Ekonomija

Unija poslodavaca predložila mjere: Veće zarade da, ali ne po cijenu opstanka privrede

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) smatra da povećanje zarada mora biti praćeno konkretnim mjerama podrške privredi, kako bi kompanije mogle da podnesu povećane troškove, sačuvaju radna mjesta i nastave da ulažu u razvoj.

Navode u saopštenju i dodaju da u suprotnom privreda, a posebno mikro, mala preduzeća i preduzetnici mogu se suočiti sa ozbiljnim problemima u poslovanju.

“Zato je UPCG uputila predsjedniku Vlade poziv za sastanak i dostavila dokument sa ključnim problemima koji opterećuju privredu i konkretnim zahtjevima za njihovo rješavanje. Predložili smo da se o iznosima minimalnih zarada razgovara istovremeno sa mjerama koje bi kompanijama omogućile da podnesu povećane troškove, uz postizanje dogovora prije donošenja konačnih odluka i početka njihove primjene”, istakli su.

U nastavku izdvajaju dio od ukupno 13 predloga mjera koje je UPCG dostavila Vladi:

-Zadržati postojeći model dvije minimalne zarade i od 1. januara 2027. godine utvrditi njihov iznos na 800 eura i 1.000 eura. Smatramo da ovakav model predstavlja održiviji pristup povećanju zarada, uz obavezno uvođenje mjera koje će privredi omogućiti da podnese nove troškove bez ugrožavanja poslovanja i zaposlenosti.

-Da se uvede prelazni period do 12 mjeseci, uz finansijsku podršku države kroz subvencije za mikro i mala preduzeća i preduzetnike, odnosno fazno uvođenje novih iznosa minimalnih zarada.

-Takođe, tražimo mogućnost plaćanja poreza na dobit u šest mjesečnih rata, kako bi se ublažio pritisak na likvidnost privrednih subjekata.

-Da se uvede moratorijum od najmanje 24 mjeseca na uvođenje novih i povećanje postojećih državnih i lokalnih nameta, jer je privredi potrebna predvidivost troškova kako bi mogla da planira poslovanje, investicije i zapošljavanje.

-Tražimo da nakon 30 dana naknadu za bolovanje direktno isplaćuje Fond za zdravstveno osiguranje, a da se za trudnička bolovanja isplata iz Fonda vrši od prvog dana. Naknade za porodiljsko i roditeljsko odsustvo trebalo bi da direktno isplaćuju nadležni centri za socijalni rad. Ove promjene treba da prate uvođenje elektronskog bolovanja, efikasnija kontrola opravdanosti bolovanja i blagovremena isplata naknada.

-Da država odustane od uvođenja testa tržišta rada kao uslova za zapošljavanje stranaca, uz pojednostavljivanje i ubrzavanje postupka izdavanja dozvola za boravak i rad.

-Da se preispitaju predložene izmjene Zakona o radu kojima bi se zabranile izmjene akta o sistematizaciji radnih mjesta za zaposlene koji su u radnom odnosu na dan 31. avgusta 2026. godine. UPCG smatra posebno spornim to što bi se ovakvim rješenjem ograničio isključivo privatni sektor, dok isto ograničenje ne bi važilo za javni sektor i subjekte čiji su osnivači država ili lokalna samouprava.

-Da država, fondovi, ustanove i lokalne samouprave blagovremeno izmiruju obaveze prema privredi, uz poštovanje ugovorenih i zakonskih rokova.

-Istovremeno, potrebno je preispitati druga zakonska i administrativna rješenja koja dodatno povećavaju troškove poslovanja i otežavaju poslovanje kompanija.

-Napominjemo da privreda ne traži privilegije, već predvidive, stabilne i održive uslove poslovanja. Povećanje zarada mora biti dio šireg dogovora koji će omogućiti rast životnog standarda zaposlenih, očuvanje radnih mjesta i konkurentnosti kompanija, kao i nastavak investicija i razvoja. Odgovornost za ostvarivanje tih ciljeva ne može biti samo na poslodavcima. Kada država svojim odlukama interveniše na način koji direktno utiče na drastično povećanje troškova poslovanja, mora preuzeti i dio odgovornosti za posljedice takvih odluka – zaključuju u saopštenju.

Ne propustite

Turković: Za isti trošak poslodavca, radnik u Crnoj Gori će primati 417 eura više nego u Srbiji

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Ekonomija

Turković: Za isti trošak poslodavca, radnik u Crnoj Gori će primati 417 eura više nego u Srbiji

Za isti trošak poslodavca, radnik u Crnoj Gori će primati 417 eura više nego u Srbiji, poručio je državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković upoređujući iznose neto zarada u regionu.

Turković je na društvenoj mreži X naveo da je prije primjene programa Evropa sad 1, poreski klin u Crnoj Gori bio oko 38 odsto, u približno istom rasponu kao u Srbiji i Hrvatskoj.

“Da ponovimo, poreski klin je ukupno poresko i doprinosno opterećenje rada: razlika između ukupnog troška poslodavca za zaposlenog i neto zarade koju zaposleni dobije na računu. Pogledajte šta se dešava kada je ukupan trošak poslodavca za jednog radnika 1.300 eura kod nas i u regionu: U Crnoj Gori će nakon Euro modela dobijati 1.237,90 eura neto, Srbija: 820,56 eura neto Hrvatska: 825,38 eura neto”, kazao je Turković.

Prema njegovim riječima, ako poslodavac plaća ukupno jednog radnika 1.300 eura mjesečno, taj radnik će u Crnoj Gori primati oko 417 eura više nego u Srbiji i oko 413 eura više nego u Hrvatskoj, to je na godišnjem nivou oko 5.000 eura.

“Kada su porezi i doprinosi na rad znatno niži, poslodavcu se manje isplati da ih izbjegava i ne rizikuje kazne za poreske prekršaje – jednostavno, svi radnici su osigurani”, dodao je Turković.

Suština Evrope sad 1, Evrope sad 2 i Euro modela, kako je pojasnio, jeste da se rast zarada ne finansira većim ukupnim troškom poslodavca, već rasterećenjem njegovih obaveza kroz smanjenje doprinosa za zdravstvo i PIO, čije finansiranje preuzima država.

“Niže opterećenje rada + smanjenje sive ekonomije = veća neto zarada”, zaključio je Turković.

Ekonomija

Kuljak: Euro model šalje poruku poslodavcima da nema više koverti i sive zone

Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Mirjana Kuljak ocijenila je da ekonomske mjere premijera Milojka Spajića, uključujući najavljeni „Euro model“, ne predstavljaju liberalnu ekonomsku politiku, već snažnu intervenciju države kojom se pokušavaju povećati zarade, smanjiti siva ekonomija i promijeniti dosadašnji model poslovanja.

Kuljak je navela da je legitimno ukazivati na rizike koje nose Vladine ekonomske mjere i programi „Evropa sad“, poput inflacije, rasta cijena ili održivosti budžeta, ali smatra da ih nije ispravno nazivati liberalnom ekonomijom.

„Liberalna ekonomija znači – država se ne miješa, tržište samo određuje plate, a porezi su minimalni. Kad premijer Spajić donese zakon kojim naredi minimalnu platu od 600 i 800 eura, to nije liberalizam, to je brutalna državna intervencija. To je država koja uzima ‘bager’ i ruši pravila privatnog sektora da bi dekretom podigla standard građana“, navela je Kuljak.

Prema njenoj ocjeni, takve mjere predstavljaju pokušaj „prisilnog resetovanja sistema“, nakon decenija problema sa sivom ekonomijom, neprijavljenim dijelom zarada i neplaćanjem punih poreza i doprinosa.

„Ove mjere Vlade su hirurški rez koji šalje sljedeće poruke takvim biznisima: nema više koverti i sive zone, država je smanjila doprinose na rad da poslodavci nemaju izgovor, ali je zakonom naredila da se svaki cent tog smanjenja prelije u džep radnika“, kazala je Kuljak.

Kako je dodala, druga poruka je da je, prema njenom viđenju, „prošlo vrijeme bogaćenja na račun jeftine radne snage“.

Smatra da povećanje zarada treba posmatrati i u kontekstu evropskih integracija i potrebe da se smanji siva ekonomija.

„Zamislite da Crna Gora uđe u EU sa platama od 350 eura – u momentu otvaranja granica desio bi se potpuni demografski slom i egzodus radne snage, svi bi otišli za Njemačku ili Austriju, a privreda bi doživjela kolaps“, navela je ona.

Prema njenom mišljenju, administrativno povećavanje plata predstavlja i pokušaj Vlade da crnogorsku ekonomiju približi evropskom standardu prije eventualnog članstva u EU i smanji razloge za odlazak radne snage.

Kuljak, međutim, upozorava da uspjeh takvih mjera zavisi od funkcionisanja institucija, pravosuđa i administracije.

„Treba još, čini mi se, ponoviti – da bi ove mjere uspjele neophodno je da institucije, pravosuđe i administracija profunkcionišu u relativno kratkom roku. Neću ni da mislim što će biti ako tako ne bude – ‘gadno’“, navela je Kuljak.

Ona ocjenjuje da je riječ o „plaćanju računa iz prošlosti“ i pokušaju promjene ekonomskog sistema.

„Da bismo uopšte jednog dana imali zdravu i normalnu ekonomiju, država je morala grubo da se umiješa, uništi stari klijentelistički model i vrati ekonomsku nezavisnost građanima, jer gladan i ucijenjen radnik ne može biti slobodan građanin ni na tržištu, ni na izborima. Zato, kritikujte ekonomiju, ali koristite prave izraze. Ovo nije liberalni kapitalizam – ovo je pokušaj da se uvede red u sistem koji je 30+ godina građen nakrivo“, zaključila je Kuljak.

Ekonomija

Mikavica: U ovom trenutku Vlada nema našu podršku za Euro model

Slobodan Mikavica predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore rekao je da su premijera Milojka Spajića na sastanku povodom programa Euro model, pozvali da se razmotri održivost ove mjere na duži rok.

“Tako bismo pokušali da napravimo komrpomis kako bi Vlada možda dobila našu podršku. U ovom trenutku je nema”, , rekao je Mikavica novinarima nakon sastanka s premijerom.

Kako je dodao, analiziraju sve efekte – kako bi na izvršnom odboru donijeli zvanične stavove u kom pravdu dalje da se ide.

“Pozvali smo i Vladu da to uradi. Moraju da saslušaju argumente, predloge o realizaciji ovog projekta u etapama ili kad uđemo u EU da to bude cilj”, rekao je Mikavica.

Dodaje da se preko noći ne može popraviti produktivnost.

“Moramo podići produktivnost ali treba nam godinu ili dvije dana uz podršku fondova i svega pa da preporodimo ekonomiju. Treba i Vladi da sanira prekomjerno zapošljavanje i neefikasnost”, rekao je on.

Mikavica kaže da kao socijalni partneri ne mogu blanko da prihvate ponuđeno zakonsko rješenje.

“Ako dođe do potpisivanje kolektivnog ugovora, mi bismo time samo dodatni teret dodali poslodavcima na najavljeni paket povećanja zarada. Dobili bismo još veću neizvjesnost za privredu ako se to desi”, , rekao je Mikavica.