije, biće manje provjera na granicama i manje administrativnih prepreka“, rekla je Kos.

Ona je poručila da se Crna Gora nalazi u završnoj fazi priprema za članstvo.

„U samoj smo završnoj fazi pripreme vašeg članstva i ova godina je ključna. Evropska unija je spremna za Crnu Goru, potrebno je da zajedno pređemo završnu liniju. Potrebna nam je šira društvena podrška reformama kako bismo zajedno ostvarili ovaj cilj“, istakla je Kos.

Kako je navela, proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji može biti doveden do istorijskog zaključka.

“Vjerujemo u evropski projekat, vjerujemo u vas i u građane Crne Gore i uvjerena sam da ćete biti uspješni. Proces pristupanja može da se dovede do istorijskog zaključenja, a mi vjerujemo u EU projekat i vas i vaš narod da ćete biti uspješni tako da Bobotov kuk – sve smo bliže i bliže”, poručila je Kos.

Odgovarajući na pitanje da li postoji bojazan da bi proces mogao biti usporen zbog unutrašnjih prilika u Evropskoj uniji, Spajić je rekao da Crna Gora može uticati samo na sopstveni dio posla.

„Sve što možemo da učinimo jeste da nastavimo reforme. Crna Gora radi najviše posla i pokazuje snažnu političku volju. Malo ko je mogao da predvidi da ćemo danas biti na više od polovine puta u pregovaračkom procesu. Uprkos svim neizvjesnostima postigli smo mnogo“, rekao je premijer.

Na pitanje Televizije Crne Gore o ustavnim promjenama, Spajić je kazao da očekuje da će i preostali koraci uskoro biti završeni.

„Ponosni smo na rad Skupštine. Više od 95 odsto poslanika glasalo je za ustavne izmjene kako bi se ojačala vladavina prava. Nadam se da ćemo nakon trećeg glasanja moći da proslavimo završetak tog procesa, jer je upravo vladavina prava bila najveća prepreka na našem evropskom putu“, poručio je Spajić.

Predsjedavajući, irski državni ministar za evropske poslove Tomas Bern, čestitao je Crnoj Gori na ostvarenom napretku, dodajući da pristupni pregovori napreduju isključivo na osnovu ostvarenih rezultata.

Kako je kazao, više od polovine zatvorenih poglavlja važna je prekretnica ne samo za Crnu Goru već i Evropsku uniju već i za svakog građanina i u državama kandidatima koji žele da njihova zemlja postane članica Evrospke unije.

Ministar Bern je istakao da se ovim pokazuje da Savjet priprema teren za prijem nove države članice i da je proširenje stvaran proces.