Connect with us

Politika

Crna Gora zatvorila još dva pregovaračka poglavlja; Spajić: Prešli smo više od polovine puta ka EU

Crna Gora je danas u Briselu, na Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom, zatvorila još dva pregovaračka poglavlja – Poglavlje 8 (Konkurencija) i Poglavlje 29 (Carinska unija). Premijer Milojko Spajić poručio je da je država prešla polovinu puta u pregovaračkom procesu, dok je evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila da je Crna Gora u završnoj fazi priprema za članstvo u EU. Kako je navela, Crna Gora, iako ne zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine, može biti članica Evropske unije 2028. godine.

Crna Gora je danas na Međuvladinoj konferenciji u Briselu zatvorila Poglavlje 8 – Konkurencija i Poglavlje 29 – Carinska unija, čime je broj privremeno zatvorenih poglavlja povećan na 18 od ukupno 33. Kos je rekla da će glavno pitanje biti proces ratifikacije sporazuma o pristupanju u državama članicama.

Premijer Milojko Spajić kazao je da je riječ o još jednom važnom koraku na evropskom putu Crne Gore.

„Crna Gora nije mogla dobiti ljepšu vijest za Dan državnosti. Zatvorili smo još dva pregovaračka poglavlja. Time smo prešli više od polovine zatvorenih poglavlja u pregovaračkom procesu, dok su sva preostala u završnoj fazi, neka već i spremna za zatvaranje“, kazao je Spajić.

On je istakao da dodatnu vrijednost ovom uspjehu daje gotovo jednoglasna podrška Skupštine pokretanju ustavnih promjena.

„Posebnu vrijednost ovom koraku daje činjenica da je podržan gotovo jednoglasno u parlamentu. Ovo je snažna potvrda političke zrelosti, zajedništva i odlučnosti da ostvarimo ono što je najveća želja naših građana i istorijski cilj naše države – članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji“, rekao je premijer.

Spajić je ocijenio da zatvaranje poglavlja iz oblasti konkurencije i carinske unije potvrđuje da Crna Gora gradi institucije sposobne da štite tržište i primjenjuju evropska pravila.

„Napredak u ovim oblastima znači snažniju ekonomiju, konkurentnije tržište, bolji poslovni ambijent, efikasnije funkcionisanje i jače administrativne kapacitete za primjenu zajedničkih evropskih pravila“, poručio je on.

Čestitao je timovima Ministarstva finansija, Ministarstva ekonomskog razvoja, Upravi carina i Agenciji za zaštitu konkurencije, zahvalivši Evropskoj komisiji i državama članicama na kontinuiranoj podršci.

Premijer je podsjetio da je od početka godine ovo četvrta međuvladina konferencija na kojoj Crna Gora zatvara pregovaračka poglavlja.

„Realizovali smo više od 80 odsto obaveza iz Plana rasta i na jesen očekujemo gotovo 100 miliona eura podrške za razvoj. Predložili smo i ekološku mrežu NATURA 2000 i bićemo među vodećim evropskim državama po udjelu zaštićenih područja. To znači da evropske standarde ne ispunjavamo samo formalno, već ih ugrađujemo u razvojni model naše države“, rekao je Spajić.

Dodao je da je cilj da Crna Gora završi pregovore ove godine i postane 28. članica Evropske unije 2028. godine.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila je da je današnji dan značajan ne samo za Crnu Goru već i za politiku proširenja Evropske unije.

„Danas je super utorak za proširenje Evropske unije i Crna Gora je dio toga. Više od polovine pregovaračkih poglavlja je zatvoreno i želim da čestitam građanima Crne Gore Dan državnosti. Ovo će donijeti koristi i građanima i privredi – kompanije će poslovati po pravilima Evropske unije, biće manje provjera na granicama i manje administrativnih prepreka“, rekla je Kos.

Ona je poručila da se Crna Gora nalazi u završnoj fazi priprema za članstvo.

„U samoj smo završnoj fazi pripreme vašeg članstva i ova godina je ključna. Evropska unija je spremna za Crnu Goru, potrebno je da zajedno pređemo završnu liniju. Potrebna nam je šira društvena podrška reformama kako bismo zajedno ostvarili ovaj cilj“, istakla je Kos.

Kako je navela, proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji može biti doveden do istorijskog zaključka.

“Vjerujemo u evropski projekat, vjerujemo u vas i u građane Crne Gore i uvjerena sam da ćete biti uspješni. Proces pristupanja može da se dovede do istorijskog zaključenja, a mi vjerujemo u EU projekat i vas i vaš narod da ćete biti uspješni tako da Bobotov kuk – sve smo bliže i bliže”, poručila je Kos.

Odgovarajući na pitanje da li postoji bojazan da bi proces mogao biti usporen zbog unutrašnjih prilika u Evropskoj uniji, Spajić je rekao da Crna Gora može uticati samo na sopstveni dio posla.

„Sve što možemo da učinimo jeste da nastavimo reforme. Crna Gora radi najviše posla i pokazuje snažnu političku volju. Malo ko je mogao da predvidi da ćemo danas biti na više od polovine puta u pregovaračkom procesu. Uprkos svim neizvjesnostima postigli smo mnogo“, rekao je premijer.

Na pitanje Televizije Crne Gore o ustavnim promjenama, Spajić je kazao da očekuje da će i preostali koraci uskoro biti završeni.

„Ponosni smo na rad Skupštine. Više od 95 odsto poslanika glasalo je za ustavne izmjene kako bi se ojačala vladavina prava. Nadam se da ćemo nakon trećeg glasanja moći da proslavimo završetak tog procesa, jer je upravo vladavina prava bila najveća prepreka na našem evropskom putu“, poručio je Spajić.

Predsjedavajući, irski državni ministar za evropske poslove Tomas Bern, čestitao je Crnoj Gori na ostvarenom napretku, dodajući da pristupni pregovori napreduju isključivo na osnovu ostvarenih rezultata.

Kako je kazao, više od polovine zatvorenih poglavlja važna je prekretnica ne samo za Crnu Goru već i Evropsku uniju već i za svakog građanina i u državama kandidatima koji žele da njihova zemlja postane članica Evrospke unije.

Ministar Bern je istakao da se ovim pokazuje da Savjet priprema teren za prijem nove države članice i da je proširenje stvaran proces.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Politika

Vučić: Knežević snažniji nego što pokazuju istraživanja

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, odgovarajući na pitanje o istraživanju prema kojem je Milan Knežević po rejtingu snažniji od Andrije Mandića, kazao je da je to istraživanje radio Miloš Bešić, kojeg je nazvao „blokaderom“.

„To istraživanje je radio ovaj blokader Bešić. Vijesti su objavile, a Politika je samo prenijela. Blokader Bešić, istaknuti gost Utiska nedjelje, čovjek koji bi s vremena na vrijeme da glumi umjerene stavove, iako je veoma neumjeren. Ja mislim da je on, poznavajući ga i znajući kako on radi, pošto sam ja dobio malo drugačije istraživanje, pošto sam ja dobio da je snažniji Milan Knežević od toga koliko mu daju. Ali su vladajuće stranke manje jake nego što svi misle. Za mene je važno da Srbija zna šta joj misli Crna Gora“, kazao je Vučić.

On je rekao da ljudi misle da je razgovarao samo sa Duškom Markovićem 2019. godine o neodlasku na „proslavu“ Oluje u Knin.

„Pričao sam i sa novim rukovodstvom i molio ih da to ne čine. I rekli su da će probati da urade nešto, ali su postupili potpuno suprotno svemu o čemu smo razgovarali. S druge strane, Crna Gora je priznala otimačinu 14 odsto dijela teritorije Srbije. A samo nas optužuju da se miješamo u njihova posla. Oni su donijeli četiri rezolucije gdje nas optužuju za genocid, mi nijesmo nijednu gdje optužujemo bilo koga u Crnoj Gori. I na kraju, možda sam ja onakav ili ovakav, ali smo mi jedina zemlja u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji, a oni su uveli svake! Nemam problem ni sa čim, ali su nam velike razlike. Ljudi nijesu glasali za udaljavanje Srbije i Crne Gore, želja ljudi na litijama bila je suprotna. A, oni su učinili te odnose daljim nego ikada“, naglasio je predsjednik Srbije u uključenju za TV Informer.

Podsjetimo u današnjem tekstu Vijesti objavljeno je istraživanje prema kojem u poredenju s prethodnim istraživanjem te agencije, rađenim u aprilu  rast bilježe DPS za 1,3 procentnih poena (sa 26,3 na 27,6 odsto), DNP Milana Kneževića sa 7,5 na 10,1 odsto, ES sa 4,6 na 9,9 odsto, Građanski pokret (GP) URA sa 5,4 na 6,4 odsto, Albanski forum sa 1,2 na 1,5 odsto. S druge strane, gori rezultat u odnosu na april ostvarili su PES sa 20,2 na 18,6 odsto, NSD sa 15,1 na 8 odsto, Demokrate sa 6,4 na 6 odsto,BS sa 6,7 na 5,9 odsto, Socijalistička narodna partija (SNP) sa 1,9 na 1,6 odsto” .

Continue Reading

Politika

Za prijem u crnogorsko državljanstvo najviše zahtjeva podnijeli državljani Srbije

Državljanstvo Crne Gore je tokom prethodne tri godine dobilo ukupno 6.652 građanina. To proizilazi iz podataka koji su dostavljeni iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Prema tim podacima, od ukupno 3.199 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo tokom prethodne tri godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova pozitivno je riješilo 2.160. Takođe, u prethodne tri godine pozitivno su riješena još 4.492 zahtjeva podnijeta prije 2024. godine.

Razvrstano po godinama, MUP-u je 2024. godine podnijet 1.341 zahtjev, od čega je pozitivno riješeno njih 1.109. Tih zahtjeva je naredne 2025. godine bilo 1.244, od kojih je 903 pozitivno riješeno.

Takođe, do početka jula ove godine Ministarstvo je dobilo 614, a pozitivno riješilo 148 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo.

Iz Ministarstva pojašnjavaju i da u tom periodu to pravo niko nije stekao na osnovu programa ekonomskog državljanstva.

“Kao bitno napominjemo da je 2024. godine od ukupnog broja pozitivno riješenih zahtjeva, donijeto 1.278 pozitivnih rješenja za aplikante i članove njihovih porodica, 2025. godine 38 rješenja, a tokom prve polovine 2026. godine šest rješenja (ekonomsko državljanstvo)”, naveli su iz resora unutrašnjih poslova.

Pojašnjavaju i da su najviše zahtjeva podnijeli državljani Srbije, zatim Bosne i Hercegovine, Rusije, Albanije i Kosova.

Iz Ministarstva pojašnjavaju i da prijem u crnogorsko državljanstvo po automatizmu ne znači i sticanje prava glasa u Crnoj Gori.

“Svako lice za koje je donijeto rješenje o prijemu u crnogorsko državljanstvo, danom dostavljanja rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstvo upisuje se u registar crnogorskih državljana, ali se samim tim ne upisuje se u birački spisak i ne stiče pravo da bira i da bude biran”,  naveli su iz Ministarstva.

Dodaju i da, nakon sticanja crnogorskog državljanstva prijemom, osoba koja ima namjeru da stalno živi u Crnoj Gori i koja će biti središte njegovih životnih aktivnosti, podnosi zahtjev za prijavu prebivališta i izdavanja lične karte.

“Nakon odobrenja prebivališta i izdavanja lične karte potrebno je da protekne period od dvije godine kako bi lice steklo biračko pravo”, naglasili su iz MUP-a.

Napominju da Ustav i zakonski propisi regulišu oblast sticanja biračkog prava.

Odredbom člana 45 Ustava Crne Gore propisano je da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.

Takođe, članom 11 Zakona o izboru odbornika i poslanika propisano je da pravo da bira i da bude biran za poslanika ima birač koji je navršio 18 godina života, koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine prije dana održavanja izbora.

Ministarstvo unutrašnjih poslova trenutno radi na obezbjeđivanju kadrovskih i materijalno-tehničkih kapaciteta neophodnih za uspostavljanje kancelarije koja će služiti kao pomoć osobama koje podnose zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo.

Otvaranje te kancelarije je krajem prošlog mjeseca na sjednici Skupštine najavio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Iz MUP-a međutim nijesu mogli da potvrde kada će tačno ta kancelarija početi da radi.

“O detaljima koji se tiču otvaranja navedene kancelarije, javnost će biti blagovremeno informisana, a Ministarstvo unutrašnjih poslova radi na obezbjeđivanju kadrovskih i materijalno tehničkih kapaciteta”, rečeno je listu iz resora unutrašnjih poslova.

 

Izvor: Pobjeda

Continue Reading

Politika

NSD najavljuje sveobuhvatni dijalog o Deklaraciji o pomirenju i zajedništvu

nova srpska demokratija

Nova srpska demokratija (NSD) započeće od 1. septembra sa koalicionim partnerima sveobuhvatni dijalog o Deklaraciji o pomirenju i zajedništvu u evropskoj Crnoj Gori, saopštila je funkcionerka te stranke, Jelena Milošević.

Ona je ukazala na veliku medijsku pažnju koju dobija NSD-ova proaktivna politika političkog pomirenja i zajedništva, dodajući da je to najbolji pokazatelj da su krenuli pravim smjerom.

“Naš naredni korak jeste da već od 1. septembra započnemo sveobuhvatni dijalog sa koalicionim partnerima, ali i svim drugim zainteresovanim političkim akterima, kako bi ova Deklaracija bila ugaoni kamen političkog života u Crnoj Gori”, kazala je Milošević.

Ona je istakla da u NSD-u žele da taj tekst bude zajedničko djelo svih koji hoće da budu dio tog velikog dogovora.

“Trudićemo se da ono nastane u duhu sloge i pozitivnoj atmosferi”, navela je Milošević.

Kako je dodala, iz NSD-a ne tvrde, kako bi to pojedini da im imputiraju, da su građani Crne Gore međusobno zavađeni.

“Naprotiv, mi mislimo da su građani često mnogo ispred politike i da su oni nakon istorijskih promjena 2020. godine prvi započeli proces praštanja i pomirenja kako među svojim porodicama, tako među komšijama i prijateljima. Upravo zato i želimo da i politika izađe iz rovova u kojima se predugo nalazi”, naglasila je Milošević.

Ona je poručila da najveća pobjeda ove generacije neće biti da jedna strana konačno trijumfuje nad drugom, već da njihova djeca više nemaju potrebu da vode njihove stare bitke.

“Ne ostavljajmo im u amanet nekadašnje političke rovove. Gradimo stabilnu, slobodnu, srećnu i evropsku Crnu Goru – državu u kojoj se niko ne izvinjava zbog onoga što jeste i u kojoj će svačija nacionalna osjećanja biti poštovana na ispravan način, a tu posebno mislim na naš srpski narod”, rekla je Milošević.

Kako je rekla, ravnopravnost Srba ne umanjuje prava Crnogoraca, Bošnjaka, Albanaca ili Hrvata.

“Prava se ne otimaju, ona pripadaju svima jednako, a u pomirenoj i zajedničkoj Crnoj Gori, postoji dovoljno mjesta za sve”, zaključila je Milošević.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto