Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić komentarisao je danas na društvenoj mreži „X” organizaciju „2BS foruma”, a za koji je Vlada Crne Gore izdvojila 50 hiljada eura.

“Vlada Crne Gore je ove, kao i ranijih godina, bila pokrovitelj „2BS foruma” očekujući da će Crna Gora ugostiti eminentne stručnjake iz odbrane i bezbjednosti. Nasuprot očekivanjima – dobili smo uglavnom platformu za analizu lokalnih izbora vajnih stručnjaka Đukanovića i Milatovića koji su utušili strane goste tužakanjem protiv sopstvene države “, naveo je predsjednik Vlade.

“Usljed očigledno neadekvatne kontrole kvaliteta sadržaja, zabrinuti smo zbog načina trošenja novca poreskih obveznika odnosno da li je Forum postigao ciljeve i ispunio očekivanja stručne javnosti”,  ističe se u objavi predsjednika Vlade.

Bivši predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović kazao je da ne zna da li je tokom slavlja rezultata DPS-a na lokalnim izborima U Podgorici pjevao ‘Ne može nam niko ništa, jači smo od Srbije’.

“Moje pitanje je šta i da jesam? Ako bismo pjevali jači smo od Srbije, Amerike, Rusije, je li to mržnja”, pitao je Đukanović, koji je jedan od učesnika 2BS Foruma.

Đukanović je rekao i da Crna Gora nema ozbiljan državno politički menadžment da uradi domaći zadatak koji joj je zadala Evropa.

Nedjeljni izbori u Podgorici, kako on smatra, indikativni su jer govore da vladajuće partije sa državnog nivoa nemaju većinu u glavnom gradu.

“Ne samo da nemaju većinu, nego su svi zajedno na 42 odsto. To je ozbiljan pad. I drugo – strmoglavo su pali neki novi i navodno proevropski subjekti. Prije dvije godine, u Podgorici su PES i Demokrate imali oko 33 odsto. Sada oko 21 odsto. Na parlamentarnim izborima, ojačani jednom beznačajnom partijom kakva je URA, koja ima oko tri-tri i po procenta, imali su 46 odsto u Podgorici. Na ovim – 21. Izgubili su 25 procentnih poena. To je strmoglav pad tih politika”, poručio je.

Na početku smo očekivanog procesa otrežnjenja javnosti i konsolidacije građanske Crne Gore, kaže on.

“Čista je slika i neće da je vidi onaj ko nema hrabrosti da napravi ozbiljne poteze. A ko nema hrabrosti – tu nema ni ‘d’ od državnika. Tu šansu imao je Spajić prošle godine – PES je imao 23, DPS 21, više nego dovoljno za većinu, i to da se vlast vrši ne četiri, nego osam godina. Ali on nije imao hrabrosti. Međutim, Milatović je sada pred istim tim iskušenjem. I njemu je slika jasna. On ne vidi svoju budućnost sa velikosrpskim nacionalizmom Mandića i Kneževića. Posvađan je sa svojim dojučerašnjim kolegom Spajićem. Njemu je jasno sa kim može da sarađuje”, rekao je on.

Ostaje, kaže, da se vidi da li Milatović ima hrabrosti da povuče taj potez.

“Hajde da ne budem potpuno otvoren, ostavljam nadu da će pravilno pročitati poruku birača”, kazao je Đukanović.

U situaciji kada je Jakov Milatović marginalizovao sebe na političkoj areni, a njegova, od PES-a odbjegla družina, izlazi kažnjena i desetkovana posle izbora, jasno je da će na njima biti da donesu teške odluke o formiranju vlasti u Podgorici. Da li će svojih preostalih šest odbornika utopiti u reformisano ,,zdravo“ tkivo DPS-a i doprinijeti destabilizaciji politike u Crnoj Gori od čega će profitirati kriminogene strukture, ili će nastaviti izazovnim putem demokratske konsolidacije Crne Gore započete 30. avgusta 2020. godine?

Lokalni izbori u Podgorici 2024. godine donijeli su značajne promjene, posebno za bivše i odbjegle odbornike Pokreta Evropa sad (PES) i njihovog lidera Jakova Milatovića. Odbornici koji su napustili jedinstvenu listu PES-a formirali su takozvani “Pokret za Podgoricu” i pridružili se manjem savezu sa Građanskim pokretom URA i Pokretom za promjene. Njihova očekivanja da će postati dominantna politička snaga unutar vladajuće većine nisu se ostvarila, a krajnji rezultat tih političkih manevara bio je pad njihove podrške sa 11 na samo 6 odbornika u gradskom parlamentu i stavljanje pred svršen čin: ako im je do Podgorice i odblokiranja rada lokalne uprave, koju će odluku donijeti?

Jakov Milatović, koji se oslanjao na podršku “odbjeglih” odbornika PES-a i imao ključnu, ali autodestruktivnu ulogu u kampanji “Luka za gradonačelnika”, sada se suočava sa političkom marginalizacijom.

Iako je uživao veliku popularnost nakon pobjede na predsjedničkim izborima 2023. godine, između ostalog i zbog podrške koju je dobio od Demokratskog fronta, Demokrata i URA, njegovo direktno učešće u lokalnoj kampanji, pokazalo se pogubnim.

Ova situacija stavila je Milatovića u težak položaj. Ne samo da je njegova politička moć u Podgorici ozbiljno narušena, već su i njegovi politički partneri iz URA-e i Pokreta za promjene izgubili veliki dio podrške građana. Raskolnici koji su napustili PES, i koji su pokušali redefinisati političku dinamiku glavnog grada, sada se suočavaju sa jasnim nezadovoljstvom birača.

Milatović sada mora da odluči kojim će putem dalje voditi svoju političku karijeru. Naredni potezi biće ključni za njegovu budućnost na političkoj sceni Crne Gore, posebno u svjetlu eventualnih novih saveza i pregovora za formiranje većine u Podgorici.

Dok se spekuliše da bi ga Dritan Abazović i Milo Đukanović mogli uvući u savez kako bi destabilizovali Vladu, Milatović se nalazi na prekretnici koja će odrediti hoće li ostati vjeran svojim ranijim obećanjima o borbi protiv DPS-a ili će biti primoran na nove političke kalkulacije. Podgorica bi tako mogla postati središte novih potencijalnih političkih sukoba, zavisno od toga kako će se odvijati postizborni pregovori,  odgovornost za političku destabilizaciju nosiće Milatović.