Connect with us

Ekonomija

Crnogorski javni dug drastično manji od grčkog, italijanskog, francuskog, belgijskog, španskog…

Foto: Pixabay

Prema podacima Eurostata, bruto javni dug u EU na kraju prvog kvartala iznosio 82,9 odsto BDP-a, u odnosu na 81,8 odsto na kraju prošle godine. Najveći bruto javni dug u odnosu na BDP na kraju prvog kvartala ove godine imala je Grčka 143,5 odsto, zatim Italija 138,9 odsto, Francuska 117,6 odsto, Belgija 109,1 odsto i Španija 101,6 odsto.

Bruto javni dug Crne Gore na kraju prvog kvartala ove godine iznosio je 59,9 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je prosjek Evropske unije (EU) bio 82,9 odsto, pokazuju podaci Ministarstva finansija i Eurostata. Javni dug Crne Gore na kraju drugog kvartala iznosio je 58,5 odsto BDP-a.

Prema podacima Ministarstva finansija, bruto javni dug Crne Gore na kraju marta iznosio je 5,13 milijardi eura, što je gotovo 55 miliona manje nego na kraju prošle godine.

Prema podacima Eurostata, bruto javni dug u EU na kraju prvog kvartala iznosio 82,9 odsto BDP-a, u odnosu na 81,8 odsto na kraju prošle godine.

Javni dug u eurozoni

U eurozoni bruto javni dug povećan je sa 87,7 na 88,9 odsto BDP-a.

U poređenju sa prvim kvartalom prošle godine, bruto javni dug u EU porastao je sa 81,4 na 82,9 odsto BDP-a, a u eurozoni sa 87,2 na 88,9 odsto.

Najveći bruto javni dug u odnosu na BDP na kraju prvog kvartala ove godine imala je Grčka 143,5 odsto, zatim Italija 138,9 odsto, Francuska 117,6 odsto, Belgija 109,1 odsto i Španija 101,6 odsto.

Najniži bruto javni dug zabilježen je u Estoniji 25,2 odsto BDP-a, Danskoj 26,8 odsto, Bugarskoj 28,5 odsto i Luksemburgu 29,2 odsto.

Među državama regiona koje su članice EU, javni dug Hrvatske iznosio je 58,4 odsto BDP-a, a Slovenije 64,8 odsto.

U odnosu na prethodni kvartal, javni dug povećan je u 17 država članica EU, smanjen u osam, dok je u Letoniji i Češkoj ostao nepromijenjen.

Najveći rast zabilježen je u Mađarskoj, Litvaniji i Luksemburgu, a najveći pad u Grčkoj, Bugarskoj, Holandiji i Sloveniji.

Ukupan javni dug Crne Gore na kraju juna, odnosno na kraju drugog kvartala iznosio je 5,02 milijarde eura, odnosno 58,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, uključujući i 38.480 unci zlata, neto javni dug Crne Gore na kraju drugog kvratala iznosio je 4,49 milijardi eura, odnosno 52,3 odsto BDP-a.

“Ukupan državni dug na kraju juna iznosio je 4,99 milijardi eura ili 58,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci Ministarstva finansija. Uzimajući u obzir depozite, ukupan neto državni dug na kraju drugog kvartala iznosio je 4,46 milijardi eura ili 51,9 odsto BDP-a”, pokazuju podaci iz kvartalnog izvještaja Ministarstva finansija.

Depoziti krajem juna su iznosili 533,4 miliona eura, uključujući 38.447 unci zlata, čija je vrijednost iznosila 135,8 miliona eura, ili 6,2 odsto BDP-a.

Crnogorski javni dug nakon prve polovine godine bio je niži od limita koje propisuju Mastrihtski kriterijumi, prema kojima javni dug ne smije da bude veći od 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Spoljni dug

Ukupan spoljni dug Crne Gore krajem juna iznosio je 4,76 milijardi eura odnosno 55,4 odsto BDP-a, što je 44,6 miliona eura manje nego na kraju prvog kvartala.

“Smanjenje spoljnog duga tokom drugog kvartala rezultat je činjenice da u tom periodu nije bilo povlačenja iz novih kreditnih aranžmana. Istovremeno, povučena su sredstva iz ranije zaključenih kreditnih aranžmana za različite infrastrukturne i razvojne projekte u ukupnom iznosu od 48 miliona eura, dok je otplata spoljnog duga u izvještajnom periodu iznosila 92,5 miliona eura, što je dovelo do smanjenja spoljnog duga u drugom kvartala”, navodi se u izvještaju.

U strukturi spoljnog duga najveće učešće imaju obveznice emitovane na stranom tržištu u prethodnom periodu.

“Ukupan unutrašnji dug Crne Gore na kraju juna iznosio je 238 miliona eura, odnosno 2,8 odsto BDP-a, što je 64,7 miliona eura manje u odnosu na 31. mart. Smanjenje unutrašnjeg duga, tokom drugog kvartala, rezultat je redovne otplate duga u iznosu od 67,3 miliona eura i činjenice da u ovom periodu nije bilo zaduženja na domaćem tržištu. Potrebno je istaći da je tokom izvještajnog perioda došlo do povećanja duga pravnih lica i privrednih društava 2,4 miliona eura”,  precizira se u izvještaju.

U strukturi unutrašnjeg duga najveće učešće imaju krediti kod poslovnih banaka.

Zaduženje

“Ukupno zaduženje tokom drugog kvartala iznosilo je 48 miliona eura, što se u cjelosti odnosi na povlačenja iz ranije zaključenih kreditnih aranžmana za realizaciju infrastrukturnih i razvojnih projekata”, navodi se u izvještaju.

Navedeni iznos se odnosi na povlačenja iz kredita zaključenih sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) za realizaciju projekta reforma poreske administracije, MIDAS 2, podrška razvoju poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva, projekta podrške integrisanom razvojnom programu za koridore rijeka Save i Drine, projekat dekarbonizacije energetskog sektora, kao i Tips Clone projekta, u ukupnom iznosu od 14,8 miliona eura, zatim povlačenje kredita sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj za dionicu auto-puta Mateševo– Andrijevica u ukupnom iznosu od milion eura, kao i povlačenje iz kredita sa Njemačkom razvojnom bankom za projekat vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali, faza V i projekat sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, faza I, u ukupnom iznosu od 1,6 miliona eura.

Taj iznos se odnosi i na povlačenje iz kredita između Crne Gore, Bpifrance SA i Société Générale banke za nabavku patrolnih brodova za potrebe Vojske Crne Gore, u iznosu od deset miliona eura, kao i povlačenje iz kredita koje se odnosi na Plan rasta u iznosu od 20,6 miliona eura.

Tokom drugog kvartala zaključena su četiri kreditna aranžmana i to za projekat Šume Crne Gore za zajednički prosperitet sa IBRD u iznosu od 18 miliona eura, projekat Reforma u oblasti upravljanja otpadom sa IBRD u iznosu od 40 miliona eura, projekat opremanja zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, sa Evropskom investicionom bankom (EIB) u iznosu od 27 miliona eura, kao i drugu tranšu zajma za razvojne politike (DPL) sa Francuskom razvojnom agencijom (AFD), u iznosu od 100 miliona eura.

Iz kreditnih aranžmana zaključenih u drugom kvartalu nije bilo povlačenja tokom izvještajnog perioda.

Dug opština

Prema podacima dostavljenim od jedinica lokalne samouprave, dug lokalne samouprave krajem drugog kvartala iznosio je 25,7 miliona eura ili 0,3 odsto BDP-a.

U strukturi državnog duga u pogledu učešća spoljnog i unutrašnjeg duga, spoljnji dug dominira sa učešćem od 95,2 odsto, dok se 4,8 odsto državnog duga odnosi na unutrašnji dug.

“Na kraju juna svega 0,26 odsto postojećeg državnog duga je izraženo u neeurskoj valuti, od čega u dolarima 0,23 odsto, a u SDR-u 0,03, dok je 99,74 odsto državnog duga izraženo u eurima, što je približno podacima iz prethodnog kvartala. Povoljna valutna struktura državnog duga je rezultat realizovanih aranžmana unakrsnog valutnog svopa za kreditni aranžman sa kineskom Exim bankom za izgradnju dionice auto-puta Bar–Boljare, kao i za dolarsku obveznicu emitovanu 2024. godine”, piše se u izvještaju.

U ukupnom državnom dugu preovladava zaduženje sa fiksnom kamatnom stopom sa učešćem od 79,4 odsto i sa toga aspekta portfolio duga je stabilan. Zaduženja sa varijabilnom kamatnom stopom uglavnom su vezana za EURIBOR i čine 20,6 odsto državnog duga. Kamatna struktura je približno ista u odnosu na prošli kvartal.

“U toku drugog kvartala realizovana je otplata državnog duga po osnovu glavnice rezidentima i nerezidentima, u ukupnom iznosu od 159,9 miliona eura. Od navedenog, otplata glavnice rezidentima iznosila je 67,4 miliona eura, dok je otplata glavnice nerezidentima iznosila 92,5 miliona eura”, navodi se u izvještaju.

Otplata kamata, rezidentima i nerezidentima, iznosila je 26,9 miliona eura. Od pomenutog iznosa, izvršena je otplata kamate rezidentima u iznosu od 4,2 miliona eura, koja se u najvećem dijelu odnosi na otplatu kamate za kredite kod domaćih banaka, kao i kamatu na domaće obveznice koje su dospjele u aprilu, dok je otplata kamate nerezidentima iznosila 22,7 miliona eura i u najvećem dijelu se odnosi na obaveze po osnovu kamata za projektne zajmove, komercijalna zaduženja.

“Stanje duga na 30. jun, po osnovu državnih garancija izdatih domaćim i ino kreditorima iznosi 115,2 miliona eura, što predstavlja 1,3 odsto BDP-a. Stanje duga po osnovu garancija izdatih domaćim kreditorima na kraju drugog kvartala iznosilo je 11,2 miliona eura ili 0,1 odsto BDP-a, dok je stanje duga po osnovu garancija izdatih stranim kreditorima iznosilo 104 miliona eura ili 1,2 odsto BDP-a”,  dodaje se u izvještaju.

U drugom kvartalu, kako je saopšteno, nije zaključena nijedna nova državna garancija.

U izvještaju je navedeno i da su Međunarodne kreditne rejting agencije Standard & Poor’s i Moody’s unaprijedile izglede kreditnih rejtinga Crne Gore sa stabilnih na pozitivne i potvrdile kreditni rejting na nivou B+ i Ba3, što predstavlja snažnu potvrdu da država vodi odgovornu, stabilnu i razvojno usmjerenu politiku.

 

Izvor: Pobjeda

Ekonomija

Euro model mogao bi dodatno opteretiti domaće poljoprivrednike

ilustracija

Najavljeno povećanje minimalnih zarada kroz Euro model moglo bi dodatno opteretiti domaće poljoprivrednike i prehrambenu industriju, ukoliko reforma ne bude praćena konkretnim mjerama za jačanje domaće proizvodnje, organizovanje otkupa i obezbjeđivanje sigurnog plasmana proizvoda.

To je ocijenio sudski vještak poljoprivredne struke Dejan Zejak u autorskom tekstu objavljenom na sajtu Akademskog foruma Crna Gora.

Zejak upozorava da povećanje plata ne znači automatski i rast životnog standarda, posebno ukoliko istovremeno dođe do poskupljenja hrane i drugih osnovnih proizvoda.

„Veće zarade mogu povećati kupovnu moć i tražnju za kvalitetnom domaćom hranom, ali rast troškova rada i drugih proizvodnih inputa istovremeno može dodatno opteretiti gazdinstva i prerađivače“, navodi Zejak.

Prema podacima MONSTAT-a koje je predstavio, Crna Gora je u prvih devet mjeseci 2026. godine uvezla hrane i živih životinja u vrijednosti od 644,8 miliona eura, dok je izvoz iznosio svega 48,5 miliona eura.

On smatra da bi buduća agrarna politika trebalo da bude usmjerena na povećanje domaće proizvodnje hrane za potrebe stanovništva, ali i na bolje povezivanje poljoprivrednika sa turističkim sektorom.

„Veće plate ne mogu same povećati domaću proizvodnju. Za to su potrebni konkurentna gazdinstva, organizovan otkup, siguran plasman, dostupno finansiranje i ulaganja koja zaista povećavaju produktivnost“, ističe Zejak.

Posebno upozorava na položaj porodičnih gazdinstava, čiji prihodi, za razliku od zarada zaposlenih, ne rastu automatski sa povećanjem zakonskog minimuma.

Zejak zaključuje da ekonomska politika mora istovremeno voditi računa o kupovnoj moći građana i održivosti domaće proizvodnje.

„Građanin će reformu mjeriti onim što može da kupi. Poljoprivrednik će je mjeriti onim što mu ostane kada plati troškove. Ekonomska politika mora položiti oba ispita“, poručuje Zejak.

 

Continue Reading

Ekonomija

Vuković: Euro model usmjeren na očuvanje radne snage

Foto Skupština Crne Gore

Najavljeni program povećanja minimalnih zarada Euro model mogao bi se posmatrati kao preventivna mjera, kojom se prije pristupanja EU nastoji sačuvati radna snaga na kojoj počiva budući rast, saopštio je ministar finansija, Novica Vuković. On je na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj se raspravljalo o rebalansu budžeta, kazao da u prilog Euro modelu ide i njegov mogući doprinos ublažavanju odliva radne snage nakon pristupanja Crne Gora EU.

“Takođe, ako Crna Gora izgubi značajan dio radno sposobnog stanovništva, posljedice uključuju manju raspoloživost radne snage, niži potencijalni rast, pritisak na javne finansije i slabije izglede za dugoročni rast. Euro model bi stoga trebalo posmatrati i kao preventivni odgovor na potencijalne ekonomske troškove odlaska stanovništva u inostranstvo povezane sa pristupanjem EU”, rekao je Vuković.

Zadržavanje radnika, prema njegovim riječima, nije samo socijalni ili demografski cilj, već ima i makroekonomsku dimenziju.

“Ukoliko značajan broj mladih i kvalifikovanih ljudi napusti Crnu Goru, preduzeća bi se mogla suočiti sa nedostatkom radnika, smanjenjem proizvodnih kapaciteta i samim ograničenjima za dalji rast. Istovremeno, država bi na taj način izgubila poreske obveznike”, upozorio je Vuković.

On je kazao i da Euro model ne smanjuje politike koje podižu produktivnost, već ih dopunjuje, jer stvara uslove da radna snaga ostane u zemlji dok se te politike i sprovode.

Vuković je objasnio da reforma ima dvije komponente.

“Smanjenje poreskog opterećenja rada koje povećava neto zarade bez rasta troškova poslodavca i povećanje minimalne zarade koje podiže troškove rada u poslovima sa niskim platama”, saopštio je Vuković.

On smatra da sve treba posmatrati odvojeno, kroz tri pitanja – odliv radne snage, odnos neto zarada i konkurentnosti i deficit tekućeg računa, odnosno ono što crnogorsku ekonomiju muči 30 godina.

Vuković je kazao da Ministarstvo pravi stabilne izvore finansiranja, jer se sve reforme – Evropa sad 1 i 2, a sada i Euro model, odnose na stabilizaciju prihoda.

On je dodao i da rast zarada koji nije praćen rastom produktivnosti može oslabiti konkurentnost ekonomije.

“Taj argument je opravdan kada rast zarada podiže ukupne troškove rada koje snose poslodavci. Ali rast neto zarada nije isto što i rast ukupnog troška rada. Za ocjenu konkurentnosti nije presudan rast neto zarada, već kretanje ukupnih troškova rada u odnosu na produktivnost. Zato je ključno da se prati ono što utiče na ukupni trošak rada, a ne samo na neto zaradu”, objasnio je Vuković.

Takođe, kada zaposleni imaju veće neto zarade, raste njihov raspoloživ dohodak, a time i potrošnja.

Vuković je, odgovarajući na pitanja poslanika, kazao da usvajanje i primjena Euro modela ne zavisi od Ministarstva finansija, nego od poslanika u parlamentu, te da vjeruje da su imali dovoljno vremena da se upoznaju sa svim što taj program predviđa.

„Sljedeći korak je ispostavljanje zakonskih rješenja ispred poslanika, i odluka je vaša da li ćete nastaviti da štitite interes i standard građana“, rekao je Vuković.

Kad je riječ o eventualnom zaduživanju za potrebe isplate svega što je najavljeno, on je kazao da do toga neće doći, jer se suficit tekuće potrošnje zadržava do kraja godine, odnodno sve tekuće obaveze se finansiraju iz tekućih prihoda.

Continue Reading

Ekonomija

Vuković budžetom za narednu godinu brani Euro model

Foto Vlada Crne Gore

Ministarstvo finansija predstaviće zvaničan stav o “Euro modelu” i precizne pokazatelje njegovih fiskalnih efekata kroz Predlog zakona o budžetu za 2027. godinu, najavio je ministar Novica Vuković.

Odgovarajući na poslaničko pitanje Nikole Milovića, nije se izričito izjasnio da li bi podnio ostavku ukoliko model ugrozi javne finansije, penzioni sistem i radna mjesta, već je poručio da se odgovornost dokazuje odlukama i rezultatima.

Milović je pitao kada će Ministarstvo iznijeti zvaničan stav o euro modelu i da li će Vuković preuzeti političku i profesionalnu odgovornost, uključujući ostavku, ukoliko se pokaže da njegove posljedice ugrožavaju javne finansije, održivost penzionog sistema, konkurentnost, privredu i radna mjesta u Crnoj Gori.

“O ovom pitanju govorićemo kroz brojke, analize i mjere, a ne kroz političke konstrukcije”, naveo je Vuković u pisanom odgovoru dostavljenom Skupštini 28. oktobra.

Istakao je da Ministarstvo finansija svakodnevno nosi punu profesionalnu i institucionalnu odgovornost za upravljanje javnim finansijama.

“Odgovornost se ne mjeri političkim izjavama niti najavama ostavki, već je to obaveza koja se dokazuje kvalitetom odluka i ostvarenim rezultatima. Upravo zato”,  na konkretne bojazni, odgovaramo činjenicama – poručio je ministar.

Prema njegovim riječima, stabilnost javnih finansija osigurana je novim fiskalnim okvirom, fiskalnim pravilima i nezavisnim Fiskalnim savjetom, rekordnom naplatom budžetskih prihoda i unapređenjem kreditnog rejtinga države. U tom kontekstu naveo je da je agencija „Mudis” podigla kreditni rejting Crne Gore na nivo Ba2, uz pozitivne izglede.

Vuković tvrdi da održivost penzionog sistema ostaje zaštićena redovnim usklađivanjem penzija i mjerama kojima se čuva realna vrijednost primanja penzionera.

Objasnio je da je jedna od svrha euro modela sprečavanje odliva radne snage nakon otvaranja evropskog tržišta rada.

“Pri tome je rast zarada uravnotežen rasterećenjem troškova rada i prilagođavanjem poreskih opterećenja kako bi se očuvala pozicija privrede”, naveo je Vuković.

Podsjetio je da su, kako je kazao, gotovo identični scenariji najavljivani prilikom uvođenja programa „Evropa sad 1 i 2”, kada se govorilo o bankrotu i takozvanom grčkom scenariju. Nasuprot tim prognozama, tvrdi ministar, javne finansije pokazale su se izrazito stabilnim, uz kontinuirani rast prihoda, suficit tekuće potrošnje i deficit manji od planiranog.

“Zato je legitimno postaviti i pitanje odgovornosti onih koji su samouvjereno najavljivali ekonomski slom. Ne sjećam se da je neko od zagovornika takvog narativa u prethodnom periodu preuzeo odgovornost, bilo političku ili profesionalnu, za dezinformisanje javnosti i to što su javnim tvrdnjama pokušavali da stvore pogrešnu ekonomsku sliku države”,  naveo je Vuković.

Najavio je da će Ministarstvo kroz budžetski dokument i prateće analize detaljno obrazložiti model pred Skupštinom.

“Naš odgovor biće konkretne brojke, ostvareni i očekivani rezultati. Javnim finansijama se ne upravlja na osnovu političkih prognoza, već mjerljivim rezultatima”,  zaključio je Vuković.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto