Ekonomija

Vlada povećala akcize na gorivo do 3. januara

Akcize na gorivo u periodu od 6. decembra 2022. godine do 3. januara 2023. godine, biće niže 25%, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

Akcize na gorivo u periodu od 6. decembra 2022. godine do 3. januara 2023. godine, biće niže 25%, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Podsjećamo, posljednje umanjenje iznosilo je 40%. Na osnovu ovih podataka može se očekivati rast cijena goriva.

Akcize na gorivo su mjesecima bile umanjene za 50 odsto, a Vlada je ranije, odlukom od 27. oktobra, odlučila da poveća akcize za 10 odsto, odnosno da budu umanjene za 40 odsto.

“Vlada nastavlja sa pružanjem mjera podrške građanima i privredi, između ostalog kroz namjeru o produženju smanjenja akciza na gorivo, koje je predviđeno da, u periodu od 6. decembra 2022. godine do 3. januara 2023. godine, iznosi 25 odsto”, navodi se u saopštenju.

Iz tog vladinog resora ističu da su dosadašnja, sedmomjesečna umanjenja akciza na goriva u interesu građana i privrede, državni budžet koštala 37 miliona eura, koliko je po ovom osnovu prihodovano manje u odnosu na uporedni period prošle godine.

“Dakle, od 9. maja, kada je prvi put donešena Odluka o umanjenju iznosa akciza za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, državni budžet prihodovao je desetine miliona eura manje u odnosu i na projekcije za ovu godinu”, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija.

Iz tog vladinog resora navode da je ministar finansija Aleksandar Damjanović u kontinuitetu predlagao niže akcize, pa je tako Odluka o umanjenju donošena 6 puta, za nepunih sedam mjeseci.

“Sve sa ciljem da bi građani i privreda imali jeftinije gorivo u Crnoj Gori, odnosno da bi lakše podnijeli posljedice globalnih tržišnih šokova. Dakle, Ministarstvo finansija pokazalo je punu odgovornost, pravovremeno reagujući kako bi se značajno doprinijelo pojeftinjenju goriva, iako se smanjenje akcize, evidentno negativno reflektovalo na državne prihode”, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija.

Ističu da konstantna, višemjesečna odluka Vlade, na predlog Ministarstva finansija, koja je, kako su kazali, prva takve vrste donesena u Crnoj Gori, u maju ove godine, a koja ima sedemomjesečni kontinuitet, omogućila je da građani Crne Gore i privreda imaju najniže cijene u regionu.

“S obzirom na trenutni, povoljniji trend kretanja cijena goriva na berzi, kao i na detaljnu analizu o uticaju ovih promjena na prihode budžeta, ocijenili smo da je moguća postepena korekcija akcize do nivoa od 25% za kratkoročni period, a da ta razlika istovremeno neće biti osjetna za budžete građana, odnosno da neće negativno uticati na cijenu goriva koju plaćaju”, navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva finansija dodaju da iako su cijene goriva bile izuztno visoke, prethodne Vlade nijesu posezale za mjerom obuzdavanje rasta cijena goriva.

Navode da je prvi pravni osnov u cilju obezbjeđenja stabilnosti cijena naftnih derivata kao i zaštite životnog standarda građana usljed njihovog povećanja na svjetskom tržištu, bio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, koji je Skupština Crne Gore donijela 5. maja 2022. godine, a kojim je, data mogućnost Vladi Crne Gore da, u slučaju značajnijeg povećanja cijena mineralnih ulja na svjetskom tržištu, može donijeti odluku o umanjenju iznosa akcize do 50%, za bezolovni benzin i gasna ulja, za period do tri mjeseca.

Nakon toga, dodaju, Vlada je na predlog Ministarstva finansija šest puta donijela odluku o umanjenju i to:

– 9. maja 2022. godine, donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja („Službeni list CG“, broj 50/22), za 40%. Prema navedenoj odluci, visina akcize je iznosila:

– za bezolovni benzin-329 eura za 1000 litara (0,329 eura po litru)

– za gasna ulja koja se koriste kao motorno gorivo -264 eura za 1000 litara (0,329 eura po litru).

– Nova Odluka o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja („Službeni list CG“, broj 59/22), kojom je predviđeno umanjenje akcize za 50%, u periodu od 7. juna do 5. jula 2022. godine, i to za:

– za bezolovni benzin-275 eura za 1000 litara (0,275 eura po litru)

– za gasna ulja koja se koriste kao motorno gorivo -220 eura za 1000 litara (0,220 eura po litru).

– Produženo je važenje umanjenja akcize za 50% do 30. avgusta 2022. godine, za bezolovni benzin i gasna ulja koja se koriste kao motorno gorivo, kada je donijeta Odluka o izmjeni odluke o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja(„Službeni list CG“, broj 70/22).

– 25. avgusta 2022. godine Odluku o izmjeni odluke o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja („Službeni list CG“, broj 95/22), kojom je produženo važenje umanjenja akcize za 50% do 30. septembra 2022. godine, za bezolovni benzin i gasna ulja koja se koriste kao motorno gorivo.

– 29. septembra 2022. godine Odluka o izmjeni odluke o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja („Službeni list CG“, broj 107/22), kojom je produženo važenje umanjenja akcize za 50% do 1. novembra 2022. godine, za bezolovni benzin i gasna ulja koja se koriste kao motorno gorivo.

– 27. oktobra 2022. godine, donijela Odluku o izmjeni i dopunama Odluke o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja („Službeni list CG“, broj 120/22), kojom je propisano umanjenje visine akcize za 40%, u periodu od 8. novembra do 6. decembra 2022. godine, dok je istom odlukom propisano umanjenje od 25%, koje će važiti od 6. decembra 2022. godine do 3. januara 2023. godine.

“Namjera ove Vlade je da i ubuduće, iskazujući punu solidarnost u odnosu na građane i privredu, djeluje u maksimalnoj mogućoj mjeri, shodno kretanjima cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi, odnosno u zavisnosti od poremaćaja na tržištu i eventualnog povećanja cijena naftnih derivata, kao i uticaja tih promjena na Budžet Države”, zaključuju iz Ministarstva finansija.

Slične teme:akcize na gorivo Crna gora gorivo ministarstvo finansija portal zeta zeta

Sledeće

Sredinom decembra javni poziv za “Solar 500+”

Ne propustite

Od 1. januara ista cijena električne energije

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Ministarstvo: Nema smanjenja, doći će do povećanje svih penzija iznad 450 eura

Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije saopštilo je da se penzije neće umanjivati. Oni su se oglasili, kako navode, povodom različitih tumačenja u vezi sa Fiskalnom strategijom.

“Vlada Crne Gore i Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodice i demografije nastoje da kreiraju penzijsku politiku koja ima za cilj stabilan i održiv penzijski sistem i adekvatnost penzijskih davanja. Adekvatna briga o penzionerima najbolji je način da se zahvalimo za sve ono što je ova populacija uradila tokom svog životnog i radnog vijeka. Stoga je briga o položaju kako zaposlenih tako i penzionera u Crnoj Gori visoko u agendi 44. Vlade Crne Gore. S tim u vezi ističemo da prosječna penzija (prema isplatnim podacima za mjesec jul 2024. godine) iznosi 515,55 EUR, dok je najniža penzija u iznosu od 450 EUR-a veća od najnižih penzija u većini drugih država u regionu “, navode iz Ministrastva u saopštenju.

Podsjećaju, najniža penzije je u periodu 2024, u odnosu na 2020. godinu porasla 206,1%, sa 147€ na 450€, što znači da je minimalna penzija porasla 132,9% više u odnosu na rast inflacije za period 2024/2020.

“Od 1. oktobra povećaće se plate za oko 300.000 zaposlenih u Crnoj Gori od čega će najveći rast ostvariti oni koji sada primaju minimalnu zaradu od 450 eura, a koja će biti povećana na 600 eura (33 odsto) za srednjšokolce i 800 eura (78 odsto) za visokoškolce, dok će svim ostalima plata biti povećana po osnovu smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret zaposlenog za pet odsto. Imajući u vidu da se u posljednje vrijeme u javnosti pojavljuju različita tumačenja u vezi sa Fiskalnom strategijom te povećanjem penzija i njihovom isplatom ističemo da je jedan od najvažnijih ciljeva Fiskalne strategije, pored stvaranje podsticajnog poslovnog i investicionog ambijenta, markroekonomske i fiskalne stabilnosti te snažnog investicionog ciklusa, unapređenje životnog standarda građana “, preciziraju oni.

Pojašnjavaju da samim tim penzije će i u budućnosti biti sigurne i neće doći do njihovog smanjenja, naprotiv, doći do povećanje svih penzija iznad 450 EUR-a.

“Najavljeno smanjenje doprinosa će umanjiti prihode u budžetu Fonda penzijskog i invalidskog Crne Gore, međutim isti će se nadomjesti kroz nove mjere na prihodnoj strani. Dakle, penzije će i dalje biti sigurne, jer je zakonom garantovana redovna isplata prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja iz budžetskih sredstava “, stav je Ministarstva.

Takođe, prema njihovim riječima, penzije u budućnosti neće biti manje, iako će lični koeficijenti za određene kategorije osiguranika biti manji, iz razloga što lični koeficijent nije jedini parametar koji se uzima u obzir prilikom obračuna penzije.

“Naime, dva bitna parametra, penzijski staž i vrijednost penzije za jedan lični bod takođe utiču na iznos obračuna penzije. Prioritet Vlade Crne Gore i Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodice i demografije će i u budućem periodu biti redovnost u isplati prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i unaprjeđenje adekvatnosti penzijskih davanja “, zaključuju u saopštenju.

Ekonomija

Spajić: Izgradnja autoputa Matesevo – Andrijevica kroz tri EBRD tendera

Predsjednik Vlade Milojko Spajić kazao je da se kompletan postupak oko izgradnje autoputa Matesevo – Andrijevica odvija kroz tri EBRD tendera.

“Kompletan postupak oko izgradnje autoputa Matesevo – Andrijevica (dionica 1 na mapi): Izbor Izvodjaca/projektanta, nadzornog organa i konsultanta, se odvija kroz 3 EBRD tendera”, napisao je na mreži X premijer.

Kako je naveo, pošto će se projekat realizovati u skladu sa žutim fidikom, izvođač radova kao i projektant se biraju kroz jedan EBRD tender, nadzor kroz drugi EBRD tender i PIU konsultant kroz treći EBRD tender.

Ekonomija

Spajić: Prosječna zarada uskoro će biti 1.000 eura

Photo by Luka Zeković

Prosječna zarada u Crnoj Gori uskoro će biti 1.000 eura, dok će sve penzije od januara sledeće godine biti uvećane za 50 – 60 eura, saopštio je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije u Vili “Gorica” tokom prezentovanja Fiskalna strategija za period 2024 – 2026.

“Smanjujemo prihode od doprinosa i nadoknađujemo prihode od doprinosa raznim drugim mjerama. Minimalna zarada će u prosjeku da bude 700 eura. Znači minimalna zarada za srednjoškolsku spremu i nižu će da bude 600 eura. Za visokoškolce će da bude 800 eura. Mi smo insistirali na tome da minimalna zarada bude 700 eura. Međutim, na zahtjev naših socijalnih partnera i jednih i drugih, znači i sindikata i poslodavaca, došli smo do jednog kompromisa gdje bi se sačuvala suština i gdje bi smo imali u prosjeku minimalnu zaradu 700 eura.Na primjer sindikata smo imali zamjerke da su higijeničarki, profesori u srednjoškoli imali slične ili jednake zarade i tako dalje. Tako da ne bismo imali situacije koje su se dešavale sa Evropom sad 1, mi smo naučili iz konstruktivnih kritika i danas očekujemo naravno i od vas neke konstruktivne kritike”, naveo je Spajić.

Premijer je istakao da povećanje zarada koje će zaposlene imati je značajno – povećanje minimalne zarade je 33 odsto za srednjoškolce, za visokoškolce i za ove sa visokim zaradama će biti oko 7 odsto.

“Znači svi će u prosjeku imati preko 20 odsto povećanje zarade. Ovi sa nižim zaradama će imati mnogo veći procenat povećanja, ovi sa visokim zaradama će imati manji procenat povećanja. Ali svakome u Crnoj Gori će biti povećane zarade. Nećemo diskriminisati privatni sektor, realni sektor koji finansira državu, kao što je bio slučaj u prošlosti”, naveo je Spajić.

U odgovoru na pitanje medija kazao je da će poslodavci zakonom biti obavezani da uvećaju zarade, jer će zakonom biti propisana minimalna zarada od 600 eura. Precizirano je da će kroz Zakon o radu zaposleni sa srednjom školom primati 600 euro, a visokoškolcii 800 eura.

Poručeno je da će od 1. oktobra zaposleni koji trenutno prima 1.000 eura primati 1.070 eura, a poslodavac će u tom slučaju uštedjeti 40 eura.

Kako je istakao, imaćemo smanjenje doprinosa prvo na teret poslodavaca sa 5,5 odsto na nula procenata, a smanjenje doprinosa na teret zaposlenog sa 15 odsto na 10 odsto.

Spajić je najavio da će svi penzioneri će imati povećanje penzije od januara naredne godine, od 50-60 eura pa naviše.

“Ovoga puta, osim zaposlenih i svi penzioneri u Crnoj Gori, osim ovih koji su naravno već primili povećanje time što je minimalna penzija uvećana na 450 eura, svi ostali penzioneri će imati povećanje od 1. januara 2025. godine. I to povećanje će biti 7-8 odsto, znači od nekih 50-60 eura u zavisnosti naravno od inflacije koja bude do kraja godine”, istakao je Spajić.

Pojasnio je da će povećanje penzija biti za 50-60 eura u slučaju da inflacija bude 0%, a ukoliko inflacija bude veća, to povećanje će biti i veće.

“Tako da ovim programom Evropa sa 2 i ovom Fiskalnom strategijom pokrivamo i rad, trenutni rad i minuli rad, odnosno i zaposlene i penzionere. I to ne samo zaposlene u javnom sektoru kao što su neki prethodnici radili, nego sve zaposlene”, kazao je Spajić.

Istakao je da Fond PIO neće biti ukinut, te da će se penzije isplaćivati kao i do sada.

Spajić je istakao da za ove mjere neće biti zaduženja, te da će svaki euro zaduženja ići isključivo za infrastrukturne projekte ili za otplatu staroga duga.

“Prihodi će pokrivati sve tekuće rashode, plate, penzije itd. Dok će dio za zaduženje pokrivati deficit koji će kreirati infrastruktura, odnosno kapitalni budžet”, kazao je on.

Spajić je, između ostalog naveo da ćemo imati treću stopu PDV-a koja će biti jedinstvena za ugostitelje i iznosiće 15 odsto.

“Poslodavci su preporučili da se uvede jedinstvena stopa PDV-a za ugostiteljstvo. Imaćemo treću stopu PDV-a po uzoru na Hrvatsku i na mnoge druge mediteranske zemlje. Imaćemo treću stopu PDV-a koja će biti jedinstvena za sve usluge u ugostiteljstvu. Znači, i za smještaj, i za hranu, i za piće iznosiće 15 odsto, naveo je Spajić, ističući da će trenutna stopa PDV-a ostati na 21 odsto, odnosno da neće biti povećanja. Ljudi koje se klade ne plaćaju ništa, i to će se ispraviti”, naveo je Spajić.

“Imaćemo generisanje novih prihoda u odnosu na dobitak igara na sreću. Imali smo jednu ludu situaciju gdje su preduzetnici, poslodavci plaćali 15 odsto poreza na dobit. A ljudi koji se klade ne plaćajući ništa državi. To će se ispraviti. Nije logično, nije realno da ljudi koji privređuju u realnom sektoru plaćaju poreze na dobit, a ljudi koji se klade, ne plaćaju ništa. To će se ispraviti i ovim zakonskim rješenjima”, kazao je Spajić.

Istakao je i da će smanjenje sive ekonomije dovesti do povećanja prihoda, a najavio je i vraćanje nekadašnje SDK.

“Čuli ste i za finansijsku policiju, tzv. garda di finanse koja treba uskoro se formira. Imaćemo i CRPS koji će reformom postati stari SDK. Jugoslavija je imala jednu sjajnu instituciju koja se zvala SDK, finansijsku agenciju koja je bila za ponos i koja je iz neobjašnjivih razloga ukinuta. To, mislim da je bila jedna ogromna greška koju su prethodne vlade uradile. Mi ćemo vratiti SDK, jer mislimo da je ta jedna finansijska agencija apsolutno neophodna ovoj državi. Takođe, poreske inspekcije će proći jednu vrstu reforme i edukaciju”, kazao je premijer.