Politika

Vlada dostavila Sporazum Sindikatu prosvjete

Vlada Crne Gore dostavila je jutros Sindikatu prosvjete Sporazum, na osnovu jučerašnjeg dogovora, po kojem će prosvjetarima zarada od 1. jula biti povećana 10 odsto bruto, dok će od početka školske godine kumulativno povećanje iznositi 17 odsto neto. Premijer Milojko Spajić potpisao je dokument.

U Sporazumu se navodi:

1. Kroz novi sistemski Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru (koji će Vlada predložiti Skupštini Crne Gore na usvajanje, najkasnije do kraja II kvartala 2024. godine) biće prepoznati koeficijenti za zaposlene u oblasti prosvjete;

2. Do momenta donošenja sistemskog zakonskog rješenja iz tačke 1, a kao garanciju primjene koeficijenata, Vlada i Sindikat prosvjete pristupiće izmjenama Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete na način da se iz GKU isključuju koeficijenti složenosti utvrđeni da važe od 01. januara 2025. godine iz člana 22.

3. Osim navedenog, koeficijenti složenosti za 2024. godinu će se primjenjivati od 01. jula 2024. godine, uz brisanje odredaba kako slijedi: “Zavisno od makroekonomskih parametara i limita potrošnje koji budu utvrđeni za 2023. i 2024. godinu, saglasno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koeficijenti složenosti poslova koji su u tabelama od A do E, dodatno će se razmotriti, o čemu će se donijeli poseban Sporazum ugovornih strana do kraja fiskalne 2023. i 2024. godine”.

4. Takođe, pored navedenog povećanja, od 01. septembra 2024. godine, kako bi se dodatno unaprijedio status zaposlenih u oblasti prosvjete, a skladu sa dogovorom postignutim između Vlade Crne Gore i Sindikata prosvjete ukupno uvećanje neto zarade u kumulativnom iznosu biće najmanje 17% (uključujući uvećanje iz tačke 3 od 10% u bruto iznosu utvrđenim GKU za oblast prosvjete (“Sl.list CG, br. 151/2022).

Iz Sindikata prosvjete su sinoć kazali da štrajk neće prekidati dok ne dobiju pisanu ponudu i potpišu sporazum.

Spajić je nakon sastanka kazao da su postigli održivo rješenje koje podrazumijeva 10 odsto bruto povećanje zarada od 1. jula, a od početka školske godine kumulativno povećanje 17 odsto neto.

Prosvjetni radnici u skoro 160 škola počeli su u ponedjeljak štrajk, nakon što nije postignut dogovor predstavnika Sindikata prosvjete i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija o mogućem povećanju plata.

Sledeće

PES: Vlada pokazala da vodi odgovornu politiku

Ne propustite

Mandić: Rekonstrukcija Vlade najkasnije do ljeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Joković: Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje

Photo by Portal Zeta

Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore, upućujem vam najiskrenije čestitke u ime Socijalističke narodne partije Crne Gore i u svoje lično ime, kazao je predsjednik SNP-a Vladimir Joković.

“Na današnji dan s ponosom se prisjećamo dva velika istorijska trenutka – međunarodnog priznanja crnogorske državnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine i slavnog narodnog ustanka protiv fašizma 1941. godine. Ove dvije svetinje predstavljaju stubove slobodarske tradicije naše države i vječni su podsjetnik da Crna Gora pripada svom narodu – onima koji su je stvarali, branili i čuvali” navodi se u saopštenju.

SNP Crne Gore u kontinuitetu baštini te vrijednosti: slobodu, pravdu, solidarnost i borbu za dostojanstven život svakog čovjeka. Vjerujemo u Crnu Goru kao zemlju svih njenih građana, u kojoj nema mjesta za podjele, revanšizam i ucjene, već u kojoj je narod taj koji odlučuje, a država ta koja štiti njegove interese, ističe Joković.

“Naša borba je borba za narodnu državu, za ekonomsku sigurnost, za snažnu podršku domaćem seljaku, radniku i penzioneru. To je borba za državu u kojoj se cijeni rad, poštuje porodična vrijednost, njeguje vjera, tradicija i identitet, ali istovremeno gradi društvo u kojem su svi ravnopravni i slobodni. Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje, jer samo zajedno možemo graditi Crnu Goru koja će biti jaka, poštovana i pravedna”, zaključuje Joković.

Politika

Spajić: 13. jul – duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja

Povodom Dana državnosti i Dana ustanka naroda Crne Gore, premijer Milojko Spajić uputio je čestitku građankama i građanima, naglašavajući da ovaj datum predstavlja duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja.

Dan državnosti nas podsjeća na događaje koji predstavljaju najdublji izraz našeg beskompromisnog i kosmopolitskog kolektivnog opredjeljenja. Put slobode, pravde i građanske solidarnosti nije samo naš savremeni ideal – on je rezultat viševjekovne borbe i požrtvovanja naših predaka, poručio je Spajić.

Ističe da savremena Crna Gora svoje temelje gradi na vrijednostima koje su utkane u 13. jul 1878. godine, kada je Crna Gora dobila međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu, kao i u 13. jul 1941. godine, kada je narod ustao protiv fašističkog okupatora.

“Dužni smo, odgovorni pred precima, a obavezni pred potomcima, da taj put nastavimo – kroz širenje i osavremenjavanje temeljnih vrijednosti 13. jula. Te vrijednosti su garant uspješnog nastavka i završetka reformskog procesa i našeg članstva u Evropskoj unije”, poručio je predsjednik Vlade.

Spajić je izrazio uvjerenje da će Crna Gora i u vremenu pred nama pokazati visoki nivo nacionalne zrelosti i društvenog jedinstva oko ključnih pitanja razvoja i napretka.

“Siguran sam da ćemo, kao mnogo puta do sada, dokazati snagu konsenzusa i dostojanstveno dočekati 150. godišnjicu Berlinskog kongresa kao punopravna članica Unije najnaprednijih evropskih država”, naglasio je premijer.

Na kraju, Spajić je građanima još jednom čestitao najveći državni praznik.

“Živjela Crna Gora”, poručuje u čestitki.

Politika

NATO nameće harač za članstvo, Knežević traži referendum

Proglasiti “istorijskom” odluku da Crna Gora odsad izdvaja za NATO oko 460 miliona eura ravno je gašenju požara kanisterima benzina, kazao je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević.

Država koja nema auto-puteve, bolnice, domove zdravlja, škole, vrtiće, proslavlja novih 460 miliona izdatka za NATO i još zahvaljuje što nam je učinjena čast da sve to platimo iz novih kredita, kazao je Knežević.

“Zato smatram da bi povodom ove “istorijske” odluke na referendumu trebalo konsultovati crnogorske građane da li su za to da izdvajamo 460 miliona za NATO. Ako to mogu jedna Španija i Slovenija, valjda nijesmo ni mi gori od njih”, dodao je Knežević.

Posebno jer, po posljednjem istraživanju od prije desetak dana u koje sam imao uvid, članstvo Crne Gore u NATO podržava ispod 50% crnogorskih građana. I to osam godina nakon odluke donesene u Skupštini, dok smo mi bili lažno optuženi da smo planirali državni udar kako bi zaustavili isto to učlanjenje, ističe Knežević.

“Evo, niko im dosad nije smetao da povećaju tu podršku građana, mene su odmah poslije učlanjenja zatvorili, poslije prvostepeno presudili, a septembra 2020. godine nam zabranili pristup bezbjednosnom sektoru. Nijesmo im smetali, niti sad ikome smetamo da sprovodi NATO standarde po Crnoj Gori. Zato i mislim da treba organizovati referendum i pitati građane imamo li negdje pametnije uložiti ovih 460 miliona nego što ulažemo u ovu vojnu alijansu”, zaključuje u saopštenju.