Ekonomija
Država cilja 800.000 kvadrata u Botunu i Cijevni zbog rješavanja ekološkog problema
Oko 800.000 kvadratnih metara zemljišta u katastarskim opštinama Cijevna i Botun biće obuhvaćeno planiranom eksproprijacijom za potrebe projekta sanacije bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP).
To su kazali iz Ministarstva prostornog planiranja, navodeći da je riječ o preliminarnim podacima.
Iz tog resora, međutim, nijesu mogli da preciziraju koliko parcela i vlasnika će biti obuhvaćeno eksproprijacijom, koliko će ona koštati i do kada bi kompletan postupak trebalo da bude završen.
“Prema preliminarnim podacima, planiranom eksproprijacijom za potrebe realizacije projekta koji obuhvata lokalitet crvenog mulja i deponije čvrstog otpada KAP-a obuhvaćena je površina od oko 800.000 m² zemljišta, u katastarskim opštinama Cijevna i Botun. Ministarstvo trenutno pribavlja ključne akte neophodne za sprovođenje dalje procedure. Nakon pribavljanja neophodne dokumentacije, kao i procjene vrijednosti nepokretnosti, stvoriće se uslovi da korisnik obezbijedi neophodna sredstva, kako bi se na osnovu svih relavantnih podataka postupak mogao nastaviti, u skladu sa zakonom”, pojasnili su iz resora kojim rukovodi ministar Slaven Radunović.
Iz Ministarstva prostornog planiranja su poručili da po ovom pitanju postupa sa punom pažnjom, imajući u vidu kako javni interes i realizaciju projekta tako i zaštitu prava i interesa vlasnika nepokretnosti.
Na lokaciji nekadašnjeg Kombinata aluminijuma Podgorica planirana je sanacija oko 530.000 kubika industrijskog otpada koji je decenijama odlagan bez odgovarajuće zaštite, a Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera očekuje da će realizacijom projekta biti uklonjen jedan od najvećih ekoloških problema u Crnoj Gori.
Ministarstvo ekologije je ljetos od Agencije za zaštitu životne sredine tražilo saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat sanacije odlagališta čvrstog otpada KAP-a. “Vijesti” čekaju odgovor od Agencije u vezi sa zahtjevom za saglasnost za ovaj elaborat.
U dokumentu piše da je predmet sanacije odlagalište površine oko 12 hektara, nastalo dugogodišnjim odlaganjem industrijskog otpada iz KAP-a. U elaboratu se ističe da je riječ o prostoru koji je “kontaminiran višegodišnjim odlaganjem industrijskog otpada iz KAP-a”, dok autori podsjećaju da se otpad godinama odlagao bez ikakvog prethodnog tretmana i zaštite.
“Čvrsti otpad se skladištio na potpuno neuslovnom odlagalištu bez selekcije ili eventualnog prethodnog tretmana. Procjena je da se danas, na lokaciji neuslovnog odlagališta za čvrsti otpad nalazi 529.773,87 m3 raznog čvrstog materijala koji je vremenom, što zbog neselektivnog lagerovanja, što zbog uticaja atmosferilija potpuno izmiješan”, navodi se u elaboratu.
Elaborat predviđa da će na prvu privremenu deponiju biti premješteno 157.454 kubika materijala, na drugu 290.475,54 kubika, dok će na treću biti odloženo još 108.317,98 kubika otpada. Ukupno će biti iskopano 427.361,27 kubika otpada, kao i više od 117 hiljada kubnih metara zemljanog materijala.
Sanacija odlagališta čvrstog otpada KAP-a je dio projekta “Reforma u oblasti upravljanja otpadom u Crnoj Gori”, kojim Vlada, uz podršku Svjetske banke, želi da unaprijedi sistem upravljanja otpadom, riješi istorijske ekološke probleme i uskladi ga sa standardima Evropske unije.
Za odlagalište industrijskog otpada KAP-a projekat sanacije izrađen i revidovan još 2022. godine, kada je urađena i procjena uticaja na životnu sredinu za koju je Agencija za zaštitu životne sredine dala saglasnost. Međutim, kako u zakonskom roku od dvije godine nije pribavljena neophodna dozvola za izvođenje radova, saglasnost je prestala da važi, zbog čega je Ministarstvo pristupilo izradi novog elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.
Vlada je na sjednici od 29. januara ove godine usvojila Informaciju o stanju na bazenima crvenog mulja i deponiji čvrstog opasnog otpada na lokaciji “Kombinata aluminijuma Podgorica”, s Predlogom odluke o utvrđivanju javnog interesa za realizaciju projekta “Reforma upravljanja otpadom u Crnoj Gori – remedijacija bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na lokaciji KAP-a “, koju je dostavilo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Nakon uvođenja stečaja u bivši Kombinat aluminijuma, kompanija ukrajinskog biznismena Romana Denkoviča “Politropus Alternative” kupila je 2015. godine prostor bazena crvenog mulja sa željom da ga prerađuje zbog značajnog procenta takozvanih rijetkih metala. Međutim, ova kompanija bazene naknadno preprodaje firmi “Weg kolektor” iz Berana.
Ekološka inspekcija je proteklih godina izrekla više kazni vlasnicima zbog ugrožavanja životne sredine i zdravlja ljudi, a Agencija za zaštitu životne sredine je 2023. godine protiv “Weg kolektora” podnijela krivičnu prijavu.
Denković je bazene, koji se prostiru na 450 hiljada kvadrata zemljišta, kupio 2015. godine od stečajne uprave KAP-a za 450 hiljada eura. Međutim, on bazene naredne godine prodaje “WEG kolektoru” za nepoznatu sumu novca, a ova beranska firma ih zalaže za pozajmicu od pet miliona eura kod kompanije “Blackrock capital” Podgorica. Vlasnik “Weg kolektora” je 2016. godine bio dvadesetogodišnjak Lazar Jevrić, dok je njegov otac Siniša Jevrić bio potraživan od Interpola zbog navodne povezanosti s trgovinom narkoticima.
Ekonomija
Pejović: Euro model je investicija u bolji životni standard građana buduće članice EU
Boris Pejović, generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore poručio je da je Euro model investicija u bolji životni standard građana buduće članice EU.
On je reagovao povodom upozorenja Evropske komisije na rizike u sprovođenju Euro modela.
„Evropska komisija (EK) je upozoravala na rizik i prilikom najave programa Evropa sad 2. Slično su kroz prvu reakciju reagovali Svjetska banka i MMF u slučaju programa Evropa sad 1 i 2. Da su se ostvarile moguće fatalističke projekcije na koje su u prvoj reakciji ukazivale razne međunarodne organizacije, niti bi danas pričali o Euro modelu, niti bi imalo svrhe što opozicija predlaže populistička uvećanja iako su iskazivali uvjerenost u slom javnih finansija“, naveo je Pejović.
Nakon implementacije programa Evropa sad 1 i 2, kako je kazao, osim što su uvećane zarade (uvećanje zarada veće u odnosu na inflaciju), Crna Gora je u grupi nekoliko zemalja Evrope koje su najbrže smanjile javni dug u odnosu na BDP.
„Projekcija rasta BDP-a za ovu godinu povećana je sa 3,1% na 4%, dok su budžetski prihodi za prvih devet mjeseci dostigli 2,32 milijarde eura, što je 216,8 miliona eura ili 10,3% više nego u istom periodu prethodne godine“, dodao je on.
Ekonomija
MF: Rebalansom obezbijeđeno gotovo 13 miliona eura za jednokratnu pomoć penzionerima
Ministarstvo finansija predložilo je rebalans budžeta za 2026. godinu kojim se potvrđuje opredijeljenost države da odgovorno upravlja javnim finansijama, prati potrebe građana i obezbjeđuje dodatna sredstva za oblasti od najvećeg društvenog značaja. Kako ističu, prioritet ostaju zdravlje građana, socijalna sigurnost, uredno izvršavanje državnih obaveza i kontinuitet ekonomskog razvoja.
U saopštenju Ministarstva naglašavaju da crnogorska ekonomija ostvaruje bolje rezultate od prvobitnih očekivanja.
“Projekcija rasta BDP-a za ovu godinu povećana je sa 3,1% na 4%, dok su budžetski prihodi za prvih devet mjeseci dostigli 2,32 milijarde eura, što je 216,8 miliona eura ili 10,3% više nego u istom periodu prethodne godine. Pozitivni trendovi u turizmu, industriji i investicijama potvrđuju rastući potencijal crnogorske ekonomije. Ostvareni rezultati stvaraju osnov za dodatno usmjeravanje sredstava tamo gdje su najpotrebnija. Poseban prioritet u okviru rebalansa dat je zdravstvenom sistemu, za koji se obezbjeđuje dodatnih 25 miliona eura, uz poseban fokus na dostupnost savremenih terapija i liječenje pacijenata sa rijetkim bolestima”, navode u saopštenju.
Istovremeno, predviđaju se sredstva za realizaciju važnih razvojnih i infrastrukturnih projekata, kao što su projekti iz oblasti poljoprivrede (MIDAS, pojekat Sava Drina), magistralni putevi i njihova rekonstrukcija, sljedeći korak digitalizacije Poreske uprave, projekti u oblasti dekarbonizacije, energetike, vodosnabdijevanja, projekti za NATO.
“Predložene izmjene budžeta predstavljaju nastavak odgovorne ekonomske politike koja se zasniva na praćenju ostvarenih rezultata, pravovremenom prepoznavanju potreba i usmjeravanju sredstava prema prioritetima građana i države”, poručuju u Ministarstvu finansija.
Ekonomija
Nikolić: Vuković da se bez odlaganja pojavi u parlamentu i saopšti stav o Euro modelu
Demokratska partija socijalista (DPS) tražila je od rukovodstva Skupštine da hitno obezbijedi dolazak ministra finansija Novice Vukovića na prvu narednu sjednicu predviđenu za poslanička pitanja i odgovori na pitanja o Euro modelu.
Šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini, Andrija Nikolić, kazao je da je riječ o ekonomskom modelu koji potpuno mijenja strukturu crnogorske privrede i teži blizu milijardu EUR.
“Želim da otvorim pitanje koje se tiče odgovornosti Vlade prema Skupštini i građanima Crne Gore. Vuković nije glasao za Euro model na sjednici Vlade, a najavio je da će u roku od nekoliko dana saopštiti svoj stav”, naveo je Nikolić u saopštenju.
On je podsjetio da je prošlo 47 dana od tada, a nema stava Ministarstva finansija, prenosi MINA BIZNIS.
“Neka što se ne oglašava Ministarstvo, nego ni ministra nema ove sedmice u Skupštini da odgovara na pitanja poslanika. Prošle sedmice je započeto sa realizacijom instituta poslaničkih pitanja ministrima i mi vidimo da ministra Vukovića nema na rasporedu da odgovara poslanicima ni ove sedmice”, rekao je Nikolić.
On je dodao da su poslanici DPS-a Vukoviću postavili sedam pitanja.
“Neka pred poslanicima jasno kaže: zašto nije podržao Euro model, šta je sporno u tom modelu i da li kao ministar finansija preuzima odgovornost za njegovu primjenu”, naveo je Nikolić.
On je istovremeno pozvao Centralnu banku (CBCG) i Fiskalni savjet da se hitno oglase i saopšte svoje stručne ocjene finansijskih i fiskalnih posljedica Euro modela.
-
Zeta1 дан ranijeAsanović podnio ostavku, Jelena Aligrudić predsjednica Opštine Zeta
-
Zeta2 дана ranijeSlađana Kaluđerović ponovo izabrana za predsjednicu SNP-a u Zeti
-
Politika3 дана ranijeKnežević: Ne vidim ništa sporno da me izaberu za premijera
-
Ekonomija1 дан ranijeMF: Rebalansom obezbijeđeno gotovo 13 miliona eura za jednokratnu pomoć penzionerima
-
Politika6 сати ranijeKumova pozajmica stigla do ASK-a: Provjerava se anonimna prijava o stanu Milana Kneževića
-
Politika3 дана ranijeIbrahimović: Crna Gora neće ispunjavati nerazumne zahtjeve Hrvatske
-
Zeta1 дан ranijeKnežević: Navijači Zete se privode zbog pjevanja o Kosovu
-
Zeta1 дан ranijeBroj evidentiranih oboljelih od malignih bolesti u Zeti za dvije godine porastao gotovo pet puta


You must be logged in to post a comment Login