Politika

Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale

Glasovima 50 poslanika vladajuće koalicije usvojen je rebalans budžeta. Izmjene zakona o budžetu, koje su tehničke prirode i koje neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, predložene su u cilju tehničkog usaglašavanja, usljed donošenja i primjene nove uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, odnosno formiranja novog resora Ministarstva javne uprave i spajanja u jedan resor energetike i rudarstva.

Rebalans budžeta će stupiti na snagu dan nakon dana objavljivanja u Službenom listu.

Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona. U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka. U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni.

Sastavni dio budžeta nisu postali amandmani SD-a, koje je juče obrazlagao na Odboru za ekonomiju, a potom i na plenumu Boris Mugoša (SD). Opoziciona partija je predložila četiri amandmana, kojima bi se za ukupno 5,5 miliona umanjila službena putovanja, reprezentacija, konsultantske usluge, advokatske usluge i ugovori o djelu, zarad povećanja materijalnog obezbjeđenja, unapređenja konkurentnosti privrede, ostalih prava iz oblasti socijalne zaštite, direktnog otvaranja radnih mjesta i podsticaja za zapošljavanje nezaposlenih lica. Preciznije, predložili su da se smanje izdaci za službena putovanja za milion, reprezentacije za pola miliona, konsultantskih usluga za dva miliona, advokatske usluge i za ugovore o djelu po milion.

Amandmane na Odboru za ekonomiju nije prihvatio pomoćnik ministra finansija za budžet Bojan Paunović, njih nije podržala ni većina članova Odbora, kao ni većina poslanika vladajuće koalicije. Paunović je kazao da se ne mogu smanjiti izdvajnja za pomenute stavke, jer su ona već uračunata u planirane aktivnosti državnih funkcionera i državnih službi.

Poslanici vladajuće koalicije nisu imali sluha za smanjenje izdataka za beneficije funkcionera, na račun uvećanja socijalnih davanja i otvaranja novih radnih mjesta, ali jesu za zaključak uz rebalans koji je predložio Dejan Đurović (NSD). Đurovićev zaključak kojim se 50 hiljada iz sredstava budžetske rezerve daje za finansiranje rada Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić, podržala je većina poslanika, iako Paunović na Odboru nije podržao zaključak. Na Odboru zaključak nije podržala ni većina poslanika.

Poslanici vladajuće većine usvojili su i zaključak poslanika BS-a da se iz budžetske rezerve izdvoji 50 hiljada za podršku programu DENEYAP Fondacije T3 u saradnji sa opštinom Ulcinj.

Izvor: Dan

Slične teme:rebalans budžeta skupština crne gore

Sledeće

Kaluđerović: Nulta tolerancija za pravosudnu mafiju

Ne propustite

Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Andrić: Nema zaborava za stradale i prognane u “Oluji”

Zvanični predstavnik Crne Gore nije trebalo da prisustvuje obilježavanju vojne operacije “Oluja” u Kninu, saopštila je poslanica Pokreta Evropa sad Jelenka Andrić.

Istakla je da u progonu ljudi sa njihovih ognjišta nema ničega za slavlje.

Andrić je navela da se zalaže za politiku koja je okrenuta budućnosti, dijalogu, saradnji i suživotu, ali da otvorenost prema drugima ne smije značiti odricanje od sopstvenog dostojanstva i identiteta.

“Smatram da predstavniku Crne Gore nije bilo mjesto na proslavi vojne operacije “Oluja” u Kninu. Apsolutno sam protiv odluke Ervina Ibrahimovića i Ministarstva vanjskih poslova da pošalje predstavnika na proslavu”, kazala je Andrić.

Prema njenim riječima, Hrvatska ima pravo da gradi sopstvenu politiku sjećanja, ali Crna Gora nema obavezu da učestvuje u obilježavanju događaja koji je za desetine hiljada ljudi značio smrt, progon, gubitak doma i trajno raseljavanje.

“Među prognanima su bili i brojni ljudi porijeklom iz Crne Gore, kao i porodice koje su utočište pronašle u našoj zemlji. Ta trauma nije tuđa i ne može biti izbrisana diplomatskim protokolom”, istakla je Andrić.

Ocijenila da prisustvo zvaničnog predstavnika Crne Gore takvom obilježavanju nije čin pomirenja niti racionalne diplomatske dobre volje.

“Dobri odnosi se ne grade prećutkivanjem, a pogotovo ne tako što ćemo ćutati pred sopstvenim stradanjem i učestvovati u praznovanju koje ne poštuje žrtve. Time se ne prevazilazi prošlost, već se doprinosi njenom jednostranom tumačenju i prećutnom aboliranju zločina počinjenih tokom i nakon vojne operacije”, navela je Andrić.

Dalje navodi da put ka Evropskoj uniji podrazumijeva i teške razgovore sa partnerima, ali da Crna Gora u njih mora ući spremna da se čuje i njena strana istorije.

“Dobrosusjedski odnosi ne smiju zahtijevati da se odreknemo sjećanja, jer evropska budućnost ne može biti izgrađena na zaboravu žrtava. Nema zaborava za stradale i prognane u “Oluji”. Crnoj Gori nije mjesto na njenoj proslavi, ni preko otpravnika poslova, ni preko bilo kojeg drugog zvaničnog predstavnika”, zaključila je Andrić.

Politika

Mandić: NSD neće predstavljati niko na obilježavanju Oluje u Kninu

Predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) i Skupštine Crne Gore Andrija Mandić saopštio je da tu partiju ni njega lično niko neće predstavljati sjutra na obilježavanju godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije “Oluja” u Kninu.

On je kazao da je za neke taj dan “dan radosti”, dok je za srpski narod “dan velike žalosti”, navodeći da je tokom akcije “250.000 sunarodnika protjerano sa svojih vjekovnih ognjišta”.

“Novu srpsku demokratiju i mene lično sjutra, ni bilo kada u budućnosti, kao što nije ni u prošlosti, niko neće predstavljati na proslavi hrvatske oružane akcije Oluje u Kninu iz 1995. godine”, naveo je Mandić u objavi na Fejsbuku.

Šef parlamenta je podsjetio da je, kako je naveo, jedan od rijetkih srpskih političara kome je zabranjen ulazak u Hrvatsku zbog usvajanja Rezolucije o osudi genocida u Jasenovcu u Skupštini Crne Gore.

“Možda nisam na riječima tako oštar i uvredljiv na račun hrvatskih generala i političara kao neki drugi, ali je aktuelna vlast u Hrvatskoj procijenila da ja ne mogu preći njihovu granicu, pa čak ni preletjeti njihov vazdušni prostor. Iako ne želim da budem bilo čiji neprijatelj, veoma dobro osjećam srpske nacionalne i političke okvire koji određuju prostor demokratske politike u kojem treba da se kreće moj narod, kao što prepoznajem margine u kojima se kreću neki drugi narodi”, kazao je Mandić.

Lider NSD-a je najavio da će predstavnici te partije prisustvovati centralnom obilježavanju stradanja i progona Srba iz Krajine koje se održava u Mrkonjić Gradu.

Delegaciju će, prema njegovim riječima, predvoditi potpredsjednik NSD-a i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, a u njoj će biti i poslanik Vuko Todorović, kao i stranački funkcioneri Goran Kiković i Milutin Jovančević.

Politika

Spajić: U Crnoj Gori neće biti centara za prihvat migranata

Crna Gora nije vodila pregovore o uspostavljanju centara za prihvat migranata iz država Evropske unije (EU) na svojoj teritoriji, kazao je premijer Milojko Spajić i poručio da će, kada ta inicijativa bude zvanična, odgovor crnogorske Vlade biti negativan.

Italijanski mediji objavili su ranije da se Crna Gora našla na preliminarnoj listi zemalja italijanske Vlade u kojima bi EU mogla da osnuje nove centre za prihvat i repatrijaciju iregularnih migranata.

Spajić je na mreži X naveo da Vlada nije dobila zvaničnu inicijativu za otvaranje centara.

“Povodom medijskih navoda o navodnoj preliminarnoj listi zemalja u kojima bi EU mogla da uspostavi centre za prihvat i repatrijaciju iregularnih migranata iz zemalja EU, želim jasno da saopštim da Crna Gora nije vodila pregovore o uspostavljanju takvih centara na svojoj teritoriji, kao i da Vlada nije dobila zvaničnu inicijativu za njihovo otvaranje – a kad bude ta inicijativa na stolu – naš odgovor će biti negativan”, kazao je Spajić.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni predlaže Crnu Goru za prihvat migranata

On je rekao da Crna Gora ostaje pouzdan partner EU u zaštiti zajedničkih granica, kao i upravljanjem migratornih kretanja.

“Međutim, svaka odluka koja se tiče naše države biće donijeta odgovorno, transparentno i isključivo u skladu sa interesima građana Crne Gore”, poručio je Spajić.