Region

Ko je bio Veljko Radenović, čovjek kojem je posvećena pjesma „Đenerale, đenerale“?

Pjesma „Đenerale, đenerale“ posljednjih dana našla se u centru pažnje crnogorske javnosti nakon što ju je u Baru izveo dječji hor „Fenički biseri“, a slučaj je dobio i pravnu dimenziju zbog tvrdnji da se njenim izvođenjem veliča Ratko Mladić.

Međutim, prema navodima koji prate nastanak ove pjesme, ona je posvećena Veljku Radenoviću, nekadašnjem komandantu Posebnih jedinica policije Srbije u Prizrenu, koji je tokom sukoba na Kosovu i Metohiji krajem devedesetih godina stekao nadimak „Đeneral“.

Radenović je bio potpukovnik policije, a posebno je ostao upamćen po učešću u borbama za Orahovac u julu 1998. godine. Među pripadnicima jedinica kojima je komandovao bio je poznat i po pokliču „Za mnom, braćo!“.

Pjesmu „Đenerale, đenerale“ posvetio mu je muzičar Gavrilo Kujundžić iz Orahovca, koji je Radenovića poznavao još od sedamdesetih godina prošlog vijeka i bio svjedok sukoba u Orahovcu i okolnim selima tokom 1998. godine. Pjesmu je kasnije sa dječjim horovima sa Kosova i Metohije izvodila i Ivana Žigon.

Široj javnosti postao je poznat nakon borbi za Orahovac od 17. do 20. jula 1998. godine, kada su se srpske policijske snage sukobile sa pripadnicima terorističke organizacije Oslobodilačka vojska Kosova (OVK), koja je prethodno zauzela djelove grada i okolnih mjesta.

Tokom tih događaja stradao je veliki broj ljudi, dok su desetine srpskih civila otete. Prema podacima iz dostavljenog materijala, oteto je oko 100 Srba, a Radenovićeva jedinica uspjela je da oslobodi njih 35. Za 47 otetih navodi se da su kasnije pronađeni mrtvi, dok se za preostale tvrdilo da se vode kao nestali.

Radenović i njegove jedinice tokom višednevnih borbi probijali su se prema Orahovcu preko okolnih sela. Njegova uloga u tim događajima učinila ga je poznatom ličnošću među Srbima na Kosovu i Metohiji, a prema pojedinim navodima, rukovodstvo terorističke organizacije OVK je nakon borbi raspisalo i nagradu za njegovo ubistvo.

Učestvovao je i u akcijama izvlačenja stanovništva iz ugroženih područja. U dostupnim biografskim navodima pominje se akcija iz maja 1998. godine, tokom koje je iz područja Bratotina i Ratkovca evakuisano više od 50 ljudi.

Za Radenovića se vezuje i priča da je tokom jednog sukoba izbjegao smrt kada je metak pogodio njegovu kapu. Prema toj priči, kapu sa tragom metka kasnije je čuvao u svom domu.

Posljednje godine života obilježili su ozbiljni zdravstveni problemi. Radenović je dugo bolovao od dijabetesa, a zbog komplikacija mu je kasnije amputirana noga.

Preminuo je 29. septembra 2012. godine u Kruševcu, a sahranjen je na Novom groblju u tom gradu.

Deset godina nakon njegove smrti, 2022. godine, u Kruševcu mu je podignut spomenik. Predsjednik Srbije posthumno ga je odlikovao Sretenjskim ordenom prvog stepena.

Slične teme:Crna gora đenerale đenerale veljko radenović

Sledeće

„Kosovo je Srbija“, ali Srbi na Kosovu nemaju biračka mjesta za izbore u Srbiji

Ne propustite

Aleksandar Vučić podneo ostavku

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Region

MVEP Hrvatske: Ostajemo pri stavu da je “Jadran” naš

U Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske u Zagrebu, danas je održan sastanak komisija Crne Gore i Hrvatske posvećen statusu školskog broda Jadran, kao vojnog i istorijsko-kulturnog simbola Crne Gore, kao i pitanjima sukcesije vojne imovine bivše SFRJ, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

Kako su kazali iz ovog resora, crnogorsku komisiju predvodio je ministar odbrane Dragan Krapović, dok je hrvatsku komisiju predvodio ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman.

“Republika Hrvatska ostaje pri svom stavu o vlasništvu nad školskim brodom Jadran i očekuje rješavanje ovog dugogodišnjeg otvorenog pitanja, kao i ostalih pitanja sukcesije vojne imovine. Dalje konsultacije i razmatranje predstavljene dokumentacije trebalo bi da doprinesu pronalaženju konačnog rješenja, u duhu dobrosusjedskih odnosa“, navodi se u saopštenju hrvatske Vlade.

Poručuju kako Hrvatska nastavlja snažno da podržava evropski put Crne Gore.

“Uz očekivanje da se otvorena pitanja rješavaju konstruktivnim dijalogom, u skladu s preuzetim obavezama i evropskim vrijednostima“, ističe se.

Sa druge strane, Karpović je kazao da Crna Gora ostaje pri svom stavu o vlasništvu nad školskim brodom Jadran i očekuje da se ovom pitanju, kao i pitanju sukcesije vojne imovine, pristupi odgovorno, strpljivo i uz uvažavanje argumenata obje strane”, kazao je Krapović.

On je rekao da dalje konsultacije i razmatranje predstavljene dokumentacije treba da doprinesu pronalaženju održivog rješenja, u duhu dobrosusjedskih odnosa i konstruktivnog dijaloga.

“Crna Gora ostaje posvećena njegovanju dobrosusjedskih odnosa sa Republikom Hrvatskom i zahvalna je na dosadašnjoj podršci Hrvatske evropskom putu Crne Gore. Crna Gora odlučno nastavlja svoj evropski put, ostajući posvećena otvorenom i konstruktivnom dijalogu, uz zaštitu svojih državnih interesa”, zaključio je Krapović.

Region

„Kosovo je Srbija“, ali Srbi na Kosovu nemaju biračka mjesta za izbore u Srbiji

Dok zvanični Beograd insistira na stavu da je Kosovo sastavni dio Srbije, građani Srbije koji žive na Kosovu svoje biračko pravo na parlamentarnim izborima ne mogu da ostvare na teritoriji na kojoj žive.

Na Kosovu nema biračkih mjesta za parlamentarne izbore u Srbiji, nakon što vlasti u Prištini nijesu dozvolile organizovanje glasanja na toj teritoriji. Zbog toga se za birače sa Kosova određuju biračka mjesta u opštinama u centralnoj Srbiji, do kojih moraju da putuju kako bi glasali.

Tako se u praksi stvara svojevrstan politički paradoks – Srbija Kosovo smatra dijelom svoje državne teritorije, ali na toj teritoriji nije u mogućnosti da organizuje glasanje na svojim parlamentarnim izborima.

Istovremeno, pitanje dostupnosti biračkih mjesta otvoreno je i kada je riječ o državljanima Srbije koji žive van zemlje.

Republička izborna komisija (RIK) Srbije usvojila je predlog biračkih mjesta u inostranstvu koji je prethodno dostavilo Ministarstvo spoljnih poslova Srbije. Prema riječima predsjednika RIK-a Vladimira Dimitrijevića, na prethodnim izborima u inostranstvu je bilo 81 biralište, dok je novim predlogom MSP-a predviđeno 93.

Predlog je, međutim, izazvao kritike pojedinih članova RIK-a, koji smatraju da broj i raspored biračkih mjesta nijesu dovoljni da svim prijavljenim biračima omoguće jednostavno ostvarivanje biračkog prava.

Kao jedan od primjera pomenuta je i Crna Gora. Jedan od članova komisije ukazao je da Herceg Novi, gdje Srbija ima konzulat, nije među mjestima u kojima je predviđeno otvaranje birališta.

Dio članova RIK-a predlagao je zbog toga da se od Ministarstva spoljnih poslova zatraži dopuna spiska i otvaranje dodatnih biračkih mjesta. Kako je navedeno tokom rasprave, broj građana prijavljenih za glasanje u inostranstvu znatno je veći nego na ranijim izborima.

Pojedini članovi komisije tvrdili su da su praktično prinuđeni da podrže ponuđeni predlog, jer bi njegovo odbijanje dovelo u pitanje i otvaranje već predviđenih biračkih mjesta.

Dok se, dakle, mreža birališta u inostranstvu širi sa 81 na 93 biračka mjesta, na Kosovu građani sa pravom glasa na izborima u Srbiji i dalje nemaju mogućnost da glasaju u mjestima u kojima žive.

Region

Aleksandar Vučić podneo ostavku

Aleksandar Vučić podneo je ostavku na funkciju predsednika Srbije.

“Došao je čas odluke. Istorija nas uči da se napredak nikada ne postiže slučajno, već kroz teške izbore, odgovornost pred sopstvenom savješću i odlučnost da se ide napred. To je izgovorio Vinston Čerčil kada se nalazio u sličnoj situaciji kao i ja večeras. Nakon godina na čelu države, shvatite da napredak retko dolazi onoliko brzo koliko biste želeli”, rekao je Vučić i dodao:

“U tom istom duhu, predsednik Kine Si Đinping kaže: ‘Nikad ne zaboravite zašto ste počeli, i ostvarićete svoju misiju’. Mandat predsednika zaslužuje se na direktnim izborima, bez kalkulacija, dogovora, pošteno i demokratski. Zahvalan sam građanima koji su u dva navrata svoje ljudsko poverenje u ogromnoj meri poklonili meni i na taj način mi podarili najuzvišeniju dužnost i odgovornost koju jedan čovek može da dobije. Danas je dan, poštovani građani, kada podnosim ostavku i poslednji put u funkciji predsednika pokušaću da vas ne gnjavim brojevima, ili bar ne ni upola onoliko koliko bih to mogao, već da kažem nekoliko reči o novom poglavlju koje je pred Srbijom i šta je”.

On je rekao da je stopa nezaposlenosti 2012. godine bila 25,9 odsto, da je stopa nezaposlenosti mladih bila 54 odsto, dakle gotovo da niko od mladih nije radio, do toga da nam je kurs dinara svako jutro kada se probudite sa većom neizvesnošću čekate koliki je kurs dinara, a ne kakva je vremenska prognoza, do toga da smo ostali bez 500. 000 radnih mesta u samo tri ili četiri godine nečijeg neodgovornog mandata.

“Kada sam postao predsednik vlade, stopa javnog duga je bila 77 odsto, kako sam vam gotovo već i naveo. Danas, zahvaljujući vama, poštovani građani Srbije, Srbija je nisko zadužena zemlja, duplo niže zadužena zemlja nego najrazvijenije zemlje Evropske unije”, rekao je Vučić. On je istakao da je Srbija na 43 odsto stope javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod, prosek u Evropskoj uniji je 84,85 odsto.

“Ono na šta sam posebno ponosan su stotine fabrika, preko 300 fabrika i pogona koje smo otvorili, i stranih i domaćih, a činjenica je da danas, iako imamo za oko 500.000 manje ljudi, pre svega zahvaljujući užasno niskom prirodnom priraštaju, u našoj zemlji imamo čak 500. 000 ljudi više i formalno zaposlenih nego što smo ih imali 2012. godine”, rekao je Vučić.

Kako je istakao, to su činjenice, rezultati, kako kaže semafor, voleo to neko da čuje ili ne.