Sin Mila Đukanovića, bivšeg predsjednika Crne Gore Blažo Đukanović prisustvovao je sinoćnjem protestu, koji je organizovala neformalna studentska grupa “Kamo Śutra”.
Podsjećamo da je Milo Đukanović jedan od prvih koji je zahtjevao podnošenje odgovornost nakon tragedije na Cetinju, kada je stradalo 13 građana Prijestonice.
Inače, u sporu između kompanije BB hidro, čiji je suvlasnik Blažo Đukanović, i države Crne Gore, pokrenutom zbog jednostranog raskidanja ugovora o koncesiji na osnovu energetske dozvole za izgradnju male hidroelektrane (mHE) “Slatina”, potpisanog u maju 2017. godine, održano je poslednje pretresno ročište.
Spor se vodi pred Privrednim sudom.
Ugovor o koncesiji je raskinut nakon što je vlada Zdravka Krivokapića povukla saglasnost postupka odobravanja izgradnje male hidroelektrane (mHE) „Slatina“ u opštini Kolašin.
Kompanija BB hidro je krajem prošle godine, tačnije 6. decembra, u vidu podneska, podnijela Privrednom sudu zahtjev za nadoknadu štete i izmakle dobiti za izgradu mHE „Slatina“ u iznosu od ukupno 1,658 miliona eura, i to na ime štete, zatezne kamate i izmakle štete zbog raskidanja ugovora.
Građani Crne Gore najviše povjerenja imaju u predsjednika Vlade Milojka Spajića (13,2%), pokazalo je istraživanje Ipsosa sprovedeno u januaru. Na drugom mjestu po povjerenju građana je bivši predsjednik države Milo Đukanović sa 6,5%.
U prvih pet političara kojima građani najviše vjeruju su Dritan Abazović (6%), aktuelni predsjednik države Jakov Milatović (4,4%) i Milan Knežević (4,2%).
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić uživa povjerenje 4% građana, a lider DPS-a Danijel Živković ima povjerenje 3,8% građana.
Zanimljivo je da trećina građana (33,2%) ne vjeruje nijednoj političkoj ličnosti u Crnoj Gori.
Kada je riječ o ocjenama (od 1 do 5), najbolje ocijenjeni političar je Milojko Spajić, koji ima najviše pozitivnih ocjena. Na drugom mjestu je Milan Knežević, a Jakov Milatović je na trećem.
Ispitanici su davali ocjene od jedan do pet, gdje jedan i dva predstavljaju negativne, dok su četiri i pet pozitivne ocjene.
Kada je riječ o institucijama, istraživanje Ipsosa je pokazalo da građani najviše vjeruju Srpskoj pravoslavnoj crkvi. SPC i Vojska, koja je na drugom mjestu, su jedine institucije koje imaju više pozitivnih ocjena.
U prvih pet institucija su još predsjednik Vlade, policija i predsjednik države.
Zanimljivo je da su najgore ocijenjene institucije Skupština Crne Gore, sudstvo i političke stranke.
Istraživanje Ipsos-a sprovedeno je u periodu od 9. do 19. januara 2025, na uzorku od 1010 punoljetnih građana.
Pozivam Parlament da koliko je sjutra usvoji budžet, poručuje na društvenoj mreži X premijer premiejr Milojko Spajić.
“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, objavio Spajić.
Spajić je zatim naveo:
1) Sutkinja Đuranović se nije žalila nijednom sudu (domaćim, Ustavnom ili strazburškom)
2) Opozicioni Sovjetski savez odbija da se konsultuje Venecijanska komisija ili bilo koja druga institucija iz EU/Savjeta Evrope
3) Sutkinja Đuranović je uzela naknadu po prestanku funkcije
4) Sudski savjet imao istu praksu koju sprovodi godinama
5) procedura koja je “prekršena” podrazumijeva da sudije glasaju za svoj prestanak mandata – najveći konflikt interesa na planeti
“Pokazali smo da smo puni razumijevanja i pokušali na sve načine da dođemo do kompromisa, ali je očigledno da je nekome interes da se zaustave penzije, investicije, kao i EU put. Takav odnos se ne smije tolerisati “, zaključio je on.
Socijalistička narodna partija Crne Gore ulazi u novu fazu svog političkog rada, fokusiranu na unutrašnje reforme i unapređenje organizacije. Zbog toga će na predstojećem kongresu stranke predložiti promjenu Statuta i nov način izbora predsjednika i potpredsjednika stranke.
Kako navode u saopštenju poslanika Slađane Kaluđerović i Bojana Božovića, jedan od važnih koraka u tom smjeru su izmjene Statuta koje će biti usvojene na Kongresu, a odnose se na izbor predsjednika i potpredsjednika.
Direktni izbori unutar stranke omogućili bi veću demokratizaciju, gdje bi svi članovi imali pravo glasa u okviru svojih opštinskih odbora.
“Takođe, predložena izmjena koja podrazumijeva izbor predsjednika Glavnog odbora i obaveznu regionalnu zastupljenost kroz izbor potpredsjednika omogućila bi ravnomjerniju zastupljenost svih djelova zemlje, doprinosila jačanju podrške stranci u budućnosti i ravnomjernijoj raspodjeli odgovornosti. Bitno je usmjeriti pažnju na mlađe generacije, podmlađivanje stranke i stvaranje novih lidera koji će preuzeti odgovorne funkcije. To je ključno za dugoročni rast i stabilnost”, navode poslanici SNP-a.
Dodaju da ove reforme imaju za cilj da postignu ravnotežu između tradicije i novih ideja, stvarajući temelje za to da SNP bude značajan faktor na političkoj sceni.