Ekonomija

Državne firme ne poštuju odluku Vlade, dobit ne ide u budžet

Iako je Vlada zadužila odbore direktora u državnim preduzećima da 70 odsto dobiti iz 2022. godine uplate u budžet, njihov zaključak dio državnih preduzeća ne poštuje, već dobit ostavlja na računima firmi. Takav je slučaj sa Elektroprivredom (EPCG), “Sveti Stefan” hotelima, “Budvanskom rivijerom”, Marinom Bar, Željezničkim prevozom (ŽPCG), Montekargom… Vlada je rebalansom računala na dodatnih 40 miliona od državnih preduzeća. Osim 70 odsto dobiti iz 2022. godine, zadužili su odbor direktora i akcionare da preusmjere u budžet i 30 odsto dobiti iz 2021. godine.

Prema informaciji Vlade, do 14. jula će Ministarstvo finansija informisati Vladu o realizaciji zaključaka. Sjednica Vlade će biti danas, a prema našim informacijama, na Komisiji za ekonomsku politiku Vlade nije bilo pomena o ovom problemu. Sudeći po tome, vjerovatno se danas na sjednici neće govoriti o tome zašto državne firme ne poštuju zaključke Vlade.

Tražili smo od Ministarstva finansija, na čijem čelu je Aleksandar Damjanović, da nam daju podatke koliko su do sada dobili novca od dobiti državnih preduzeća, te koja su preduzeća poštovala zaključke Vlade, a koja nisu.

“Zaključkom Vlade od 8. juna tekuće godine, definisana je obaveza Ministarstva finansija da do 14. jula izvijesti o postupanju po usvojenoj informaciji o uplati dobiti privrednih društava u većinskom vlasništvu države u budžet države. Ministarstvo finansija će pravovremeno informisati javnost i o ovoj temi, nakon objedinjavanja podataka i propratne analize”, kazali su za “Dan” iz Ministarstva finansija.

Podsjetili su da je MF, rebalansom budžeta, po ovom osnovu, planiralo prihode u iznosu od 40 miliona eura, a na osnovu podataka koji su prikupljeni iz finansijskih iskaza koje su privredna društava u većinskom državnom vlasništvu predala Upravi prihoda i carina za finansijske godine 2021. i 2022.

“Predlogom zakona o izmjenama Zakona o budžetu Crne Gore za 2023. godinu, prihodi od kapitala planirani su u iznosu od 44,3 miliona eura i to je za 40 miliona više u odnosu na prvobitni plan i rezultat je očekivanih uplata po osnovu raspodjele dobiti od privrednih društava u većinskom državnom vlasništvu”, naveli su iz MF-a.

Prema podacima sa skupština akcionara održanih krajem juna, Elektroprivreda je 4,3 miliona prebacila u neraspoređenu dobit, “Sveti Stefan” hoteli su isto uradili sa 465 hiljada… “Budvanska rivijera” je imala 600 hiljada eura dobiti, ali je nije prebacila u državni budžet, s tim što su oni imali skupštinu akcionara prije 8. juna i informacije Vlade. Marina Bar nije prebacila ni euro u državni budžet a lani je imala 337 hiljada dobiti.

Vlada uvijek imenuje svoje predstavnike na skupštinama akcionara, koji glasaju ili ne glasaju za odluke koje predloži odbor direktora. Zanimljivo je da su i predstavnici Vlade, odnosno državnog kapitala, na skupštinama akcionara glasali za odluke koje je predložio odbor direktora, a koje su suprotne zaključcima Vlade. Suprotno zaključcima Vlade radili su i članovi odbora direkotra koje je upravo Vlada imenovala. Do sada, zbog nepoštovanja zaključaka Vlade, nijedan član odbora direktora nije snosio nikakvu odgovornost.

Slične teme:aleksandar damjanović ministarstvo finansija vlada crne gore

Sledeće

Uskoro prevoz od aerodroma do Zete i Podgorice

Ne propustite

Centralna banka u gubitku 39,5 miliona eura

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Ekonomija

Vlada Crne Gore poskupljenjem goriva u pet do 12 udarila na džep građana i privrede

Da nije bilo odluke o smanjenju akciza na gorivo, poskupljenje bi sa najnovijim obračunom bilo i više, poručili su iz Ministarstva finansija. U Udruženju naftnih kompanija tvrde da nije urađeno u mjeri mogućeg, već je izvršna vlast prošle nedjelje smanjila akcizu na dizel trideset procenata, a ove sedmice korigovala za deset. Građani komentarišu da nije skuplje samo gorivo, već i ostali proizvodi i usluge, ali kako ocjenjuju, to ne utiče na smanjenje gužvi u saobraćaju.

Privrednici, a i građani, bili su neprijatno iznenađeni kada je Ministarstvo energetike (MEiR) u ponedjeljak uveče objavilo cijene goriva koje su zbog odluke Vlade, donesene na predlog Ministarstva finansija (MF), poskupile od 12 do 14 centi.

Da su tu informaciju imali na vrijeme, građani i prevoznici bi sigurno napunili svoje rezervoare, kao što je bio slučaj sedam dana ranije kada su pohrlili ka pumpama nakon informacije da će gorivo poskupjeti 16 centi.

Zbog toga, iz Udruženja naftnih kompanija (UNPCG) trenutni ambijent u kom posluju ocjenjuju nepredvidivim i suprotnim od standarda.

“Svako poslovanje treba da bude predvidivo, da se unaprijed znaju stvari koje utiču na poslovanje, a ne da od medija saznajemo odluku, koja na kraju bude suprotna od očekivane. Generalni sekretar Udruženja Draško Striković kazao je da će se tim povodom obratiti Vladi i njenim institucijama.Naš je stav i preporuka da Vlada treba jasno da kaže kada će koristiti mehanizam smanjenja akciza ili da jasno kaže kada ga neće koristiti. Odnosno, da odredi cijenu u skladu sa kojom će reagovati smanjenjem ili povećanjem akciza u zavisnosti od kretanja na berzi. Privredi je potrebno da se na vrijeme najavi da li se razmatra smanjenje ili povećanje akciza, da se to uradi tri do pet dana ranije, a ne da u ponedjeljak čekamo i ne znamo da li se razmatra smanjenje ili povećanje akciza. Mi smo jedan od lanaca snabdjevanja i trudimo se da pravovremeno obezbijedimo količine. Da bi obezbijedili, moramo znati koje će biti maksimalne maloprodajne cijene”, pojasnio je Striković.

Istakao je da je problem što Vlada nema okvirni način djelovanja.

” Okvirni način bi bio da ako dođe do pada na berzi, da će Vlada da vrati punu akcizu, ili ako dođe do rasta na berzi, da će da smanje akcizu. Odluka od ponedjeljka uveče je bila potpuno iznenađenje i za privrednike i za građane, jer nisu imali vremena da reaguju na informaciju o povećanju cijena. Za veće firme koje se bave prevozom, to je bio nenajavljeni trošak od deset do 20 hiljada, jer već imaju ugovorene poslove”, kazao je Striković.

Prema njegovim riječima, da je Ministarstvo finansija u petak najavilo da razmatra povećanje akcize, onda su i privreda i građani mogli da pripreme zalihe, a sada su prinuđeni da mijenjaju i koriguju cijene, a to može da utiče na inflatornu spiralu.

“Pitanje je da li se državi isplati povećanje svih cijena. Možda je to njihov cilj i njihov interes, jer će biti sve više prihoda od PDV-a. Za državu je to kratkoročno dobro, ali dugoročno smanjuje standard građana”, zaključio je Striković.

Ekonomski analitičar Davor Dokić smatra da se Vlada odlučila na povećanje cijena goriva zbog turističke sezone i zbog toga što je propala koncesija za aerodrome, pa su ostali bez 100 miliona prihoda.

“Propalo je 100 miliona jednokratne naknade i sada se taj novac mora namaći. Sreća je što cijena sirove nafte pada, ali ako Vlada u tom slučaju podigne akcize, cijene goriva neće padati kod nas ni u narednom periodu”, naveo je Dokić.

Naredni obračun cijena goriva biće u ponedjeljak. Poslednja dva ponedjeljka obilovala su neočekivanim dešavanjima. Nadamo se da će narednog ponedjeljka, Vlada i Ministarstvo imati više obzira prema privredi i građanima. Od petka veče ili subote ujutru imaju dovoljno vremena da izračunaju koliko mogu akcizu smanjiti ili povećati.

Ekonomija

Sa 456 eura mjesečno živi preko 64 hiljade penzionera

Minimalna penzija trenutno iznosi 456 eura i prima je preko 64,5 hiljada penzionera, pokazuju podaci Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO) dostavljeni “Danu”.

“Izmjenama i dopunama Zakona o PIO, koje su stupile na snagu 1. januara 2024. godine, shodno članu 29 pomenutog zakona, najniža penzija iznosi 456 eura. Pomenutim izmjenama zakona takođe je propisano da korisnicima prava na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju pripada razlika primanja do najnižeg iznosa penzije. Prema podacima iz isplatne baze za jun 2026. godine, broj korisnika koji primaju penziju u iznosu od 456 eura je 49.475, dok je za isti mjesec za 15.143 korisnika isplaćena razlika do najnižeg iznosa penzije”, naveli su iz Fonda PIO, čiji je direktor Vladimir Drobnjak.

Prosječna penzija za jun iznosila je 561,97 eura.

“Penziju do iznosa prosječne penzije (uključujući i najnižu penziju) prima ukupno 83.228 penzionera. Sa druge strane, penziju koja je veća od državnog prosjeka u Crnoj Gori prima 35.095 penzionera. Fond PIO Crne Gore isplaćuje 132.524 korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su to pravo ostvarili shodno Zakonu o PIO ili primjenom međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju zaključenim od strane Crne Gore. Navedeni broj obuhvata 121.501 korisnika prava u Crnoj Gori i 11.023 korisnika prava u inostranstvu. Od ukupnog broja korisnika prava u Crnoj Gori, 118.323 su penzioneri, a 3.178 su korisnici ostalih prava iz PIO (tjelesno oštećenje, tuđa pomoć i njega, naknada invalidima rada, dodatak na spomenicu). Van Crne Gore isplaćuju se 10.959 korisnika penzije i 64 korisnika ostalih prava. Broj penzionera u junu 2026. godine, u odnosu na decembar 2025. godine, uvećan je za 0,30 odsto”, precizirali su iz Fonda PIO.

Granica siromaštva je 580 eura, što bi značilo da većina penzionera ima primanja ispod granice siromaštva.

Prema njihovim riječima, struktura penzija po vrstama prava smatra se povoljnom, s obzirom na višegodišnji trend porasta udjela starosnih i smanjenja udjela invalidskih penzija u ukupnom broju korisnika ovog prava.

“Takođe, konstantno je i smanjenje broja korisnika ostalih prava, s obzirom na to da se radi o stečenim pravima koja se, od primjene novog Zakona o PIO, ne ostvaruju u Fondu PIO Crne Gore”, kazali su iz te državne institucije.

Kada su u pitanju prihodi, rashodi i deficit Fonda, stanje je bolje nego prošle godine.

“Fond je od januara do juna ostvario primitke u ukupnom iznosu od 412,81 milion eura, koji su veći za 4,74 odsto u odnosu na isti period 2025. godine kada su iznosili 394,15 miliona eura. Prihodi od doprinosa za šest mjeseci ove godine iznose 193,06 miliona eura i veći su za 19,28 odsto od prihoda od doprinosa ostvarenih u 2025. godini, koji su iznosili 161,86 miliona eura. Opšti prihodi budžeta – tj. nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznosi 219,75 miliona eura, i za 5,4 odsto su niži od iznosa deficita u 2025. godini, koji je iznosio 232,29 miliona eura”, naveli su iz Fonda.

Izvor: DAN

Ekonomija

Plate i penzije kroz pet vlada: Spajićeva Vlada napravila najveći iskorak

Dok političke partije godinama vode rasprave o tome ko je više uradio za životni standard građana, podaci o minimalnim i prosječnim zaradama, kao i penzijama, nude konkretnu osnovu za poređenje učinka posljednjih pet crnogorskih vlada.
Analiza pokazuje da je rast primanja bio prisutan u svim mandatima, ali različitim intenzitetom. Najveći skok zabilježen je nakon 2020. godine, kada su sprovedene reforme koje su značajno povećale minimalnu zaradu i ubrzale rast prosječnih plata i penzija. Ipak, najveći učinak je ostvarila Vlada premijera Milojka Spajića.

Đukanovićeva vlada: Umjeren rast

U mandatu Vlade Mila Đukanovića (2012–2016) minimalna zarada povećana je sa 146 na 193 eura, dok je minimalna penzija porasla sa 100,4 na 121 euro.
Prosječna plata u tom periodu povećana je sa 487 na 510 eura, dok je prosječna penzija zabilježila simboličan rast – sa 278 na 280 eura.

Markovićev mandat: Stabilnost bez velikih pomaka

Tokom mandata Duška Markovića (2016–2020) nastavljen je postepen rast primanja.
Minimalna zarada povećana je sa 193 na 222 eura, minimalna penzija sa 121 na 147 eura, dok je prosječna plata porasla sa 510 na 524 eura. Prosječna penzija povećana je sa 280 na 289 eura, što predstavlja jedno od najmanjih povećanja u posmatranom periodu.

Krivokapićeva vlada: Prekretnica u zaradi

Najveći zaokret dogodio se u mandatu Zdravka Krivokapića (2020–2022).
Minimalna zarada gotovo je udvostručena, sa 222 na 450 eura, što predstavlja najveći pojedinačni rast u posljednjih deset godina. Istovremeno, prosječna plata porasla je sa 524 na 706 eura, dok je minimalna penzija povećana sa 147 na 200 eura.
Prosječna penzija dostigla je 304 eura.

Abazovićeva vlada: Fokus na penzije

U periodu Vlade Dritana Abazovića (2022–2023) minimalna zarada ostala je na 450 eura, ali su značajno povećane penzije.
Minimalna penzija porasla je sa 200 na 296 eura, dok je prosječna penzija povećana sa 304 na 425 eura. Prosječna zarada nastavila je rast, sa 706 na 808 eura.

Spajićeva vlada: Novi rekordni iznosi

Od oktobra 2023. godine do danas, u mandatu Milojka Spajića, zabilježeni su novi rekordi.
Minimalna zarada povećana je sa 450 na 600 eura (uz viši iznos od 800 eura za visoku stručnu spremu), minimalna penzija sa 296 na 456 eura, dok je prosječna plata dostigla 1.033 eura, u odnosu na oko 803 eura na početku mandata.
Prosječna penzija porasla je sa 425 na 561 euro, što predstavlja najveći nominalni iznos do sada.