Politika

Spajić: Iz DPS-a tvrdili da EU namješta duvansku aferu, zbog opozicije smo izgubili 4,6 miliona

Crna Gora nikad pripremljenija nije dočekivala turističku sezonu, saopštio je premijer Milojko Spajić i dodao da će uprkos krizi na Bliskom istoku, biti bolje snabdjevena avio-gorivom nego mnoge članice EU ili zapadne zemlje.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić istakao je na današnjem Premijerskom satu da Evropa sad postavlja prvo pitanje.

Poslanik Pokreta Evropa sad PES Vasilije Čarapić pitao je šta je urađeno na pripremi predstojeće turističke sezone.

“Želimo svi da ova sezona bude od prošle, kakvu jedna od najljepših država Evrope zaslužuje. Vjerujem da svi možemo doprinijeti da ovo bude sezona za pamćenje”, rekao je Čarapić.

“Nikad spremniji za turističku sezonu”

Spajić je rekao da ćemo ove godine imati skoro pa duplo više putnika nego 2022. godine. Istakao je da je to dobar pokazatelj napretka, a naglasio je da smo dobili šest gradova EU sa kojima će biti uspostavljene avio-linije.

“Do Pariza imate osim Transavia i VizAir i Er Montenergro. Letove za Tivat potvrdio je i Britiš Airvejs. Imamo 21 novu liniju. To su sjajne stvari. Ove godine je izdvojeno oko pet miliona za marketinšku pomoć onim aviokompanijama koje otvaraju nova tržišta”, rekao je Spajić.

On je kazao da je posebno Poljska važno tržište.

“Biće još radova, ali sve četiri trake na bulevaru Tivat Jaz su pod asfaltom. Imamo prvi put Exit festival u Crnoj Gori, uz brojne goste. Po prvi put, metro u Parizu je oblijepljen slikama naše zemlje. Svuda je vidljiva Crna Gora, doveli smo influensere, dobili smo promociju kakvu nijesmo mogli da zamislimo prije par godina. Ovo je samo djelić stvari koje se dešavaju”, saopštio je premijer.

Pohvalio je rad inspekcije i bolju naplatu prihoda.

“Nikada pripremljeniji ne dočekujemo sezonu”, rekao je premijer.

Ukazao je da je nabavka kerozina važan podsticaj da se omogući snažnija aviopovezanost. Pojasnio je da se kerozin uvozi iz Grčke a ne zalivskih zemalja, i Crna Gora će biti snabdjevena bolje nego neke članice EU.

Predsjednik Demokratske partije socijalista DPS Danijel Živković od premijera je tražio odgovor na pitanje o održivosti penzionog sistema. On je kazao da je premijerova ekonomska politika uništila životni standard građamna.

“To građani najbolje vide kada odu do trgovine i vide kakve su cijene. Posebno kada vide da ne mogu da riješe stambeno pitanje jer su astronomske cijene nekretnina. Obećavali ste Švajcarsku na Balkanu a dobili smo uništen životni standard”, kazao je Živković.

On je naveo da je prosječna penzija sada 560 eura, uz uzaludna obećanja o povećanju. Kazao je da je premijer šampion neispunjenih obećanja.

Rekao je da premijer treba da odgovori na pitanje kako ocjenjuje održivost Fonda PIO i životni standard penzionera u Crnoj Gori.

Spajić je rekao da je DPS u kampanji 2023. godine obećavao penziju od 350 eura, a sada se žale kako je 450 nedovoljno. Premijer je rekao da je Vlada kao prvu ekonomsku mjeru imala povećanje penzija, u cilju zaštite dostojanstva ljudi.

“Je li bolje nego što je bilo? Bolje je”, rekao je Spajić.

Kada je u pitanju inflacija, rekao je, treba imati u vidu ratove i globalna dešavanja, ali je Vlada uradila sve da amortizuje efekte inflacije.

“Kada je Fond PIO u pitanju, vi ste ga 2009. godine ukinuli. Obesmislili ga. Jer doprinosi ne idu u Fond nego trezor, a time je fond postao jedna od 99 ili 98 potrošačkih jedinica Crne Gore. Besmislena je priča o održivosti, kada imate potrošačke jedinice a ne sopstvene prihode. Možete li pričati o održivosti Ministarstva odbrane ili Uprave za nekretnine”, rekao je Spajić.

“DPS je uništio ekonomiju”

Kazao je da je fiskalna održivost Crne Gore najbolja ikad.

“Bez obveznice, neto dug je 2020. godine bio preko 80 odsto, a sada je 55 odsto. I vi govorite o fiskalnoj održivosti. Uništili su ekonomiju, Fond PIO, Fond zdravstva, pravili razne namete privredi i građanima. Mislim da ovdje nema potrebe za nekim posebnim komentarima. Uradili smo u ovim okolnostima koliko smo mogli, a evropska budućnost granatuje dalji rast i razvoj”, kazao je Spajić.

Živković je rekao da premijer penzionere očito smatra fiskalnim teretom Crne Gore.

“Penzioneri će cijeniti ovakav odnos prema njima na narednim izborima”, rekao je Živković.

Spajić je rekao da DPS nastavlja sa manipulacijama.

On je kazao da opozicija nije podržala ustavne promjene i izgubili smo 4,6 miliona eura iz Plana rasta EU.

“Većina i Vlada su uradili sve što je trebalo, imali smo nedavno tranšu od 44 miliona. Kada je došlo do opozicije, vi nijeste ništa uradili i izgubili smo 4,6 miliona eura. To objasnite penzionerima, gdje su te pare. Ja Vas znam, znam da ste proevropski orjentisani. Recite da li stojite iza izjave jednog od predstavnika vaše partije koji je nedavno rekao da je EU namještala duvansku aferu. Evropska priča vam ne pristoji, da jeste, ne bismo izgubili 4,6 miliona eura. Posebno kroz ucjene da nam treba koncentraciona vlada, što je pričao Šehović. Evropski savez je zapravo Sovjetski savez na kub, vi treba da se ogrnete sovjetskom zastavom. Ako hoćete evropsku budućnost ove zemlje, dođite i dajte da se dogovorimo oko ustavnih promjena”, rekao je Spajić.

Živković je rekao da premijer očito bježi od ekonomskih tema, jer su mu bolne.

“Vi ste došli na vlast na temeljima obećanja o boljem životu građana i penzionera. Obmanuli ste, to je neodgovorna politka. Premijer nema odgovore ni na jedno od životnih pitanja”, kazao je Živković.

Reagovao je Boris Mugoša (SD), ističući da je iznio neistine.

“Koordinisane kampanje protiv političkih protivnika”

Predsjednik Kluba poslanika Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitao je premijera o detaljima nedavno usvojenog Master plan razvoja investicija za period od 2026. do 2030. godine.

“Koje ekonomske efekte Vlada očekuje od realizacije Master plana kada je riječ o unapređenju kvaliteta života građana, privlačenju investicija i rastu domaće privrede u narednim godinama“, naveo je Đurović.

Spajić je rekao da je Vlada usvojila dokument po kome ide 945 miliona eura za kapitalne investicije do 2030. godine. Da smo imali pripremljenije papire, rekao je, imali bi budžet od preko deset milijardi.

“Master plan predviđa 945 miliona eura godišnje kapitalnih ulaganja. Kroz Plan rasta EU trebalo je da se kupe dodatni skeneri i sagrade bolnice, ali je opozicija odlučila da ne dođemo do 4,6 miliona. Opozicija nije glasala za ustavne promjene. Samo opozicija koja ne želi evropski put mogla je da to ne izglasa. Apelujem na mlađe kolege iz opozicije, da ne slušaju one starije, oni vas vuku na dno, u ambis. Možda ustavne reforme izglasamo sa URA ili nezavisnim poslanicima”, rekao je premijer.

On je kazao da opozicija maše zastavama EU, veliki su evropejci, a onda ne glasaju za evropske zakone.

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović tražio je pojašnjenje u vezi sa procesom davanja aerodroma pod koncesiju.

“Zašto ste na Vladi prihvatili koncesionu cijenu za dva aerodroma u Podgorici i Tivtu iz davne 2018. godine i kojim interesom ste se vodili, ako znamo da je samo vrijednost imovine aerodroma u ovom međuperiodu povećana najmanje dva puta“, pita Abazović.

Ako premijer nema ideje i rješenja za probleme, podvukao je, treba da se povuče i podnese ostavku.

Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović traži ocjenu Vlade o posljedicama političkih podjela koje su obilježile prethodne godine.

“Da li Vlada Crne Gore smatra da su takve pojave ostavile ozbiljne posljedice po demokratsku kulturu, politički dijalog i povjerenje građana u institucije države“, naveo je Bogdanović, uz pitanje da li država ima obavezu da spriječi ponavljanje, kako tvrdi, koordinisanih kampanja protiv političkih protivnika, zasnovanih na lažnim identitetima, prijetnjama i govoru prezira.

Poslanik Bošnjačke stranke Adel Omeragić od premijera očekuje odgovor o odnosu države prema dijaspori i planovima Vlade za unapređenje prava iseljenika.

„Kako ocjenjujete trenutni odnos države prema iseljenicima i koje konkretne mjere će Vlada preduzeti da unaprijedi njihova Ustavom zagarantovana prava, ojača njihovu vezu sa domovinom i omogući im aktivnije učešće u društvenom i ekonomskom razvoju Crne Gore?“, pita Omeragić.

Šef Kluba poslanika Evropskog saveza Boris Mugoša pitaće o životnom standardu građana.

„Kako komentarišete činjenicu da je u posljednjoj godini rast cijena veći od rasta zarada, što znači da je velikom broju građana opala kupovna moć?“, navodi Mugoša.

Sledeće

Knežević: Ako su tetovaže opasnost Srbija bi trebalo da zabrani ulazak za 80 odsto Crnogoraca

Ne propustite

Mujović: DNP se grdno prevario ako misle da koalicioni sporazum parcijalno poštuju

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Mandić: Srpstvo u Crnoj Gori nije uvezeno sa strane, nego je ovdje raslo vjekovima

Povodom obilježavanja značajnog jubileja – 150 godina od Bitke na Fundini, u organizaciji Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore, uz pokroviteljstvo Skupštine Crne Gore održana je svečana manifestacija na Orljevu u Kučima.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da je na Fundini udaren temelj države, ističući da je tada pobijedila sabrana i okupljena Crna Gora. Naveo je da je sve ostalo po strani u odbrani slobode i dostojanstva.

„To je poruka koju je važno čuti. Njihovo srpstvo nije isključivalo njihovo crnogorstvo, niti je umanjivalo pripadnost srpstvu, srpskom jeziku i crkvi. Naš kulturni i istorijski identitet ne može se omeđiti usko-političkim granicama. Niko nema monopol na srpsko nasljeđe. Srpstvo u Crnoj Gori nije uvezeno sa strane, nego je ovdje raslo vjekovima“, kazao je Mandić.

On je rekao da niko nema pravo da nama u Crnoj Gori izdaje uvjerenje o nacionalnoj ispravnosti, koliko god bio moćan i snažan.

„Ljubav prema svome rodu mjeri se bratskim dogovorima. Odluke o Crnoj Gori donosiće se ovdje, kao što su se uvijek donosile“, kazao je Mandić.

On je podvukao da Crna Gora mora shvatiti da je politika svađe politika propasti.

„Ne može se srpskom narodu osporavati pravo koje se svima drugima priznaje. Ne možemo voditi politiku kakvu je vodio bivši režim“, kazao je Mandić.

On je rekao da za njega politika nije umijeće da se ljudi drže u rovovima, nego da se iz njih izađe.

„Ponekad je najveća snaga da u odgovoru na mržnju ne postanemo ono protiv čega se borimo. Posebnu zahvalnost u tom smislu dugujemo našoj svetoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi“, kazao je Mandić.

On je podsjetio na veliku ulogu pokojnog mitropolita Amfilohija, ističući njegov nemjerljiv doprinos očuvanju sabornosti i duhovnosti Crne Gore.

„Da li danas mi, potomci velikih ljudi koji su znali da se pomire i nakon zločina, možemo da nađemo snage da krenemo naprijed – moramo“, poručio je Mandić.

Naša današnja Fundina, kazao je, jeste borba za uspješno i srećno društvo.

„Neka je vječna slava junacima Fundine i neka Bog blagoslovi Crnu Goru“, kazao je Mandić.

Politika

Knežević: Koalicija sa Mandićem poremećena po izlasku DNP-a iz Vlade

Knežević je poručio kako će većina biti u prilici da se izjasni o radu ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića. Ističe kako Ibrahimović “vrijeđa 33 odsto Srba u Crnoj Gori”, pri čemu je dodao i da šef diplomatije nije mogao donijeti odluku o slanju predstavnika naše države na obilježavanje godišnjice “Oluje” bez saglasnosti premijera Milojka Spajića.

“Imaćete interpelaciju DNP-a, pošto nećete da smijenite Ibrahimovića. Imate većinu i mogućnost da to uradite, a znam da ne smijete, ni od Johana Satlera, ni od Milojka Spajića, ni od drugih. Evo, DNP će pokrenuti interpelaciju o radu Ibrahimovića”, poručio je on gostujući na Adriji.

Kazao je kako će, u cilju podrške interpelaciji, “pokucati na vrata poslaničkih klubova svih doskorašnjih koalicionih partnera”.

“Ovo nije prvi put da mi trpimo nacionalna poniženja od strane Ministarstva vanjskih poslova, a da svi ćute, pri čemu nikad više Srba nije bilo u vlasti”, dodao je.

Kazao je kako su sa Novom srpskom demokratijom u “projektnoj koaliciji”, ali da je ona “osnovna” poremećena po izlasku DNP-a iz Vlade.

“Jasno je da Andrija Mandić i ja drugačije vidimo način zaštite interesa srpskog naroda i nije bilo potrebe za senzacionalnom obradom toga što vidi čitava Crna Gora. To nije nikakav dogovor Mandića i mene – jednostavno, drugačije vidimo to kako treba doći do cilja”, rekao je Knežević.

Na pitanje da li je NSD ostala dosljedna svemu za šta se zalagala, kazao je kako je to pitanje za njih.

Knežević ne isključuje mogućnost da po izborima 2027. godine bude formirana Vlada čiji će predsjednik biti on.

“U junu 2027, ako budemo, a hoćemo ako bog da, formirali Vladu bez ovih koji hoće da nas šalju kod Satlera, prva odluka koju ću donijeti kao premijer biće otpriznavanje Kosova. Kao premijer. Gdje bi im bio kraj da sam ja bio premijer i od 2023, ja znam da štitim nacionalne interese”, poručio je on.

Politika

Vučić preko mitropolita Metodija pravi podjele unutar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori?

Nekada su se najveće podjele među Srbima u Crnoj Gori pravile kroz političke partije. Danas se sve više stiče utisak da se one sele u Crkvu. Upravo zato posljednji sukob između mitropolita Joanikija i mitropolita Metodija nije samo pitanje različitih pogleda dvojice arhijereja, već mnogo ozbiljniji problem koji prijeti da naruši jedinstvo Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

Dok je Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve, na čijem je čelu mitropolit Joanikije, oštro kritikovala predsjednika Srbije zbog, kako je navela, političkog miješanja u crkvena pitanja i „nejasnih optužbi“, Eparhija budimljansko-nikšićka Srpske pravoslavne crkve, kojom upravlja mitropolit Metodije, javno je stala u Vučićevu odbranu, ocjenjujući da njegove poruke doprinose očuvanju jedinstva Srpske pravoslavne crkve.

Polemika je uslijedila nakon Vučićevih izjava tokom posjete Republici Srpskoj, gdje je govorio o položaju Srba u regionu, litijama u Crnoj Gori i, kako je rekao, pokušajima da se oslabi jedinstvo SPC.

Sve više izgleda da se kroz crkvene autoritete vodi politički obračun u kojem je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić postao nezaobilazan faktor.

Mitropolit Metodije posljednjih mjeseci sve češće izlazi iz okvira isključivo crkvenih tema. Njegovi govori i javni nastupi nerijetko zadiru duboko u politička pitanja, ostavljajući utisak da se ne obraća samo vjernicima, već i biračkom tijelu. Time se neminovno otvara pitanje gdje prestaje pastirska služba, a počinje politički angažman.

Ako je zadatak jednog mitropolita da čuva jedinstvo Crkve, onda svaka riječ koja produbljuje podjele među vjernicima predstavlja razlog za zabrinutost. Još više zabrinjava utisak da se crkveni autoritet koristi kao sredstvo u političkim sukobima koji nemaju mnogo veze sa Jevanđeljem.

Odluka Sabora SPC da Eparhiju budimljansko-nikšićku uzdigne u rang mitropolije promijenilaje odnose unutar same Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Da li je taj potez bio isključivo crkveni ili je imao i širu političku dimenziju vjerovatno će biti tema rasprava još dugo.

Najveći gubitnici u svemu ovome nijesu ni Vučić, ni Joanikije, ni Metodije. Gubitnici su vjernici koji od svojih duhovnih pastira očekuju mir, pomirenje i jedinstvo, a umjesto toga svakodnevno svjedoče novim podjelama.

Crkva je kroz istoriju opstajala onda kada je bila iznad dnevne politike. Onog trenutka kada politički interesi počnu da određuju crkvene odnose, prestaje da bude prostor okupljanja i postaje novo poprište sukoba.

Budućnost Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori zavisiće od toga da li ostaje duhovni oslonac svog naroda ili postaje još jedno polje političkog nadmetanja koje će Vučić iskoristiti za dobijanje političkog uticaja.