Politika

Hrvatska iznijela osam uslova Crnoj Gori prije članstva u EU

photo Vlada Crne Gore

Hrvatska je državama članicama Evropske unije (EU) poslala dokument u kojem predstavlja svoju poziciju o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom, navodeći uslove koje Podgorica mora da ispuni prije nego što postane članica evropskog bloka, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.

Kako navodi RSE, dokument je ostalim članicama proslijeđen početkom ove sedmice, a dio hrvatskih zahtjeva direktno je povezan sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava, i 31, koje obuhvata spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.

U dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja “moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU”.

Zagreb poručuje da je opipljiv napredak presudan za široku javnu, političku i parlamentarnu podršku u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora sa Crnom Gorom.

Većina hrvatskih zahtjeva odnosi se na posljedice ratnih devedesetih godina i svrstana je u okvir Poglavlja 23, koje se, zajedno sa Poglavljem 24, smatra ključnim za oblast vladavine prava.

Među zahtjevima su obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj, očuvanje spomen-ploče postavljene na tom mjestu, kao i promjena imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću koji je, prema hrvatskoj strani, bio stražar u Morinju 1991–1992. godine.

Hrvatska traži i rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivima.

Među zahtjevima su i procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost po komandnoj liniji, kao i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.

Preostala dva zahtjeva odnose se na Poglavlje 31, koje Crna Gora, prema navodima RSE, ne može da zatvori od 2024. godine zbog protivljenja Hrvatske, nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu.

Zagreb traži povratak školskog broda Jadran. Prema navodima Hrvatske, brod je bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. izbio rat, a pripada Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001.

Drugi zahtjev odnosi se na granicu između dvije države. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi poštovanje nekadašnje granice između republika, u skladu sa principom uti possidetis juris, kao i da se potpiše ugovor o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte.

Prema navodima iz dokumenta, Hrvatska bi nakon rješavanja pitanja kopnene granice bila spremna da redovno saziva komisije za razgraničenje na moru, bez utvrđivanja rokova za taj proces.

Hrvatska je u dokumentu istakla da je dosljedno podržavala evroatlantske integracije Crne Gore, uključujući ulazak u NATO, i da joj je ustupila hrvatski prevod pravnih tekovina EU vrijedan osam miliona EUR.

Istovremeno, Zagreb tvrdi da su “neočekivani jednostrani potezi” crnogorskih vlasti ponovo rasplamsali istorijske tenzije i doveli u pitanje široku podršku crnogorskom članstvu u Hrvatskoj.

Prema dokumentu, Hrvatska je Crnoj Gori još u decembru 2023. predala neformalni dokument (non-paper) sa spiskom otvorenih pitanja, koji je podijelila i sa državama članicama i Evropskom komisijom.

Bilateralne konsultacije održane su u januaru i maju 2025, a ministri spoljnih poslova dvije zemlje sastali su se tokom ove godine desetak puta, svaki put na inicijativu Zagreba.

“Nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno”, navodi se u dokumentu.

Hrvatska je poručila da želi da olakša, a ne da opstruira crnogorski pristup, i da su njeni zahtevi ograničeni, jasno definisani i ostvarivi.

Slične teme:Crna gora evropska unija hrvatska

Sledeće

Pejović: Više se niko neće pozivati na imunitet kao Đukanović u slučaju u Italiji

Ne propustite

Mandić ostaje na čelu Skupštine Crne Gore

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Parlamentarna većina „legalizuje” ploču u Morinju

Crnogorski parlament usvojio je prekjuče izmjene Zakona o spomen-obilježju koje predviđaju mogućnost naknadnog odobravanja spomen-obilježja koja su već podignuta, a za koja prethodno nije sproveden zakonom propisani postupak, čime se otvara mogućnost da Vlada donese odluku o naknadnom odobravanju spomen-ploče u Morinju, čije očuvanje je jedan od zahtjeva Hrvatske u rješavanju bilateralnih pitanja između Podgorice i Zagreba.

Hrvatska traži trajno očuvanje spomen-ploče postavljene 10. oktobra 2022. godine na bivšem sabirnom centru JNA u Morinju (Opština Kotor) posvećene hrvatskim zarobljenicima. Crnogorska inspekcija je ubrzo nakon postavljanja bila naložila njeno uklanjanje zbog nedostatka formalne saglasnosti Vlade Crne Gore i propisane procedure, što je postalo tačka sporenja.

Izmjene Zakona o spomen-obilježju prije dva dana podnijela je Bošnjačka stranka (BS) iz koje su “Vijestima” rekli da se to odnosi na spomen-ploču u Morinju.

“Nažalost, te izmjene su prošle bez glasova opozicije, a zalažu se za normalizovanje odnosa s Hrvatskom”, rečeno je iz BS-a.

Skupština je prekjuče na predlog poslanika Pokreta Evropa sad usvojila i izmjene Zakona o sportu, kojima se otvara mogućnost da Vlada iz naziva kotorskog bazena izbriše ime Zorana Gopčeviča, što je takođe jedan od ukupno osam otvorenih bilateralnih pitanja između Crne Gore i Hrvatske, koja njihovim rješavanjem uslovljava ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.

Predlog zakona koji je BS predložila, a Skupština usvojila, predviđa uvođenje novog člana 16a, kojim bi se Vladi Crne Gore omogućilo da, u slučaju postojanja posebnog javnog interesa, donese odluku o naknadnom odobravanju takvih spomen-obilježja i njihovom zadržavanju na utvrđenoj lokaciji.

U obrazloženju predloga je navedeno da bi se posebni javni interes procjenjivao na osnovu istorijskog i društvenog značaja događaja, ličnosti ili okolnosti na koje se spomen-obilježje odnosi, značaja očuvanja sjećanja na žrtve i stradanja, doprinosa njegovanju kulture sjećanja i zaštiti ljudskog dostojanstva, kao i istorijske utemeljenosti i sadržaja samog spomen-obilježja.

Iz BS-a su obrazložili da su važećim Zakonom o spomen-obilježjima propisani uslovi, način i postupak podizanja, zaštite i održavanja spomen-obilježja, ali nije posebno uređena mogućnost naknadnog odobravanja već podignutih spomen-obilježja bez sprovođenja zakonom propisanog postupka, kada postoji poseban javni interes za njihovo zadržavanje.

Izvor: Vijesti

Politika

Usvojene ustavne izmjene o ukidanju imuniteta funkcionerima

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas izmene Ustava koji se odnose na ukidanje imuniteta članovima Vlade za koruptivna krivična djela.

Za tekst Nacrta amandmana 22 na najviši pravni akt glasala su 62 poslanika, dok protiv i uzdržanih glasova nije bilo.

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu jednoglasno je ranije danas utvrdio Predlog da Skupština za tri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika izabere Mersudina Dautovića, Darka Hajdukovića i Klaudiju Pejović.

Mersudin Dautović je izabran sa 64 glasa, nakon čega je data pauza jer su opozicioni poslanici napustili sjednicu.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić kazao je da nemaju dovoljan broj poslanika za izbor drugih članova Sudskog savjeta.

“Sjutra u 11 časova je sjednica Ustavnog odbora, a nakon toga nastavljamo zasijedanje parlamenta, večeras se nećemo izjašnjavati o preostalim članovima Sudskog savjeta”, rekao je Mandić.

Politika

Knežević: Crna Gora je sinoć izgubila svoj identitet

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocijenio je da je Crna Gora sinoć izgubila svoj identitet, kritikujući način na koji su u parlamentu usvojene izmjene Zakona o sportu. On tvrdi da ova vlada nema nikakav imunitet i da je kapitulirala pred Hrvatskom. Prema njegovim riječima Crna Gora je zapravo “Satleristan”.

„Danas treba da raspravljamo o imunitetu koji smo davno izgubili zahvaljujući gospodinu Staleru. Sinoć smo izglasali izmjene Zakona o sportu, što podrazumijeva i promjenu imena bazena ‘Zoran Džimi Gopčević’. Mi smo sinoć kapitulirali pred Hrvatima“, kazao je Knežević.

On je naveo da Hrvatska traži i kopneni i morski dio Prevlake, kao i brod „Jadran“, poručujući da se, kako je ocijenio, već počelo sa ispunjavanjem hrvatskih zahtjeva.

„Počeli ste sa ispunjavanjem uslova. I ja vas sad pitam idemo li sad u Brisel ili u Zagreb, jer ako idemo u Zagreb ja neću tamo, a i da hoću ne mogu“, rekao je Knežević.

Kritikovao je i proceduru usvajanja izmjena Zakona o sportu, tvrdeći da je odluka donijeta bez rasprave.

„Sinoć ste napravili pazarište od Parlamenta, glasajući o Zakonu o sportu bez rasprave“, poručio je lider DNP-a.

Prema njegovim riječima DNP neće prihvatiti nikakve dogovore sa Hrvatskom.

“Da se dižemo ustanak ako treba da nedamo državu Hrvatima. Ali ne da se branimo od Hrvata, nego od Vlade, jer Vlada hoće da predaje suverenitet drugoj zemlji. Moraćemo izgleda se samoorganizujemo”, rekao je Knežević.

On je rekao da se ova država raspada po svim šavovima.

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić kazao je da do 25. oktobra treba dati što više prostora lideru Demokratske narodne partije (DNP) Milanu Kneževiću da govori u Skupštini, aludirajući na izbore u Srbiji.

„Treba ljudi da znaju kakvi su vam stavovi i kako razmišljate“, poručio je Čarapić.

Knežević mu je odgovorio da će Aleksandar Vučić pobijediti na izborima sa 500.000 glasova razlike.

„Pošto ste opterećeni 25. oktobrom, reći ću vam da će Aleksandar Vučić da pobijedi sa 500.000 glasova razlike“, kazao je Knežević.

On je potom iznio tvrdnju da se polovina članova Glavnog odbora PES-a nalazi u biračkom spisku Srbije i da će glasati za Vučića.

„Neću otkriti njihova imena. Prilazili su mi njihovi roditelji sad u Beogradu“, rekao je Knežević.