fbpx
Connect with us

Ekonomija

Centralna banka u gubitku 39,5 miliona eura

centralna banka crne gore

Centralna banka Crne Gore (CBCG), kao i brojne druge centralne banke, zbog pada tržišne vrijednosti obveznica u koje je ulagala državni novac, ima gubitke po tom osnovu – na kraju maja ove godine oni su iznosili 39,5 miliona eura.

U odnosu na kraj prošle godine, gubici su nešto manji – tada su iznosili 48,2 miliona, jer je u međuvremenu došlo do promjene cijene obveznica na tržištu.

Taj gubitak (nerealizovani revalorizacioni gubici), kazali su CBCG za “Vijesti”, nije uticao na njeno poslovanje, ali pošto predstavlja računovodstvenu kategoriju po Zakonu o CBCG se pokriva iz dobiti i opštih rezervi.

Iz CBCG su naveli da imaju novac da ga pokriju, ali bi u tom slučaju njihov osnovni kapital pao ispod zakonski propisanog minimuma (50 miliona eura), zbog čega bi se aktivirala odredba o nadoknadi deficita osnovnog kapitala iz državnog budžeta.

Da bi se izbjegao scenario da se novac po ovom osnovu nadoknađuje iz državnog budžeta, izmjenama i dopunama zakona o CBCG koje je Vlada nedavno usvojila, predloženo je privremeno rješenje da se ovi gubici za 2022. godinu ne pokrivaju, već drže na računu nerealizovanih revalorizacionih rezervi do momenta njihove prodaje. Ovo rješenje je predloženo nakon konsulatacija sa drugim centralnim bankama, Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i eksternim revizorima.

Uzroci problema

Iz CBCG, kojom rukovodi guverner Radoje Žugić, su naveli da je tokom 2022. godine došlo do nagle promjene uslova na finansijskim tržištima i velikog pada tržišnih cijena hartija od vrijednosti, kao posljedica dugotrajnih negativnih efekata pandemije, krize izazvane ratom u Ukrajini i normalizacije monetarne politike u pravcu neočekivano agresivnog povećanja kamatnih stopa.

“Prethodni dugogodišnji period negativnih kamatnih stopa nametnuo je situaciju da je većina institucionalnih investitora, uključujući i CBCG, u jednom dijelu svog investicionog portfolija ulagala u obveznice sa dužim rokom dospijeća, ali značajno boljeg kreditnog rejtinga. Nagli rast kamatnih stopa uticao je na pad tržišne vrijednosti obveznica (s obzirom da su cijene obveznica obrnuto proporcionalne prinosu koji se veže uz njih), pa je ova situacija uzrokovala nerealizovane gubitke velikih razmjera na portfolija obveznica kod svih kategorija investitora, uključujući i centralne banke”, kazali su u CBCG.

Iz vrhovne monetarne institucije su pojasnili da su Američke federalne rezerve imale nerealizovane gubitke u iznosu od 673 milijardi dolara. Švajcarska nacionalna banka objavila je nerealizovane gubitke u iznosu od 143 milijarde dolara, što predstavlja skoro 18 odsto švajcarskog BDP-a i, kako analitičari smatraju, ovo je možda najveći jednogodišnji gubitak koji je ikada zabilježila centralna banka.

Kako dalje navode, nerealizovani gubici Banke Engleske iznose više od 200 milijardi dolara, što će rezultirati isplatama iz britanskog trezora Banci u narednoj deceniji koje se predviđaju u ukupnom iznosu od skoro 230 milijardi funti, odnosno oko 10 odsto BDP-a.

Preliminarni podaci Češke narodne banke ukazuju da bi gubitak za 2022. godinu mogao premašiti 17 milijardi eura, dok je Bundesbanka najavila gubitak, prvi put nakon 1979. godine.

Ako kamatne stope nastave značajno da rastu, holandska i francuska centralna banka mogle bi biti dovedene u poziciju negativnog kapitala.

Rezervna Banka Australije već ima negativan kapital, usljed nerealizovanog gubitka u iznosu od 37 milijardi australijskih dolara

“Ovaj scenario nije zaobišao ni CBCG koja je na kraju 2022. godine imala nerealizovani revalorizacioni gubitak uzrokovan padom tržišne vrijednosti obveznica u iznosu od 48,2 miliona eura. Napominjemo da je riječ o promjenjivoj kategoriji koja se, u zavisnosti od promjene cijena obveznica na tržištu, mijenja na dnevnom nivou, pa je tako ovaj iznos, na 31. 5. 2023. godine, bio na nivou od 39,6 miliona eura. Treba, međutim, istaći da nerealizovani revalorizacioni gubici nemaju nikakav negativan uticaj na poslovanje centralne banke, niti ugrožavaju obavljanje bilo koje od njenih funkcija, kao ni ostvarivanje njenih ciljeva. Nerealizovani revalorizacioni gubici predstavljaju samo knjigovodstvenu kategoriju privremenog karaktera koja se momentom dospijeća hartije od vrijednosti svodi na nultu vrijednost”, kazali su u CBCG, dodajući da nerealizovani revalorizacioni gubici predstavljaju obračunsko-evidencionu kategoriju i nemaju efekta na ostvareni finansijski rezultat.

Rješenje

Iz CBCG navode da s obzirom na to da su sve dugoročne obveznice u njenom portfoliju kupljene sa pozitivnim prinosom, one tokom svog trajanja, tj. sve do dospijeća, donose i određeni godišnji prihod.

“Saglasno Zakonu o CBCG, nerealizovani revalorizacioni gubici se pokrivaju iz dobiti i opštih rezervi CBCG. Zakon, dalje, propisuje da gubitak koji se ne može pokriti iz dobiti i opštih rezervi predstavlja deficit osnovnog kapitala, što implicira potrebu dokapitalizacije uz pomoć novca iz državnog budžeta. Naglašavamo da bi se nerealizovani revalorizacioni gubici u potpunosti pokrili iz novca CBCG, odnosno iz dobiti, opštih rezervi i osnovnog kapitala. Ovo bi uzrokovalo pad iznosa osnovnog kapitala CBCG ispod zakonski propisanog minimuma (50 miliona eura), zbog čega bi se aktivirala odredba o nadoknadi deficita osnovnog kapitala iz državnog budžeta”, objasnili su iz CBCG i podsjetili da su u posljednjih 10 godina izdvajanjem svog novca dostigli zakonom propisani minimum osnovnog kapitala, iako je to bila obaveza državnog budžeta.

Da bi izbjegli dodatne fiskalne tereta po državu, CBCG je, kako navode, obavila više konsultacija sa drugim centralnim banaka, MMF-om i eksternim revizorima i zajedničko je mišljenje da se ovi gubici tretiraju kao kalkulativna kategorija, što je u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima, jer je zakon rigidniji u odnosu na finansijski standard koji se primjenjuje.

“Nakon ovih konsultacija i da bi se izbjeglo korišćenje novca iz državnog budžeta, izmjenama i dopunama Zakona o CBCG predložen je drugačiji zakonski tretman nerealizovanih revalorizacionih gubitaka na način da se oni ne pokrivaju, već drže na računu nerealizovanih revalorizacionih rezervi do momenta njihove prodaje, odnosno dospijeća”, kazali su u CBCG.

Međunarodne rezerve države 1,67 milijardi

Iz CBCG su naveli da su ukupne međunarodne rezerve 1,67 milijardi eura, od čega je na računima u inostranstvu 1,48 milijardi eura.

“Strukturu novca na računima u inostranstvu čine depoziti, dužničke hartije od vrijednosti (dospijeća do godinu dana i dužeg dospijeća) i nova kod MMF-a (približno 108 miliona eura). Pošto je zakonska obaveza Centralne banke da vodi računa o principima likvidnosti i sigurnosti međunarodnih rezervi, novac likvidnih tranši (oko 800 miliona eura), uvećana za novac u trezoru, planiran je tako da obezbjeđuje visoku likvidnost, te ne postoji potreba prodaje hartija od vrijednosti dužeg dospijeća”.

Za 10 godina u državni budžet prenijeli oko 12 miliona eura

Izmjenama i dopunama Zakona o CBCG u dijelu koji se tiče gubitaka omogućeno je da se polovina dobiti vrhovne monetarne institucije za prošlu godinu prenese u državni budžet.

“Neto dobit za 2022. je bila 5,2 miliona, pa po tom osnovu bi u državni budžet bilo usmjereno 2,6 miliona. Za 2023. godinu se očekuje višestruko veća neto dobit”, kazali su iz CBCG.

Iz vrhovne monetarne institucije su naveli da se prilikom odlučivanja o ulaganju međunarodnih rezervi, CBCG rukovodi načelima likvidnosti i sigurnosti ulaganja. “Ta konzervativna investiciona politika zaštitila nas je od prekomjernih realizovanih gubitaka u prethodnom skoro decenijskom periodu negativnih kamatnih stopa. Kao rezultat te politike, CBCG je u kontinuitetu ostvarivala pozitivan finansijski rezultat i po tom osnovu u državni budžet prenijela oko 12 miliona eura u periodu od 2010. do 2021. godine”.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ekonomija

Ministarstvo: Nema smanjenja, doći će do povećanje svih penzija iznad 450 eura

Plata novac, ugovor o dijelu

Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije saopštilo je da se penzije neće umanjivati. Oni su se oglasili, kako navode, povodom različitih tumačenja u vezi sa Fiskalnom strategijom.

“Vlada Crne Gore i Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodice i demografije nastoje da kreiraju penzijsku politiku koja ima za cilj stabilan i održiv penzijski sistem i adekvatnost penzijskih davanja.  Adekvatna briga o penzionerima najbolji je način da se zahvalimo za sve ono što je ova populacija uradila tokom svog životnog i radnog vijeka. Stoga je briga o položaju kako zaposlenih tako i penzionera u Crnoj Gori visoko u agendi 44. Vlade Crne Gore. S tim u vezi ističemo da prosječna penzija (prema isplatnim podacima za mjesec jul 2024. godine) iznosi 515,55 EUR, dok je najniža penzija u iznosu od 450 EUR-a veća od najnižih penzija u većini drugih država u regionu “, navode iz Ministrastva u saopštenju.

Podsjećaju, najniža penzije je u periodu 2024, u odnosu na 2020. godinu porasla 206,1%, sa 147€ na 450€, što znači da je minimalna penzija porasla 132,9% više u odnosu na rast inflacije za period 2024/2020.

“Od 1. oktobra povećaće se plate za oko 300.000 zaposlenih u Crnoj Gori od čega će najveći rast ostvariti oni koji sada primaju minimalnu zaradu od 450 eura, a koja će biti povećana na 600 eura (33 odsto) za srednjšokolce i 800 eura (78 odsto) za visokoškolce, dok će svim ostalima plata biti povećana po osnovu smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret zaposlenog za pet odsto. Imajući u vidu da se u posljednje vrijeme u javnosti pojavljuju različita tumačenja u vezi sa Fiskalnom strategijom te povećanjem penzija i njihovom isplatom ističemo da je jedan od najvažnijih ciljeva Fiskalne  strategije, pored stvaranje podsticajnog poslovnog i investicionog ambijenta, markroekonomske i fiskalne stabilnosti te snažnog investicionog ciklusa, unapređenje životnog standarda građana “, preciziraju oni.

Pojašnjavaju da samim tim penzije će i u budućnosti biti sigurne i neće doći do njihovog smanjenja, naprotiv, doći do povećanje svih penzija iznad 450 EUR-a.

“Najavljeno smanjenje doprinosa će umanjiti prihode u budžetu Fonda penzijskog i invalidskog Crne Gore, međutim isti će se nadomjesti kroz nove mjere na prihodnoj strani. Dakle, penzije će i dalje biti sigurne, jer je zakonom garantovana redovna isplata prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja iz budžetskih sredstava “,  stav je Ministarstva.

Takođe, prema njihovim riječima, penzije u budućnosti neće biti manje, iako će lični koeficijenti za određene kategorije osiguranika biti manji, iz razloga što lični koeficijent nije jedini parametar koji se uzima u obzir prilikom obračuna penzije.

“Naime, dva bitna parametra, penzijski staž i vrijednost penzije za jedan lični bod takođe utiču na iznos obračuna penzije. Prioritet Vlade Crne Gore i Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodice i demografije će i u budućem periodu biti redovnost u isplati prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i unaprjeđenje adekvatnosti penzijskih davanja “, zaključuju u saopštenju.

Continue Reading

Ekonomija

Spajić: Izgradnja autoputa Matesevo – Andrijevica kroz tri EBRD tendera

spajić milojko crna gora

Predsjednik Vlade Milojko Spajić kazao je da se kompletan postupak oko izgradnje autoputa Matesevo – Andrijevica odvija kroz tri EBRD tendera.

“Kompletan postupak oko izgradnje autoputa Matesevo – Andrijevica (dionica 1 na mapi): Izbor Izvodjaca/projektanta, nadzornog organa i konsultanta, se odvija kroz 3 EBRD tendera”,  napisao je na mreži X premijer.

Kako je naveo, pošto će se projekat realizovati u skladu sa žutim fidikom, izvođač radova kao i projektant se biraju kroz jedan EBRD tender, nadzor kroz drugi EBRD tender i PIU konsultant kroz treći EBRD tender.

Continue Reading

Ekonomija

Spajić: Prosječna zarada uskoro će biti 1.000 eura

Photo by Luka Zeković

Prosječna zarada u Crnoj Gori uskoro će biti 1.000 eura, dok će sve penzije od januara sledeće godine biti uvećane za 50 – 60 eura, saopštio je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije u Vili “Gorica” tokom prezentovanja Fiskalna strategija za period 2024 – 2026.

“Smanjujemo prihode od doprinosa i nadoknađujemo prihode od doprinosa raznim drugim mjerama. Minimalna zarada će u prosjeku da bude 700 eura. Znači minimalna zarada za srednjoškolsku spremu i nižu će da bude 600 eura. Za visokoškolce će da bude 800 eura. Mi smo insistirali na tome da minimalna zarada bude 700 eura. Međutim, na zahtjev naših socijalnih partnera i jednih i drugih, znači i sindikata i poslodavaca, došli smo do jednog kompromisa gdje bi se sačuvala suština i gdje bi smo imali u prosjeku minimalnu zaradu 700 eura.Na primjer sindikata smo imali zamjerke da su higijeničarki, profesori u srednjoškoli imali slične ili jednake zarade i tako dalje. Tako da ne bismo imali situacije koje su se dešavale sa Evropom sad 1, mi smo naučili iz konstruktivnih kritika i danas očekujemo naravno i od vas neke konstruktivne kritike”, naveo je Spajić.

Premijer je istakao da povećanje zarada koje će zaposlene imati je značajno – povećanje minimalne zarade je 33 odsto za srednjoškolce, za visokoškolce i za ove sa visokim zaradama će biti oko 7 odsto.

“Znači svi će u prosjeku imati preko 20 odsto povećanje zarade. Ovi sa nižim zaradama će imati mnogo veći procenat povećanja, ovi sa visokim zaradama će imati manji procenat povećanja. Ali svakome u Crnoj Gori će biti povećane zarade. Nećemo diskriminisati privatni sektor, realni sektor koji finansira državu, kao što je bio slučaj u prošlosti”, naveo je Spajić.

U odgovoru na pitanje medija kazao je da će poslodavci zakonom biti obavezani da uvećaju zarade, jer će zakonom biti propisana minimalna zarada od 600 eura. Precizirano je da će kroz Zakon o radu zaposleni sa srednjom školom primati 600 euro, a visokoškolcii 800 eura.

Poručeno je da će od 1. oktobra zaposleni koji trenutno prima 1.000 eura primati 1.070 eura, a poslodavac će u tom slučaju uštedjeti 40 eura.

Kako je istakao, imaćemo smanjenje doprinosa prvo na teret poslodavaca sa 5,5 odsto na nula procenata, a smanjenje doprinosa na teret zaposlenog sa 15 odsto na 10 odsto.

Spajić je najavio da će svi penzioneri će imati povećanje penzije od januara naredne godine, od 50-60 eura pa naviše.

“Ovoga puta, osim zaposlenih i svi penzioneri u Crnoj Gori, osim ovih koji su naravno već primili povećanje time što je minimalna penzija uvećana na 450 eura, svi ostali penzioneri će imati povećanje od 1. januara 2025. godine. I to povećanje će biti 7-8 odsto, znači od nekih 50-60 eura u zavisnosti naravno od inflacije koja bude do kraja godine”, istakao je Spajić.

Pojasnio je da će povećanje penzija biti za 50-60 eura u slučaju da inflacija bude 0%, a ukoliko inflacija bude veća, to povećanje će biti i veće.

“Tako da ovim programom Evropa sa 2 i ovom Fiskalnom strategijom pokrivamo i rad, trenutni rad i minuli rad, odnosno i zaposlene i penzionere. I to ne samo zaposlene u javnom sektoru kao što su neki prethodnici radili, nego sve zaposlene”, kazao je Spajić.

Istakao je da Fond PIO neće biti ukinut, te da će se penzije isplaćivati kao i do sada.

Spajić je istakao da za ove mjere neće biti zaduženja, te da će svaki euro zaduženja ići isključivo za infrastrukturne projekte ili za otplatu staroga duga.

“Prihodi će pokrivati sve tekuće rashode, plate, penzije itd. Dok će dio za zaduženje pokrivati deficit koji će kreirati infrastruktura, odnosno kapitalni budžet”, kazao je on.

Spajić je, između ostalog naveo da ćemo imati treću stopu PDV-a koja će biti jedinstvena za ugostitelje i iznosiće 15 odsto.

“Poslodavci su preporučili da se uvede jedinstvena stopa PDV-a za ugostiteljstvo. Imaćemo treću stopu PDV-a po uzoru na Hrvatsku i na mnoge druge mediteranske zemlje. Imaćemo treću stopu PDV-a koja će biti jedinstvena za sve usluge u ugostiteljstvu. Znači, i za smještaj, i za hranu, i za piće iznosiće 15 odsto, naveo je Spajić, ističući da će trenutna stopa PDV-a ostati na 21 odsto, odnosno da neće biti povećanja. Ljudi koje se klade ne plaćaju ništa, i to će se ispraviti”, naveo je Spajić.

“Imaćemo generisanje novih prihoda u odnosu na dobitak igara na sreću. Imali smo jednu ludu situaciju gdje su preduzetnici, poslodavci plaćali 15 odsto poreza na dobit. A ljudi koji se klade ne plaćajući ništa državi. To će se ispraviti. Nije logično, nije realno da ljudi koji privređuju u realnom sektoru plaćaju poreze na dobit, a ljudi koji se klade, ne plaćaju ništa. To će se ispraviti i ovim zakonskim rješenjima”, kazao je Spajić.

Istakao je i da će smanjenje sive ekonomije dovesti do povećanja prihoda, a najavio je i vraćanje nekadašnje SDK.

“Čuli ste i za finansijsku policiju, tzv. garda di finanse koja treba uskoro se formira. Imaćemo i CRPS koji će reformom postati stari SDK. Jugoslavija je imala jednu sjajnu instituciju koja se zvala SDK, finansijsku agenciju koja je bila za ponos i koja je iz neobjašnjivih razloga ukinuta. To, mislim da je bila jedna ogromna greška koju su prethodne vlade uradile. Mi ćemo vratiti SDK, jer mislimo da je ta jedna finansijska agencija apsolutno neophodna ovoj državi. Takođe, poreske inspekcije će proći jednu vrstu reforme i edukaciju”, kazao je premijer.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto