Ekonomija

Država cilja 800.000 kvadrata u Botunu i Cijevni zbog rješavanja ekološkog problema

Oko 800.000 kvadratnih metara zemljišta u katastarskim opštinama Cijevna i Botun biće obuhvaćeno planiranom eksproprijacijom za potrebe projekta sanacije bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP).

To su kazali iz Ministarstva prostornog planiranja, navodeći da je riječ o preliminarnim podacima.

Iz tog resora, međutim, nijesu mogli da preciziraju koliko parcela i vlasnika će biti obuhvaćeno eksproprijacijom, koliko će ona koštati i do kada bi kompletan postupak trebalo da bude završen.

“Prema preliminarnim podacima, planiranom eksproprijacijom za potrebe realizacije projekta koji obuhvata lokalitet crvenog mulja i deponije čvrstog otpada KAP-a obuhvaćena je površina od oko 800.000 m² zemljišta, u katastarskim opštinama Cijevna i Botun. Ministarstvo trenutno pribavlja ključne akte neophodne za sprovođenje dalje procedure. Nakon pribavljanja neophodne dokumentacije, kao i procjene vrijednosti nepokretnosti, stvoriće se uslovi da korisnik obezbijedi neophodna sredstva, kako bi se na osnovu svih relavantnih podataka postupak mogao nastaviti, u skladu sa zakonom”, pojasnili su iz resora kojim rukovodi ministar Slaven Radunović.

Iz Ministarstva prostornog planiranja su poručili da po ovom pitanju postupa sa punom pažnjom, imajući u vidu kako javni interes i realizaciju projekta tako i zaštitu prava i interesa vlasnika nepokretnosti.

Na lokaciji nekadašnjeg Kombinata aluminijuma Podgorica planirana je sanacija oko 530.000 kubika industrijskog otpada koji je decenijama odlagan bez odgovarajuće zaštite, a Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera očekuje da će realizacijom projekta biti uklonjen jedan od najvećih ekoloških problema u Crnoj Gori.

Ministarstvo ekologije je ljetos od Agencije za zaštitu životne sredine tražilo saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat sanacije odlagališta čvrstog otpada KAP-a. “Vijesti” čekaju odgovor od Agencije u vezi sa zahtjevom za saglasnost za ovaj elaborat.

U dokumentu piše da je predmet sanacije odlagalište površine oko 12 hektara, nastalo dugogodišnjim odlaganjem industrijskog otpada iz KAP-a. U elaboratu se ističe da je riječ o prostoru koji je “kontaminiran višegodišnjim odlaganjem industrijskog otpada iz KAP-a”, dok autori podsjećaju da se otpad godinama odlagao bez ikakvog prethodnog tretmana i zaštite.

“Čvrsti otpad se skladištio na potpuno neuslovnom odlagalištu bez selekcije ili eventualnog prethodnog tretmana. Procjena je da se danas, na lokaciji neuslovnog odlagališta za čvrsti otpad nalazi 529.773,87 m3 raznog čvrstog materijala koji je vremenom, što zbog neselektivnog lagerovanja, što zbog uticaja atmosferilija potpuno izmiješan”, navodi se u elaboratu.

Elaborat predviđa da će na prvu privremenu deponiju biti premješteno 157.454 kubika materijala, na drugu 290.475,54 kubika, dok će na treću biti odloženo još 108.317,98 kubika otpada. Ukupno će biti iskopano 427.361,27 kubika otpada, kao i više od 117 hiljada kubnih metara zemljanog materijala.

Sanacija odlagališta čvrstog otpada KAP-a je dio projekta “Reforma u oblasti upravljanja otpadom u Crnoj Gori”, kojim Vlada, uz podršku Svjetske banke, želi da unaprijedi sistem upravljanja otpadom, riješi istorijske ekološke probleme i uskladi ga sa standardima Evropske unije.

Za odlagalište industrijskog otpada KAP-a projekat sanacije izrađen i revidovan još 2022. godine, kada je urađena i procjena uticaja na životnu sredinu za koju je Agencija za zaštitu životne sredine dala saglasnost. Međutim, kako u zakonskom roku od dvije godine nije pribavljena neophodna dozvola za izvođenje radova, saglasnost je prestala da važi, zbog čega je Ministarstvo pristupilo izradi novog elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Vlada je na sjednici od 29. januara ove godine usvojila Informaciju o stanju na bazenima crvenog mulja i deponiji čvrstog opasnog otpada na lokaciji “Kombinata aluminijuma Podgorica”, s Predlogom odluke o utvrđivanju javnog interesa za realizaciju projekta “Reforma upravljanja otpadom u Crnoj Gori – remedijacija bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na lokaciji KAP-a “, koju je dostavilo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Nakon uvođenja stečaja u bivši Kombinat aluminijuma, kompanija ukrajinskog biznismena Romana Denkoviča “Politropus Alternative” kupila je 2015. godine prostor bazena crvenog mulja sa željom da ga prerađuje zbog značajnog procenta takozvanih rijetkih metala. Međutim, ova kompanija bazene naknadno preprodaje firmi “Weg kolektor” iz Berana.

Ekološka inspekcija je proteklih godina izrekla više kazni vlasnicima zbog ugrožavanja životne sredine i zdravlja ljudi, a Agencija za zaštitu životne sredine je 2023. godine protiv “Weg kolektora” podnijela krivičnu prijavu.

Denković je bazene, koji se prostiru na 450 hiljada kvadrata zemljišta, kupio 2015. godine od stečajne uprave KAP-a za 450 hiljada eura. Međutim, on bazene naredne godine prodaje “WEG kolektoru” za nepoznatu sumu novca, a ova beranska firma ih zalaže za pozajmicu od pet miliona eura kod kompanije “Blackrock capital” Podgorica. Vlasnik “Weg kolektora” je 2016. godine bio dvadesetogodišnjak Lazar Jevrić, dok je njegov otac Siniša Jevrić bio potraživan od Interpola zbog navodne povezanosti s trgovinom narkoticima.

Slične teme:botun cijevna Crna gora ekspriprijacija

Ne propustite

Penzionerima se može odbijati najviše trećina penzije

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Ekonomija

Penzionerima se može odbijati najviše trećina penzije

Savez penzionera Crne Gore proslijedio je opštinskim udruženjima obavještenje Fonda PIO o visini administrativne zabrane prilikom kupovine na rate i zaduživanja. Prema tom obavještenju, odbitak može iznositi najviše jednu trećinu penzije. Za najbrojniju kategoriju penzionera, koji primaju penziju od 450 eura, to znači da najveće mjesečno opterećenje može iznositi 150 eura.

Penzionerima se, prema važećim propisima i pravnom stavu Vrhovnog suda Crne Gore, od penzije može odbijati najviše jedna trećina, osim u slučaju obaveznog izdržavanja utvrđenog sudskom odlukom.

Prema pojašnjenju Tatjane Stanišić, načelnice Odsjeka za pravne poslove i poslove saradnje sa udruženjima penzionera, izmjenama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju izmijenjen je član 103, kojim je propisano da se izvršenje na zaradi, minimalnoj zaradi i penziji, kao i naknadi umjesto zarade, može odrediti i sprovesti do iznosa od jedne trećine tih primanja.

Kada je riječ o namirenju obaveznog izdržavanja na osnovu odluke suda, izvršenje može biti sprovedeno do polovine penzije.

Posebno se ukazuje na pogrešno tumačenje prema kojem se ograničenje od jedne trećine odnosi samo na prinudna izvršenja, dok bi dobrovoljna zaduženja mogla biti veća.

Pravni stav Vrhovnog suda Crne Gore, Su. I br. 48-1/20 od 13. februara 2020. godine, potvrđuje da se odredbe Zakona o izvršenju i obezbjeđenju jednako primjenjuju i u slučaju dobrovoljne i prinudne naplate odbitaka od primanja korisnika prava na penziju.

To znači da je, prema ovom tumačenju, administrativna zabrana sa kojom se penzioner saglasio pravno relevantna na isti način kao i izvršenje na penziji, pa se odbitak ne može određivati mimo zakonskog ograničenja.

Ograničenje važi za sve penzionere

Administrativne zabrane za banke i mikrokreditne institucije, kao i potvrde na osnovu kojih penzioneri koriste usluge ili kupuju robu na odloženo plaćanje, ovjeravaju se do jedne trećine iznosa penzije.

Prema dostavljenom pojašnjenju, ovo pravilo važi i za korisnike najniže penzije i za penzionere čija su primanja veća od 450 eura.

„Bez obzira na drugačiji stav koji se plasira u medijima, predmetno Mišljenje Vrhovnog suda i sudska praksa jasno daju smjernice za postupanje, kao i Zakon“, navodi se u pojašnjenju.

Dakle, penzioner ne može biti zadužen tako da mu se administrativnom zabranom obustavlja više od jedne trećine penzije, osim kada je riječ o obaveznom izdržavanju na osnovu sudske odluke, kada ograničenje može iznositi do polovine penzije.

Ekonomija

Vlada spriječila poskupljenje goriva i do 13 centi

Vlada Crne Gore usvojila je smanjenje akciza na gorivo, čime je spriječeno poskupljenje goriva od 11 do 13 centi, nezvanično saznaje RTCG.

Prema novoj odluci, cijena dizela ostaje na 1,87 eura po litru, dok će benzin pojeftiniti dva centa.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva potvrdili su saznanja RTCG, pa će tako od ponoći Eurosuper 95 i 98 biti jeftiniji za dva centa, dok će cijena eurodizela ostati nepromijenjena.

Litar eurosupera 95 i 98 iznosiće 1,72 eura, odnosno 1,76 eura. Cijena eurodizela ostaje 1,87 eura. Lož ulje biće skuplje za 16 centi i koštaće 1,94 eura.

Saglasno odredbama Uredbe o načinu obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena određenih vrsta naftnih derivata, koja je stupila na snagu 24. marta, naredni obračun će biti obavljen 14. septembra, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 15. septembra.

Ekonomija

Registracija vozila skuplja od jula naredne godine?

Građani će od jula iduće godine prilikom registracije vozila plaćati znatno veće naknade za korišćenje puteva, nakon što je Vlada na sjednici održanoj sredinom juna, na prijedlog Ministarstva saobraćaja (MS) usvojila odluku sa novim cijenama.

U to vrijeme ovim resorom je rukovodio ministar pomorstva Filip Radulović, od kojeg je dužnost krajem jula preuzeo novoimenovani ministar, bivši direktor podgoričkog preduzeća ,,Putevi“ Radoš Zečević.

Da je riječ o značajnom teretu za građane i privredu ukazali su iz Ministarstva finansija. U mišljenju od 11. juna koje potpisuje ministar Novica Vuković, dovodi se u pitanje opravdanost takve odluke te ukazuje na potrebu preispitivanja.

“Imajući u vidu obim i visinu predloženih povećanja naknada u rasponu od 100 do 500 posto, kao i njihov uticaj na privredu i građane, Ministarstvo finansija sa aspekta uticaja na poslovni ambijent nije saglasno sa predloženim rješenjem. S tim u vezi, neophodno je preispitati opravdanost predloženog povećanja naknada, kako bi se obezbijedila odgovarajuća ravnoteža između potrebe za finansiranjem održavanja putne infrastrukture i očuvanja prihvatljivog finansijskog opterećenja za korisnike vozila”, stoji u mišljenju koje potpisuje Vuković, uz napomenu da sa aspekta budžeta nemaju primjedbi jer će lokalni budžeti time ostvariti direktan prihod.

Ipak, to Vladu nije spriječilo da 18. juna usvoji odluku čija će primjena početi 1. jula 2027. godine. Iz Ministarstva saobraćaja to pravdaju time što su trenutne cijene utvrđene još 2005. godine ukazujući da je zbog protoka vremena bilo neophodno izmijeniti ih.

“Naknade utvrđene prije dvadeset godina više ne odražavaju realnu vrijednost usljed kumulativnog efekta inflacije, čime se gubi njihova ekonomska svrha. Dodatno, u sklopu pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, bilo je potrebno domaće propise dodatno uskladiti sa pravnom tekovinom EU”, kazali su nedavno Pobjedi iz Ministarstva saobraćaja.

Naglašavaju da su i ovako uvećane cijene znatno niže nego u regionu i zemljama članicama EU te dodaju da je riječ o prihodu opština koji će se koristiti za održavanje i zaštitu opštinskih puteva.

Tako bi, kako se navodi u odluci, građani prilikom registracije manjih putničkih vozila do 900 kubika umjesto dosadašnjih 2,50 trebalo da plaćaju duplo više, odnosno pet eura. Za automobile do 1.350 kubika naknada će porasti sa 4,1 na deset eura, do 1.800 kubika sa 6,1 na 16 eura, za vozila do 2.500 kubika sa devet na 21,50 euro, dok će vozila sa preko 3.150 kubika plaćati 32,5 eura umjesto dosadašnjih 30 eura.

Do sada su autobusi do 30 sjedišta plaćali 11,60 eura, a do 45 sjedišta 13,60 eura. Novom odlukom je predviđena detaljnija kategorizacija pa će se naknade u odnosu na kategoriju i težinu autobusa kretati između 20 eura za autobuse do 5.000 kilograma i 110 eura za velike autobuse preko 31.100 kilograma.

Naknada za teretna i vučna vozila porašće sa 3,40 eura na 15 eura za vozila do jedne tone, do dvije tone na 16,67 umjesto 6,80 eura, odnosno na 20 eura za vozila između 3 i 3,5 tona umjesto trenutnih 12,60 eura.

Ova naknada će za pojedine kategorije teretnih i vučnih vozila za preko 30 tona dostići i 275 eura prilikom registracije. Kada je riječ o traktorima, naknada će se kretati između 2,50 i deset eura u zavisnosti od snage motora, u odnosu na trenutni raspon od 1,40 do 5,30 eura.

U odluci Ministarstva saobraćaja se navodi da se naknada plaća prilikom registracije vozila jednokratno, unaprijed za 12 mjeseci, računajući i mjesec u kojem se sprovodi registracija. Za vozila koja se registruju za vrijeme kraće od 12 mjeseci plaća se srazmjerni iznos godišnje naknade, dok u slučaju kupovine vozila novi vlasnik neće plaćati naknadu do isteka perioda za koji je plaćena.