Region
„Kosovo je Srbija“, ali Srbi na Kosovu nemaju biračka mjesta za izbore u Srbiji
Dok zvanični Beograd insistira na stavu da je Kosovo sastavni dio Srbije, građani Srbije koji žive na Kosovu svoje biračko pravo na parlamentarnim izborima ne mogu da ostvare na teritoriji na kojoj žive.
Na Kosovu nema biračkih mjesta za parlamentarne izbore u Srbiji, nakon što vlasti u Prištini nijesu dozvolile organizovanje glasanja na toj teritoriji. Zbog toga se za birače sa Kosova određuju biračka mjesta u opštinama u centralnoj Srbiji, do kojih moraju da putuju kako bi glasali.
Tako se u praksi stvara svojevrstan politički paradoks – Srbija Kosovo smatra dijelom svoje državne teritorije, ali na toj teritoriji nije u mogućnosti da organizuje glasanje na svojim parlamentarnim izborima.
Istovremeno, pitanje dostupnosti biračkih mjesta otvoreno je i kada je riječ o državljanima Srbije koji žive van zemlje.
Republička izborna komisija (RIK) Srbije usvojila je predlog biračkih mjesta u inostranstvu koji je prethodno dostavilo Ministarstvo spoljnih poslova Srbije. Prema riječima predsjednika RIK-a Vladimira Dimitrijevića, na prethodnim izborima u inostranstvu je bilo 81 biralište, dok je novim predlogom MSP-a predviđeno 93.
Predlog je, međutim, izazvao kritike pojedinih članova RIK-a, koji smatraju da broj i raspored biračkih mjesta nijesu dovoljni da svim prijavljenim biračima omoguće jednostavno ostvarivanje biračkog prava.
Kao jedan od primjera pomenuta je i Crna Gora. Jedan od članova komisije ukazao je da Herceg Novi, gdje Srbija ima konzulat, nije među mjestima u kojima je predviđeno otvaranje birališta.
Dio članova RIK-a predlagao je zbog toga da se od Ministarstva spoljnih poslova zatraži dopuna spiska i otvaranje dodatnih biračkih mjesta. Kako je navedeno tokom rasprave, broj građana prijavljenih za glasanje u inostranstvu znatno je veći nego na ranijim izborima.
Pojedini članovi komisije tvrdili su da su praktično prinuđeni da podrže ponuđeni predlog, jer bi njegovo odbijanje dovelo u pitanje i otvaranje već predviđenih biračkih mjesta.
Dok se, dakle, mreža birališta u inostranstvu širi sa 81 na 93 biračka mjesta, na Kosovu građani sa pravom glasa na izborima u Srbiji i dalje nemaju mogućnost da glasaju u mjestima u kojima žive.
Region
Čupić izabran za predsjednika Skupštine Srbije
Kandidat Studentske liste Aleksandar Čupić izabran je za predsjednika Narodne skupštine Srbije.
Za Čupića je glasalo 140 poslanika, dok je njegov protivkandidat iz opozicione liste “Srbija pobjeđuje” Stojan Radenović dobio podršku 97 poslanika, prenosi N1.
Do predsjedničkih izbora, Čupić će obnašati i dužnost vršioca dužnosti predsjednika Srbije, jer se prethodno Aleksandar Vučić povukao s te pozicije.
Čupić je u obraćanju, nakon što je preuzeo predsjedavanje sjednicom parlamenta, rekao da mu je povjerena čast i ogromna odgovornost.
On je pozvao poslanike da urade sve što je u njihovoj moći da na zakonski način vrate dostojanstvo najvećem zakonodavnom organu, ali i da vode računa o dostojanstvu poslanika i svakoj izgovorenoj riječi, prenosi MINA.
“Građani koji su nas izabrali očekuju od svih nas da u ovom domu vodimo računa o svakoj izgovorenoj riječi, zato dijalog i tolerancija moraju postati obrazac političke kulture svakog od nas”, poručio je Čupić.
U nastvaku sjednice se očekuje izbor potpredsjednika parlamenta, imenovanje generalnog sekretara, izbor članova skupštinskih radnih tijela i stalnih parlamentarnih delegacija u međunarodnim institucijama.
Čupić je docent na Katedri beogradskog Saobraćajnog fakulteta za poštanski saobraćaj i mreže.
U njegovoj biografiji se navodi da je mu je stručna oblast eksploatacija, automatizacija i informatizacija poštanskog saobraćaja, a bavi se i višekriterijumskim odlučivanjem, optimizacijom i primjenom naprednih metoda u poštanskom saobraćaju i logistici.
Autor je i koautor više naučnih radova koji se bave optimizacijom poštanskih sistema, automatizacijom i primjenom višekriterijumskih metoda odlučivanja.
Otac je šestoro djece, a sa suprugom vodi porodično domaćinstvo u Sopotu, gdje se bave organskom proizvodnjom.
Region
Grlić Radman: Hrvatska neće podržati zatvaranje poglavlja Crne Gore sa EU
Hrvatska neće pristati na članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, odnosno na zatvaranje otvorenih poglavlja dok se ne riješe vrijednosna pitanja, poručio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman.
Govoreći o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, Grlić Radman je tokom Kolone sjećanja u Vukovaru, poručio da Hrvatska neće pristati na zatvaranje otvorenih pregovaračkih poglavlja ukoliko ne budu riješena pitanja koja smatra vrijednosnim.
“Nije stvar u popuštanju ili ne. Mi nećemo pristati na članstvo, odnosno na zatvaranje otvorenih poglavlja dok se ne riješe ta vrijednosna pitanja”, kazao je Grlić Radman.
Grlić Radman je razgovarao s reporterkom N1 Katarinom Plantak o obilježavanju godišnjice pada tog grada, potrazi za nestalim osobama i očekivanjima od nove vlasti u Srbiji.
“Novembar je najtužniji mjesec u godini, a današnji dan najtužniji u tom mjesecu. U Koloni odajemo počast žrtvama, stradalima, ubijenima i nestalima, ne samo hrvatskim braniteljima već i nasilno odvedenim civilima”, rekao je Grlić Radman.
Istakao je da učesnici Kolone sjećanja nastoje da barem dijelom osjete bol i patnju koju su proživljavali stanovnici Vukovara i podijele te teške trenutke. Naglasio je i da neriješeno pitanje nestalih osoba i dalje predstavlja veliko opterećenje za hrvatsko društvo.
“Teško je, to opterećuje društvo. Još tragamo za nestalima. Očekujemo od nove srpske vlasti više razumijevanja i konkretnu saradnju”, poručio je ministar.
Govoreći o saradnji sa Srbijom, Grlić Radman naglasio je da Hrvatska ne čeka političke promjene u susjednoj zemlji kako bi nastavila aktivnosti na rasvjetljavanju sudbine nestalih osoba.
“Mi ne čekamo promjene vlasti kako bismo se bavili tim pitanjem. Koristimo i naše aktivnosti u međunarodnoj zajednici, bilo kroz tijela Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Savjet Evrope ili Evropsku uniju”, rekao je.
Podsjetio je da je Srbija država kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji i da je pitanje nestalih povezano i sa pregovaračkim poglavljem 23, koje obuhvata pravosuđe i temeljna prava.
“To je pitanje koje je na dnevnom redu i mora biti riješeno. Sada je na Srbiji i njenim institucijama da nastave da rade i sarađuju kako bismo pronašli nestale osobe, čije porodice još čekaju odgovore”, poručio je Grlić Radman.
Ministar je naglasio da pronalazak nestalih nije samo politička i društvena obaveza već i dug prema njihovim najbližima.
“Nemamo dug samo prema društvu i zajednici već i prema porodicama koje ih traže – zaključio je Grlić Radman, dodajući da pitanje nestalih „nije otvoreno pitanje, već obaveza“.
Region
Studentska lista: Zalagaćemo se za rješavanje pitanja dvojnog državljanstva sa Crnom Gorom
Studentska lista objavila je dugo očekivani program koji se tiče unutrašnje i spoljne politike, a u ovom dokumentu su, između ostalog, najavili da će se zalagati za “rješavanje pitanja dvojnog državljanstva sa Crnom Gorom”, zaključivanjem bilateralnog sporazuma ili pronalaženjem “drugog odgovarajućeg pravnog rješenja kojim bi se omogućilo rješavanje pitanja dvojnog državljanstva na obostranu korist”.
Očuvanje vojne neutralnosti, zaštita državnih i nacionalnih interesa, unapređenje položaja Srba u regionu i jačanje međunarodne saradnje neki su od ključnih spoljnopolitičkih prioriteta navedenih u dokumentu “Spoljni poslovi i nacionalni interesi“.
U dokumentu se navodi da će se spoljna politika Srbije voditi u skladu sa Ustavom, uz očuvanje vojne neutralnosti kao strateškog opredjeljenja.
Najavljena je i reforma kadrovske politike u Ministarstvu spoljnih poslova i diplomatsko-konzularnim predstavništvima, kako bi se prekinula praksa partijskog zapošljavanja, nepotizma i imenovanja bez odgovarajućih stručnih kvalifikacija.
“Uz novu bezbjednosnu i reputacionu procjenu, u što kraćem roku preispitaće se diskrecioni prijemi u državljanstvo, izdati pasoši, naročito kod osnovane sumnje na korupciju“, navodi se u dokumentu.
Kada je riječ o Kosovu, ističe se opredjeljenje za njegovo očuvanje u sastavu Srbije, u skladu sa Ustavom i Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Najavljeno je protivljenje nezavisnosti Kosova i njegovom članstvu u međunarodnim organizacijama, kao i zalaganje za unapređenje položaja Srba, očuvanje institucija i kulturne i vjerske baštine.
Posebna pažnja posvećena je položaju Srba u Crnoj Gori
“Zalagaćemo se za unapređenje statusa srpskog naroda u Crnoj Gori i ostvarivanje prava zajemčenih ustavnopravnim garancijama koje uređuju zaštitu identiteta i zabranu asimilacije, kao i rješavanje pitanja dvojnog državljanstva, zaključivanjem bilateralnog sporazuma ili pronalaženjem drugog odgovarajućeg pravnog rješenja kojim bi se omogućilo rješavanje pitanja dvojnog državljanstva na obostranu korist“, navodi se u dokumentu.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, najavljeno je očuvanje ustavnog položaja i nadležnosti Republike Srpske, uključujući njeno pravo veta u zajedničkim institucijama i pravo na imovinu.
U dokumentu se ističe i potreba unapređenja položaja srpskog naroda u Hrvatskoj, uz zaštitu nacionalnog, kulturnog i jezičkog identiteta.
U odnosima sa Evropskom unijom najavljeno je produbljivanje strateških partnerstava, kao i napredak u oblastima pravosuđa, osnovnih prava, pravde, slobode i bezbjednosti, sa ciljem sticanja IBAR statusa.
Srbija će, kako se navodi, nastaviti da razvija odnose sa Rusijom, uz zadržavanje stava o neuvođenju sankcija toj državi.
“Republika Srbija će zadržati principijelno stanovište o neuvođenju restriktivnih mjera prema Ruskoj Federaciji“, ističe se u dokumentu.
Istovremeno se naglašava poštovanje teritorijalnog integriteta svih suverenih država, uključujući Ukrajinu, uz zalaganje za okončanje ratnih sukoba i mirno rješavanje sporova.
Najavljeno je i jačanje saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama u oblasti energetike, telekomunikacija, saobraćaja, vještačke inteligencije i odbrane, kao i nastavak strateškog partnerstva sa Kinom.
Među prioritetima su i otvaranje novih tržišta za srpski izvoz, obnavljanje diplomatskog prisustva u Latinskoj Americi, Indiji i Africi, kao i povećanje humanitarne pomoći Palestini.
“Naš narod dobro zna šta znači biti žrtva genocida i etničkog čišćenja, i zato ćemo se protiviti svakom obliku tlačenja slabijih od strane jačih. U skladu sa time, nećemo biti saučesnici u sistematskom pokušaju uništenja palestinskog naroda koji Izrael sprovodi na teritoriji Gaze i intenziviraćemo slanje humanitarne pomoći u Palestinu kako bi se spasili ljudski životi i umanjio broj žrtava”, navedeno je u ovom dokumentu.
-
Zeta14 сати ranijeZeta bi na lokalnim izborima mogla dobiti novu političku grupaciju
-
Zeta1 дан ranijeMaraš: Probijeni svi rokovi rekonstrukcije glavne gradske ulice, iniciraćemo posebnu sjednicu SO Zeta
-
Hronika3 дана ranijePodignuta optužnica protiv Stanišića zbog pokušaja ubistva Krstovića
-
Politika3 дана ranijeHrvatska insistira na suočavanju s prošlošću: Da li je Đukanović u fokusu?
-
Politika1 дан ranijeKnežević: Mafija vam je preuzela državu, a vi se grlite s Martom Kos
-
Politika2 дана ranijeIbrahimović: Ni za jotu nećemo dati teritoriju Crne Gore
-
Region3 дана ranijeČupić izabran za predsjednika Skupštine Srbije
-
Sport1 дан ranijeAleksa Maraš i novembar koji će pamtiti: Euro 2028. je naš ultimativni cilj!


You must be logged in to post a comment Login