Ekonomija

U naredne tri i po godine Vlada će se zadužiti skoro tri milijarde

Do 2026. godine Vlada mora da obezbijedi 2,069 milijardi eura za otplatu duga, 625 miliona za kamate, dok će deficit budžeta od ove do 2026. godine iznositi 961 milion eura.

Nedostajuća sredstva u naredne četiri godine u državnom budžetu iznosiće preko tri milijarde eura, dok Vlada planira da u ovoj i naredne četiri godine pozajmi 2,944 milijardi eura. Upravo toliko je planirano da iznosi javna potrošnja državnog aparata u ovoj godini.

Prema podacima iz dokumenta “Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period od 2023. do 2026. godine”, Vlada planira da za otplatu duga u ovoj godini da 338 miliona, u narednoj godini 493 miliona, u 2025. godini 873 miliona, a u 2026. godini 365,6 miliona eura, što je ukupno 2,069 milijardi eura.

Deficit budžeta u ovoj godini projektovan je na 193,2 miliona eura, u narednoj na 263 miliona, u 2025. godini na 270,8 miliona eura, a u 2026. godini na 234,9 miliona eura.

Kada su u pitanju kamate, u ovoj godini će se iz budžeta po tom osnovu isplatiti 110 miliona, u narednoj 149,8 miliona, a u 2025. godini čak 190,8 miliona eura. U 2026. godini za kamate ćemo platiti 175,2 miliona.

Nedostajuća sredstva će u naredne četiri godine prelazili iznos od pola milijarde. U ovoj godini u budžetu će faliti 536,6 miliona, u narednoj 761 milion, a u 2025. godini 1,140 milijardi eura. U 2026. godini budžetu će nedostajati 605 miliona.

Nedostajuća sredstva će se dominantno finansirati iz pozajmica, pa će tako, prema podacima iz dokumenta usvojenog na poslednjoj sjednici Vlade, država u ovoj godini pozajmiti 477,8 miliona. Do sada je pozajmljeno 100 miliona eura.

U narednoj godini planira se pozajmica od 745,5 miliona, a u 2025. godini 1,133 milijardi eura. Godinu kasnije Vlada planira pozajmiti 589 miliona.

Podaci jasno pokazuju da će 2025. godina biti najizazovnija, jer će u toj godini nedostajuća sredstva iznositi 1,14 milijardi. O tome je najviše i bilo priče na poslednjoj sjednici Vlade, na kojoj je ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao da je cilj usvajanja smjernica da se stabilizuju javne finansije, što je važno zbog vraćanja duga po osnovu obveznica emitovanih 2019. i 2020. godine, koje dolaze na naplatu 2025. i 2027. godine.

“Obaveze koje nas čekaju su velike i to će zahtijevati dosta rezova i intervencija u fiskalnoj politici”, rekao je Damjanović i dodao da treba da se stvori osnov da se sve obaveze redovno servisiraju i da nema dodatnih zaduženja.

Generalni direktor Direktorata za državni budžet Bojan Paunović kazao je tom prilikom da 2025. godine dolazi na naplatu 873 miliona duga i 190 miliona kamata, što je milijarda eura koju je neophodno obezbijediti da bi se servisirale obaveze.

“Ako se ukalkuliše deficit, nedostajuća sredstva su 1,15 milijardu eura. To je veliki iznos, koji je teško obezbijediti u jednoj godini i zato se sada govori o 2025. godini, jer je potrebno preduzeti aktivnosti u svim tim godinama koje tome prethode da bismo i prije samog dospijeća otplaćivali obaveze koje dolaze prije vremena”,kazao je Paunović i dodao da je sljedeća izazovna godina 2027, kada na otplatu dospijevaju emitovane obveznice.

Po smjernicama, Crna Gora u 2025. godini planira da se zaduži 1,13 milijardi eura. Vlada Crne Gore se već u 2019. i 2020. godini zadužila preko milijardu eura.

Slične teme:Crna gora ekonomija zaduženje

Sledeće

Centralna banka u gubitku 39,5 miliona eura

Ne propustite

Nacionalni parkovi ostvarili prihod veći nego lani

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Danas protest USSCG

Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovaće danas protest ispred zgrade Vlade, zbog nezadovoljavaljućeg odnosa prema socijalnom dijalogu i zahtjevima sindikata za povećanjem zarada.

Protest pod nazivom Zajedno za 100, počeće u 15 sati i 30 minuta.

„Pozivamo vas da se pridružite borbi za ispunjenje zajedničkog cilja – povećanje zarada i potpisvanje novog Opšteg kolektivnog ugovora (OKU), zaštite ekonomsko-socijanog položaja, očuvanje uloge i značaja socijalnog dijaloga i socijalnih partnera“, poručili su ranije iz USSCG.

Iz USSCG su dodali da je Izvršni odbor početkom sedmice donio odluku o organizovanju protesta, kako bi se iskazalo nezadovoljstvo odnosom prema socijalnom dijalogu i zahtjevima sindikata za povećanjem zarada i potpisivanja novog OKU-a.

Ekonomija

Vlada sakrila odluku o akcizama: umjesto četiri, dizel jeftiniji samo jedan cent

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša kritikovao je tokom današnjeg skupštinskog zasijedanja Vladu zbog, kako tvrdi, netransparentnih izmjena odluka o smanjenju akciza na dizel, navodeći da su izmjene sprovedene u više navrata i na štetu građana, bez jasnog obavještavanja javnosti.

“Prije sedam dana je Vlada donijela odluku da akcizu koju je smanjila 50 odsto na dizel smanji na 35 odsto, znači da bude manje umanjenje dizela. Ja mislim da to nije bilo korektno prema građanima, jer je cijena dizela oko 25 odsto veća nego prije mjesec i po. Sinoć, da to javnost ne zna, Vlada mimo znanja i to 35 odsto smanjenja akciza koje je trebalo da važi mjesec dana, smanjuje na 30 odsto. Umjesto da je cijena dizela danas četiri centa niža, ona je jedan cent niža. Hoću da znam je li Vlada tajno i organizovano svoju odluku od prije nedelju dana koja je trebalo da važi mjesec, korigovala u pravcu koji je negativniji za građane i da nas o tome nije obavijestila”, kazao je Mugoša.

Kompanije Fidelity consulting saopštila je da je Vlada Crne Gore “krišom povećala akcizu na dizel”.

Ministarstvo energetike i rudarstva kasno sinoć je saopštilo nove cijene goriva, po kojima je dizel pojeftinio jedan cent, a benzin četiri i pet centi.

“Vlada je krišom povećala akcizu na dizel sa 286 eura na 1000 litara na 308 eura na 1000 litara! Pljačka građana se nastavlja, krišom i pod velom tajnosti…”, piše u objavi Fidelity consulting na mreži X.

Ekonomija

Vlada nije umanjila akcize na gorivo za 50 odsto

Ministrarstvo energetike i rudarstva objavilo je korekciju maksimalnih cijena naftnih derivata za 20.4.2026. godine, ali Vlada nije produžila odluku o smanjenju akciza na dizel za 50 odsto, jer da je to uradila dizel bi pojeftinio 10 centi.

Umjesto toga Vlada je odlučila da smanji akcize na dizel za 35 odsto, pa će cijena tog naftnog derivata biti niža dva, umjesto 10 centi, koliko bi bilo smanjenje da je ostala niža akciza za 50 odsto.

“Obavještavamo Vas da od 21.4.2026. godine važe sljedeće cijene naftnih derivata: euraosuper 98 1,56 eura – 0,02 (bez smanjenje akcize 1,73 eura); eurosuper 95 1,53 eura – 0,02 (bez smanjenje akcize 1,69 eura); eurodizel 1,69 eura – 0,02 (bez smanjenje akcize 1,87 eura); lož ulje 1,79 eura – 0,08 “, navode iz ministarstva.

Ističu da je obračun cijena urađen u skladu sa novom Odlukom o umanjenju iznosa akciza za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, po kojoj je iznos akzice za: bezolovni benzin 412 eura na 1,000 litara (0,412 eura po litru), gasna ulja koja se koriste kao motorno gorivo, 286 eura na 1.000 litara (0,286 eura po litru).

Podsjetimo, premijer je danas, tokom obilaska radova na mostu na Đurđevića Tari, novinarima rekao da će biti produžena odluka o smanjenju akciza na gorivo.

“Ova odluka primjenjivaće se od 21. aprila do 26. maja 2026. godine”, navode iz ovog vladinog resora.

Saglasno odredbama Uredbe o načinu obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena određenih vrsta naftnih derivata koja je stupila na snagu 24. marta 2026. godine naredni obračun će se obaviti 27. aprila 2026. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 28. aprila 2026. godine.