U učionici Osnovne škole „Hajro Šahmanović” u Plavu bio je istaknut plakat sa likom Adema Jašarija i obilježjima terorističke organizacije Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), što je otvorilo pitanja o primjerenosti političkih i istorijski kontroverznih sadržaja u obrazovnim ustanovama. Nakon što je portal Adria.tv zatražio odgovore od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, sporni plakat je uklonjen, dok je uprava škole najavila utvrđivanje svih okolnosti njegovog postavljanja.

Kako prenosi Adria.tv, fotografije iz učionice, koje su bile objavljene i na Facebook nalogu škole, pokazuju plakat posvećen Ademu Jašariju, jednom od osnivača OVK, čija uloga u sukobima na Kosovu i danas izaziva duboke podjele u regionu.

Jašari se među Albancima smatra simbolom oružanog otpora režimu Slobodana Miloševića, dok se u dijelu srpske javnosti njegova uloga povezuje sa terorističkim djelovanjem. U Srbiji je 1997. godine u odsustvu osuđen na 20 godina zatvora, a stradao je u martu 1998. godine tokom sukoba sa srpskim policijskim snagama.

Nakon što je Adria.tv Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija uputila pitanja o ovom slučaju, iz tog resora saopštili su da su za postojanje plakata prvi put saznali upravo od novinara, nakon čega su od škole zatražili izjašnjenje.

Direktor škole Selmir Purišić potvrdio je da je plakat uklonjen do utvrđivanja svih relevantnih činjenica.

„Škola kao vaspitno-obrazovna ustanova djeluje u skladu sa Ustavom Crne Gore, zakonima i principima međusobnog uvažavanja, tolerancije, multikulturalnosti i poštovanja različitosti. U našem radu ne promovišemo političke, ideološke niti sadržaje koji mogu izazivati podjele među učenicima ili narušavati međunacionalni sklad. Nakon saznanja o predmetnom slučaju, sporni plakat je uklonjen iz učionice do utvrđivanja svih činjenica i okolnosti vezanih za njegov nastanak, sadržaj i postavljanje”, naveo je Purišić za Adria.tv.

On je naglasio da škola neće donositi preuranjene zaključke dok se ne prikupe informacije od nastavnika i učenika koji su učestvovali u aktivnosti tokom koje je plakat nastao.

„Ukoliko se utvrdi da je došlo do postupanja koje nije u skladu sa propisima, pedagoškim standardima ili internim pravilima škole, biće preduzete odgovarajuće mjere u skladu sa zakonom i nadležnostima škole. Posebno naglašavamo da škola kontinuirano radi na jačanju vrijednosti mira, tolerancije, međusobnog poštovanja i interkulturalnog dijaloga među učenicima, te da sve nastavne i vannastavne aktivnosti treba da budu u funkciji obrazovanja i razvoja kritičkog mišljenja, a ne političke promocije bilo koje vrste”, poručio je Purišić.

Portal Adria.tv u svom tekstu problematizuje i moguće dvostruke standarde u javnim reakcijama na veličanje kontroverznih ličnosti iz ratova devedesetih, podsjećajući na nedavne osude veličanja Ratka Mladića.

„U okviru svojih nadležnosti preduzimaćemo odgovarajuće aktivnosti kako bi se spriječile slične situacije koje bi mogle narušiti međunacionalni sklad i ugroziti vrijednosti multikulturalizma, tolerancije i međusobnog poštovanja”, navode u MPNI.

Za sada nije saopšteno ko je odobrio postavljanje plakata, u okviru koje nastavne ili vannastavne aktivnosti je nastao, niti da li će protiv bilo koga biti pokrenut postupak.

Izvor: Adria.tv

Premijer Crne Gore Milojko Spajić poručio je da uvezena inflacija, rast cijena energenata i hrane i nepredvidiva geopolitička situacija predstavljaju ozbiljne izazove sa kojima se suočava Crna Gora.

Istakao je da subvencije i prodajne akcije donose samo kratkoročno olakšanje, dok Euro model vidi kao dugoročni mehanizam zaštite životnog standarda građana.

“I tokom Svjetskog ekonomskog foruma u razgovorima sa ekspertima, potvrdili smo da su pred nama ozbiljni izazovi – uvezena inflacija, u velikoj mjeri podstaknuta ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, rast cijena energenata i hrane, kao i i dalje nepredvidiva geopolitička situacija. Upravo zato je Euro model neophodna reforma: jer subvencije i prodajne akcije mogu pružiti samo kratkoročno olakšanje, dok otporna struktura zarada i poreskog sistema predstavlja dugoročan i održiv mehanizam zaštite životnog standarda građana”, naveo je Spajić na mreži Iks.

Crnogorski parlament usvojio je prekjuče izmjene Zakona o spomen-obilježju koje predviđaju mogućnost naknadnog odobravanja spomen-obilježja koja su već podignuta, a za koja prethodno nije sproveden zakonom propisani postupak, čime se otvara mogućnost da Vlada donese odluku o naknadnom odobravanju spomen-ploče u Morinju, čije očuvanje je jedan od zahtjeva Hrvatske u rješavanju bilateralnih pitanja između Podgorice i Zagreba.

Hrvatska traži trajno očuvanje spomen-ploče postavljene 10. oktobra 2022. godine na bivšem sabirnom centru JNA u Morinju (Opština Kotor) posvećene hrvatskim zarobljenicima. Crnogorska inspekcija je ubrzo nakon postavljanja bila naložila njeno uklanjanje zbog nedostatka formalne saglasnosti Vlade Crne Gore i propisane procedure, što je postalo tačka sporenja.

Izmjene Zakona o spomen-obilježju prije dva dana podnijela je Bošnjačka stranka (BS) iz koje su “Vijestima” rekli da se to odnosi na spomen-ploču u Morinju.

“Nažalost, te izmjene su prošle bez glasova opozicije, a zalažu se za normalizovanje odnosa s Hrvatskom”, rečeno je iz BS-a.

Skupština je prekjuče na predlog poslanika Pokreta Evropa sad usvojila i izmjene Zakona o sportu, kojima se otvara mogućnost da Vlada iz naziva kotorskog bazena izbriše ime Zorana Gopčeviča, što je takođe jedan od ukupno osam otvorenih bilateralnih pitanja između Crne Gore i Hrvatske, koja njihovim rješavanjem uslovljava ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.

Predlog zakona koji je BS predložila, a Skupština usvojila, predviđa uvođenje novog člana 16a, kojim bi se Vladi Crne Gore omogućilo da, u slučaju postojanja posebnog javnog interesa, donese odluku o naknadnom odobravanju takvih spomen-obilježja i njihovom zadržavanju na utvrđenoj lokaciji.

U obrazloženju predloga je navedeno da bi se posebni javni interes procjenjivao na osnovu istorijskog i društvenog značaja događaja, ličnosti ili okolnosti na koje se spomen-obilježje odnosi, značaja očuvanja sjećanja na žrtve i stradanja, doprinosa njegovanju kulture sjećanja i zaštiti ljudskog dostojanstva, kao i istorijske utemeljenosti i sadržaja samog spomen-obilježja.

Iz BS-a su obrazložili da su važećim Zakonom o spomen-obilježjima propisani uslovi, način i postupak podizanja, zaštite i održavanja spomen-obilježja, ali nije posebno uređena mogućnost naknadnog odobravanja već podignutih spomen-obilježja bez sprovođenja zakonom propisanog postupka, kada postoji poseban javni interes za njihovo zadržavanje.

Izvor: Vijesti