Ekonomija

Država cilja 800.000 kvadrata u Botunu i Cijevni zbog rješavanja ekološkog problema

Oko 800.000 kvadratnih metara zemljišta u katastarskim opštinama Cijevna i Botun biće obuhvaćeno planiranom eksproprijacijom za potrebe projekta sanacije bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP).

To su kazali iz Ministarstva prostornog planiranja, navodeći da je riječ o preliminarnim podacima.

Iz tog resora, međutim, nijesu mogli da preciziraju koliko parcela i vlasnika će biti obuhvaćeno eksproprijacijom, koliko će ona koštati i do kada bi kompletan postupak trebalo da bude završen.

“Prema preliminarnim podacima, planiranom eksproprijacijom za potrebe realizacije projekta koji obuhvata lokalitet crvenog mulja i deponije čvrstog otpada KAP-a obuhvaćena je površina od oko 800.000 m² zemljišta, u katastarskim opštinama Cijevna i Botun. Ministarstvo trenutno pribavlja ključne akte neophodne za sprovođenje dalje procedure. Nakon pribavljanja neophodne dokumentacije, kao i procjene vrijednosti nepokretnosti, stvoriće se uslovi da korisnik obezbijedi neophodna sredstva, kako bi se na osnovu svih relavantnih podataka postupak mogao nastaviti, u skladu sa zakonom”, pojasnili su iz resora kojim rukovodi ministar Slaven Radunović.

Iz Ministarstva prostornog planiranja su poručili da po ovom pitanju postupa sa punom pažnjom, imajući u vidu kako javni interes i realizaciju projekta tako i zaštitu prava i interesa vlasnika nepokretnosti.

Na lokaciji nekadašnjeg Kombinata aluminijuma Podgorica planirana je sanacija oko 530.000 kubika industrijskog otpada koji je decenijama odlagan bez odgovarajuće zaštite, a Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera očekuje da će realizacijom projekta biti uklonjen jedan od najvećih ekoloških problema u Crnoj Gori.

Ministarstvo ekologije je ljetos od Agencije za zaštitu životne sredine tražilo saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat sanacije odlagališta čvrstog otpada KAP-a. “Vijesti” čekaju odgovor od Agencije u vezi sa zahtjevom za saglasnost za ovaj elaborat.

U dokumentu piše da je predmet sanacije odlagalište površine oko 12 hektara, nastalo dugogodišnjim odlaganjem industrijskog otpada iz KAP-a. U elaboratu se ističe da je riječ o prostoru koji je “kontaminiran višegodišnjim odlaganjem industrijskog otpada iz KAP-a”, dok autori podsjećaju da se otpad godinama odlagao bez ikakvog prethodnog tretmana i zaštite.

“Čvrsti otpad se skladištio na potpuno neuslovnom odlagalištu bez selekcije ili eventualnog prethodnog tretmana. Procjena je da se danas, na lokaciji neuslovnog odlagališta za čvrsti otpad nalazi 529.773,87 m3 raznog čvrstog materijala koji je vremenom, što zbog neselektivnog lagerovanja, što zbog uticaja atmosferilija potpuno izmiješan”, navodi se u elaboratu.

Elaborat predviđa da će na prvu privremenu deponiju biti premješteno 157.454 kubika materijala, na drugu 290.475,54 kubika, dok će na treću biti odloženo još 108.317,98 kubika otpada. Ukupno će biti iskopano 427.361,27 kubika otpada, kao i više od 117 hiljada kubnih metara zemljanog materijala.

Sanacija odlagališta čvrstog otpada KAP-a je dio projekta “Reforma u oblasti upravljanja otpadom u Crnoj Gori”, kojim Vlada, uz podršku Svjetske banke, želi da unaprijedi sistem upravljanja otpadom, riješi istorijske ekološke probleme i uskladi ga sa standardima Evropske unije.

Za odlagalište industrijskog otpada KAP-a projekat sanacije izrađen i revidovan još 2022. godine, kada je urađena i procjena uticaja na životnu sredinu za koju je Agencija za zaštitu životne sredine dala saglasnost. Međutim, kako u zakonskom roku od dvije godine nije pribavljena neophodna dozvola za izvođenje radova, saglasnost je prestala da važi, zbog čega je Ministarstvo pristupilo izradi novog elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Vlada je na sjednici od 29. januara ove godine usvojila Informaciju o stanju na bazenima crvenog mulja i deponiji čvrstog opasnog otpada na lokaciji “Kombinata aluminijuma Podgorica”, s Predlogom odluke o utvrđivanju javnog interesa za realizaciju projekta “Reforma upravljanja otpadom u Crnoj Gori – remedijacija bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na lokaciji KAP-a “, koju je dostavilo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Nakon uvođenja stečaja u bivši Kombinat aluminijuma, kompanija ukrajinskog biznismena Romana Denkoviča “Politropus Alternative” kupila je 2015. godine prostor bazena crvenog mulja sa željom da ga prerađuje zbog značajnog procenta takozvanih rijetkih metala. Međutim, ova kompanija bazene naknadno preprodaje firmi “Weg kolektor” iz Berana.

Ekološka inspekcija je proteklih godina izrekla više kazni vlasnicima zbog ugrožavanja životne sredine i zdravlja ljudi, a Agencija za zaštitu životne sredine je 2023. godine protiv “Weg kolektora” podnijela krivičnu prijavu.

Denković je bazene, koji se prostiru na 450 hiljada kvadrata zemljišta, kupio 2015. godine od stečajne uprave KAP-a za 450 hiljada eura. Međutim, on bazene naredne godine prodaje “WEG kolektoru” za nepoznatu sumu novca, a ova beranska firma ih zalaže za pozajmicu od pet miliona eura kod kompanije “Blackrock capital” Podgorica. Vlasnik “Weg kolektora” je 2016. godine bio dvadesetogodišnjak Lazar Jevrić, dok je njegov otac Siniša Jevrić bio potraživan od Interpola zbog navodne povezanosti s trgovinom narkoticima.

Slične teme:botun cijevna Crna gora ekspriprijacija

Sledeće

Osnivački kapital od 490.000 eura za Montenegro works je nezakonita državna pomoć

Ne propustite

Penzionerima se može odbijati najviše trećina penzije

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Ekonomija

Turković: Za isti trošak poslodavca, radnik u Crnoj Gori će primati 417 eura više nego u Srbiji

Za isti trošak poslodavca, radnik u Crnoj Gori će primati 417 eura više nego u Srbiji, poručio je državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković upoređujući iznose neto zarada u regionu.

Turković je na društvenoj mreži X naveo da je prije primjene programa Evropa sad 1, poreski klin u Crnoj Gori bio oko 38 odsto, u približno istom rasponu kao u Srbiji i Hrvatskoj.

“Da ponovimo, poreski klin je ukupno poresko i doprinosno opterećenje rada: razlika između ukupnog troška poslodavca za zaposlenog i neto zarade koju zaposleni dobije na računu. Pogledajte šta se dešava kada je ukupan trošak poslodavca za jednog radnika 1.300 eura kod nas i u regionu: U Crnoj Gori će nakon Euro modela dobijati 1.237,90 eura neto, Srbija: 820,56 eura neto Hrvatska: 825,38 eura neto”, kazao je Turković.

Prema njegovim riječima, ako poslodavac plaća ukupno jednog radnika 1.300 eura mjesečno, taj radnik će u Crnoj Gori primati oko 417 eura više nego u Srbiji i oko 413 eura više nego u Hrvatskoj, to je na godišnjem nivou oko 5.000 eura.

“Kada su porezi i doprinosi na rad znatno niži, poslodavcu se manje isplati da ih izbjegava i ne rizikuje kazne za poreske prekršaje – jednostavno, svi radnici su osigurani”, dodao je Turković.

Suština Evrope sad 1, Evrope sad 2 i Euro modela, kako je pojasnio, jeste da se rast zarada ne finansira većim ukupnim troškom poslodavca, već rasterećenjem njegovih obaveza kroz smanjenje doprinosa za zdravstvo i PIO, čije finansiranje preuzima država.

“Niže opterećenje rada + smanjenje sive ekonomije = veća neto zarada”, zaključio je Turković.

Ekonomija

Kuljak: Euro model šalje poruku poslodavcima da nema više koverti i sive zone

Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Mirjana Kuljak ocijenila je da ekonomske mjere premijera Milojka Spajića, uključujući najavljeni „Euro model“, ne predstavljaju liberalnu ekonomsku politiku, već snažnu intervenciju države kojom se pokušavaju povećati zarade, smanjiti siva ekonomija i promijeniti dosadašnji model poslovanja.

Kuljak je navela da je legitimno ukazivati na rizike koje nose Vladine ekonomske mjere i programi „Evropa sad“, poput inflacije, rasta cijena ili održivosti budžeta, ali smatra da ih nije ispravno nazivati liberalnom ekonomijom.

„Liberalna ekonomija znači – država se ne miješa, tržište samo određuje plate, a porezi su minimalni. Kad premijer Spajić donese zakon kojim naredi minimalnu platu od 600 i 800 eura, to nije liberalizam, to je brutalna državna intervencija. To je država koja uzima ‘bager’ i ruši pravila privatnog sektora da bi dekretom podigla standard građana“, navela je Kuljak.

Prema njenoj ocjeni, takve mjere predstavljaju pokušaj „prisilnog resetovanja sistema“, nakon decenija problema sa sivom ekonomijom, neprijavljenim dijelom zarada i neplaćanjem punih poreza i doprinosa.

„Ove mjere Vlade su hirurški rez koji šalje sljedeće poruke takvim biznisima: nema više koverti i sive zone, država je smanjila doprinose na rad da poslodavci nemaju izgovor, ali je zakonom naredila da se svaki cent tog smanjenja prelije u džep radnika“, kazala je Kuljak.

Kako je dodala, druga poruka je da je, prema njenom viđenju, „prošlo vrijeme bogaćenja na račun jeftine radne snage“.

Smatra da povećanje zarada treba posmatrati i u kontekstu evropskih integracija i potrebe da se smanji siva ekonomija.

„Zamislite da Crna Gora uđe u EU sa platama od 350 eura – u momentu otvaranja granica desio bi se potpuni demografski slom i egzodus radne snage, svi bi otišli za Njemačku ili Austriju, a privreda bi doživjela kolaps“, navela je ona.

Prema njenom mišljenju, administrativno povećavanje plata predstavlja i pokušaj Vlade da crnogorsku ekonomiju približi evropskom standardu prije eventualnog članstva u EU i smanji razloge za odlazak radne snage.

Kuljak, međutim, upozorava da uspjeh takvih mjera zavisi od funkcionisanja institucija, pravosuđa i administracije.

„Treba još, čini mi se, ponoviti – da bi ove mjere uspjele neophodno je da institucije, pravosuđe i administracija profunkcionišu u relativno kratkom roku. Neću ni da mislim što će biti ako tako ne bude – ‘gadno’“, navela je Kuljak.

Ona ocjenjuje da je riječ o „plaćanju računa iz prošlosti“ i pokušaju promjene ekonomskog sistema.

„Da bismo uopšte jednog dana imali zdravu i normalnu ekonomiju, država je morala grubo da se umiješa, uništi stari klijentelistički model i vrati ekonomsku nezavisnost građanima, jer gladan i ucijenjen radnik ne može biti slobodan građanin ni na tržištu, ni na izborima. Zato, kritikujte ekonomiju, ali koristite prave izraze. Ovo nije liberalni kapitalizam – ovo je pokušaj da se uvede red u sistem koji je 30+ godina građen nakrivo“, zaključila je Kuljak.

Ekonomija

Mikavica: U ovom trenutku Vlada nema našu podršku za Euro model

Slobodan Mikavica predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore rekao je da su premijera Milojka Spajića na sastanku povodom programa Euro model, pozvali da se razmotri održivost ove mjere na duži rok.

“Tako bismo pokušali da napravimo komrpomis kako bi Vlada možda dobila našu podršku. U ovom trenutku je nema”, , rekao je Mikavica novinarima nakon sastanka s premijerom.

Kako je dodao, analiziraju sve efekte – kako bi na izvršnom odboru donijeli zvanične stavove u kom pravdu dalje da se ide.

“Pozvali smo i Vladu da to uradi. Moraju da saslušaju argumente, predloge o realizaciji ovog projekta u etapama ili kad uđemo u EU da to bude cilj”, rekao je Mikavica.

Dodaje da se preko noći ne može popraviti produktivnost.

“Moramo podići produktivnost ali treba nam godinu ili dvije dana uz podršku fondova i svega pa da preporodimo ekonomiju. Treba i Vladi da sanira prekomjerno zapošljavanje i neefikasnost”, rekao je on.

Mikavica kaže da kao socijalni partneri ne mogu blanko da prihvate ponuđeno zakonsko rješenje.

“Ako dođe do potpisivanje kolektivnog ugovora, mi bismo time samo dodatni teret dodali poslodavcima na najavljeni paket povećanja zarada. Dobili bismo još veću neizvjesnost za privredu ako se to desi”, , rekao je Mikavica.