Magazin

Homoekranis: Zavodljivost ekrana i izazovi digitalnog doba

Homo ludens, biće koje se igra, tako su stari Grci definisali čovjeka. Danas, u 21. vijeku, čovjek sve više postaje homoekranis, kaže za Radio Crne Gore antropološkinja Lidija Vujačić.

Kako navodi Vujačić, toliko puno vremena provodimo pred ekranom da smo postali na neki način zavisni od ekrana, odnosno od medija.

“Naša komunikacija je zapravo par ekscelans medijska u nekom najširem smislu. Možemo zapravo reći da je aktuelna medijska kultura, mediji, pa kultura koju kreiraju, diriguje našim odnosom prema stvarnosti. U skladu sa tim, na neki način reinterpretiraju društvene odnose, ujedno stvaraju nove oblike refleksivnosti, etičnosti, pa i ljudske čulnosti. Tu je vrlo tanka granica i opšte ne možemo da razdvojimo zapravo koji život živimo, medijski ili nemedijski, jer je granica postala nevidljiva”, navodi Vujačić.

Pametni telefoni, tableti i računari ljudima u mnogome olakšavaju svakodnevicu, ali ih ujedno čine i manje sposobnim, uviđa Vujačić.

“U suštini se previše oslanjamo na pomoć medija i tu su nam sve moguće usluge, načini, aplikacije, na dohvat ruke i možda smo malo i neke svoje kapacitete potisnuli. Nije sav život ispred ekrana, nekog ekrana koje god, nego postoji lijepi život i mimo toga. Tako da u principu je najteže naći mjeru”, kaže Vujačić.

Pretjerano izlaganje djece ekranima u najranijem uzrastu usporava razvoj mozga, upozorava psihološkinja Biljana Andrijašević.

“Ekranizacija je termin koji je prisutan u stručnim krugovima i poznat je pod nazivom digitalni autizam, tako da se može negdje definisati kao zavisnost. U Crnoj Gori nije bilo takvih slučajeva, ja da znam nije, međutim, psihijatrija u Beogradu već liječi djecu od problema otuđenosti”, kaže Andrijašević.

Naglašava da djeca do treće godine ne bi trebala da budu izložena ekranima.

“To podrazumeva ne samo telefone, nego bilo kakav uređaj koji ima ekran. Do pete godine možda jedan sat, ali znači to je sve uz kontrolu roditelja, a od pete do sedamnaeste godine dva sata. To je neki, da kažemo, maksimum koliko bi djeca bila izložena ekranima”, navodi Andrijašević.

A koliko je te preporuke teško sprovesti u djelo, najbolje svjedoči primjer majke Bobane, koja držeći u naručiju jedno i po godišnjeg sina sa nama dijeli svoje iskustvo.

“Mi smo odlučili da do treće godine sigurno nema pristupa ekranima, ni telefonu, ni TV-u, s tim što je to jako teško, jer sad smo bili u Delti, svaki drugi butik ima neki ekran, tako da ga vodimo odatle. Smatramo da je jako bitno da sačuvamo tog sadržaja koji im nije adekvatan, ni previše stimulativan i evidentno je da djeca koja su često pred ekranima imaju neke promjene u ponašanju. Imamo dosta takvih slučajeva oko sebe, tako da smo se mi odlučili za ovu opciju. Nije lako, ali borimo se”, priča ona.

Slične teme:digitalno doba homoekranis lidija vujačić

Sledeće

Kako se pravilno farbaju jaja za Uskrs?

Ne propustite

Počeo je Božićni post: Ideje za jelovnik za nedelju dana

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Magazin

Zabrana kladionica u Brazilu pala na federalnom sudu

Javnost najveće zemlje Južne Amerike pita se da li je jedini rezltat Luline zabrane legalnih kladionica eksplozija crnog tržišta i uzlet organizovanog kriminala

Novi obrt u Brazilu – privremena mjera o zabrani igara na sreću, koju je predsednik Brazila Lula da Silva potpisao 25. septembra, počela je da pada na najvišim sudovima te zemlje.

Privremena mjera zabrane je tako nakon samo nekoliko dana dobila prvi sudski odgovor jer je Federalni sud u Sao Paolu odobrio da pojedini priređivači nastave sa radom do kraja oktobra, ali uz još oštrije uslove zaštite igrača.

https://x.com/nextdotio/status/2108442849859535038

Prve sudske odluke tako pokazuju nedoslednost i neutemeljenost zabrane, a kritičari u prvi plan stavljaju način na koji je ista donijeta.

Udruženja priređivača već su uputila žalbu i Vrhovnom sudu zemlje, u kojoj navode da vlada na njihov upit nije mogla da navede nijednu studiju o ekonomskim, fiskalnim i društvenim posljedicama zabrane.

Zahtjevu su se pridružili su se oglašivači, ali i najveći klubovi brazilskog fudbala Flamengo, Sao Paulo, Botafogo i desetine drugih.

https://x.com/golsdobrasil1/status/2108323256570978397

Prvi rezultat mjere – legalni biznisi zatvoreni, „pun gas“ za crno tržište i organizovani kriminal

Kritičari ističu da je zabrana uvedena privremenom mjerom, a ne zakonom, na tržištu koje su Kongres i vlada regulisali tek 2025. godine.

Prema platformi Legitbet, od 22. do 28. septembra, u danima uoči i neposredno nakon zabrane, pojavilo se čak 6.401 novih ilegalnih sajtova, a ilegalno tržište je i prije zabrane činilo oko 41% tržišta.

https://x.com/golsdobrasil1/status/2107290684298539157

Zaštita porodica, nažalost, samo izgovor

Udruženja upozoravaju da zabrana ne ukida klađenje nego zaštitu igrača: provere identiteta, ograničenja, isplatu salda i nadzor regulatora. Prema njihovim riječima, taj prostor sada zauzima tržište koje organizovani kriminal koristi za prevare prema najranjivijima – iznude, zelenašenje na prvom mjestu. Sve pod izgovorom zaštite porodica.

Odluka suda u Sao Paulu pokazuje upravo to. Uslovi pod kojima je dozvoljen rad, uključujući identifikaciju igrača, zabranu oglašavanja maljoletnicima i očuvanje sredstava za isplate, isti su oni koje sektor smatra suštinom zaštite i koje ilegalni sajtovi ne pružaju.

Odluka čeka kraj oktobra

Do 25. oktobra, kada se održava drugi krug izbora, ostaje otvoreno da li će Kongres potvrditi zabranu, da li će je Vrhovni sud suspendovati ili će sudski izuzeci rasti.

U prvom krugu predsedničkih izbora održanom 4. oktobra, Lula, autor zabrane, osvojio je 45,16% glasova i završio iza Flavija Bolsonara, koji je dobio 47,03%.

Mediji u Brazilu pišu i da krugovi bliski Luli ocjenjuju da je mjera objavljena devet dana pred izbore uticala na poraz u prvom krugu.

Zanimljivosti

Zabrana kladionica u Brazilu pala na federalnom sudu

Javnost najveće zemlje Južne Amerike pita se da li je jedini rezltat Luline zabrane legalnih kladionica eksplozija crnog tržišta i uzlet organizovanog kriminala

Novi obrt u Brazilu – privremena mjera o zabrani igara na sreću, koju je predsednik Brazila Lula da Silva potpisao 25. septembra, počela je da pada na najvišim sudovima te zemlje.

https://x.com/nextdotio/status/2108442849859535038

Prve sudske odluke tako pokazuju nedoslednost i neutemeljenost zabrane, a kritičari u prvi plan stavljaju način na koji je ista donijeta.

Zahtjevu su se pridružili su se oglašivači, ali i najveći klubovi brazilskog fudbala Flamengo, Sao Paulo, Botafogo i desetine drugih.

https://x.com/golsdobrasil1/status/2108323256570978397

Prvi rezultat mjere – legalni biznisi zatvoreni, „pun gas“ za crno tržište i organizovani kriminal

Kritičari ističu da je zabrana uvedena privremenom mjerom, a ne zakonom, na tržištu koje su Kongres i vlada regulisali tek 2025. godine.

https://x.com/golsdobrasil1/status/2107290684298539157

Zaštita porodica, nažalost, samo izgovor

Odluka čeka kraj oktobra

Do 25. oktobra, kada se održava drugi krug izbora, ostaje otvoreno da li će Kongres potvrditi zabranu, da li će je Vrhovni sud suspendovati ili će sudski izuzeci rasti.

U prvom krugu predsedničkih izbora održanom 4. oktobra, Lula, autor zabrane, osvojio je 45,16% glasova i završio iza Flavija Bolsonara, koji je dobio 47,03%.

Mediji u Brazilu pišu i da krugovi bliski Luli ocjenjuju da je mjera objavljena devet dana pred izbore uticala na poraz u prvom krugu.

Automobilizam

Prodaja polovnih automobila značajno opala

Tržište polovnih automobila posljednjih mjeseci bilježi pad prodaje. Visoke cijene vozila, ali i sve skuplji troškovi uvoza i registracije dodatno opterećuju kućne budžete i odvraćaju kupce od trgovine novih vozila. Međutim, cijena nije jedini problem, već i evropska pravila i novi standardi, a kupci sve više vode računa o stanju vozila, porijeklu, starosti, potrošnji i troškovima održavanja.

Cijene polovnih vozila značajno su porasle u odnosu na prethodne godine. Građani teže izdvajaju veće svote novca, a povećani troškovi transporta, carinskih procedura i registracije dodatno opterećuju konačnu cijenu, kaže Nenad Vlahović, vlasnik jednog od auto-placeva u Podgorici.

“Prodaja je puno pala. Što od nameta, od države, skočile su cijene, prevoz, sve je skočilo. Onda slabije ide prodaja, krediti su smanjeni, opterećenje na plate i to ima isto svoje. Onda sve ostalo, sve je skuplje”, kazao je Vlahović.

Pojedine marke automobila tradicionalno su popularne među kupcima, dok se trenutno najčešće traže vozila vrijednosti od 5.000 do 10.000 eura.

“Najviše se traže Volkswageni, prodaju se dosta i ovi Citroeni novijeg godišta, zato što ih dosta dolazi teretnih, pa malo odgovara narodu zbog godišta. Obično se najviše traži Volkswagen. A cijene negdje od 5.000 do 10.000, to je najprodavanije.”

Najviše se traže polovnjaci manje kubikaže, što ranije nije bilo toliko izraženo, zaključio je Vlahović.

Izvor: RTCG