Politika

Abazovićev kabinet za 15 dana na putovanja dao 50.000 eura

Analiza MANS-a pokazala je da su upravo u izbornom periodu neke institucije znatno povećale troškove po ovom osnovu i u odnosu na prvi dio ove godine.

Od početka avgusta, kada su raspisani lokalni izbori, pa do sredine septembra potrošeno je oko 1,6 miliona eura državnog novca za izdatke po osnovu isplate ugovora o djelu, što je 300 hiljada eura više nego u istom periodu prošle godine, objavio je MANS. Kabinet predsjednika Vlade je, kako kažu, u prvoj polovini septembra na službena putovanja dao oko 50 hiljada ili preko pet puta više nego što je trošio u mjesecima prije raspisivanja izbora.

Analiza MANS-a pokazala je da su upravo u izbornom periodu neke institucije znatno povećale troškove po ovom osnovu i u odnosu na prvi dio ove godine.

“Na primjer, Uprava prihoda i carina je u toku prve polovine septembra isplatila skoro 140 hiljada eura za izdatke po osnovu isplate ugovora o djelu. To predstavlja značajno povećanje potrošnje u odnosu na period prije raspisivanja izbora kada je za ove namjene trošeno po oko 60 hiljada eura mjesečno. Dodatno, prosječni mjesečni izdaci po osnovu isplate ugovora o djelu u toku prošle godine su iznosili nepunih 40 hiljada eura”, navode u MANS-u.

Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, kako navode, u toku avgusta je isplatila skoro 80 hiljada eura za ugovore o djelu, iako su njihovi prosječni mjesečni troškovi za te namjene iznosili po oko 50 hiljada eura.

”Ministarstvo unutrašnjih poslova u toku avgusta je isplatilo preko 100 hiljada eura za ugovore o djelu, a prije raspisivanja izbora u prosjeku su trošili po oko 70 hiljada mjesečno. Ministarstvo vanjskih poslova je u prvoj polovini septembra isplatilo skoro 130 hiljada eura za ugovore o djelu i skoro 140 hiljada u avgustu. Njihova prosječna mjesečna potrošnja za te namjene prije raspisivanja izbora je bila oko 126 hiljada eura”, pokazuju podaci MANS-a.

U toj NVO kažu i da u izbornom periodu rastu i troškovi službenih putovanja koji su za mjesec i po, od kada su raspisani izbori pa do sredine septembra, iznosili 775 hiljada eura.

”Ministarstvo unutrašnjih poslova je potrošilo skoro 190 hiljada eura za službena putovanja u avgustu ove godine, od čega je 150 hiljada dato za službena putovanja u zemlji, što je skoro tri puta više od mjesečnog prosjeka u periodu prije raspisivanja izbora”, poručuju iz MANS-a.

Sledeće

Država ćuti na izborno lobiranje Hrvatske

Ne propustite

Tužilaštvu predali podatke o predizbornim prijavama prebivališta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

PES: Da li se URA ograđuje od Abazovića zbog njegovih veza sa BIA-om Srbije?

Nakon što je bivši direktor BIA-e Srbije javno saopštio da je Dritan Abazović bio pod režimom kontrole te strane službe, vrijeme je da se ne postavlja pitanje samo njemu – već i partiji koju vodi, saopšteno je iz Pokreta EVropa sad.

Kako navode, Građanski pokret URA duguje odgovore građanima Crne Gore.

„Da li ste znali da je vaš predsjednik partije bio pod uticajem strane bezbjednosne agencije? Da li ste svjesno podržavali političke odluke koje su možda bile usklađene sa interesima druge države, a ne Crne Gore? I najvažnije – da li ćete se sada, kad su ove informacije postale javne, oglasiti i jasno ograditi od njegovih veza sa BIA-om Srbije?“, pitaju iz PES-a.

Pitaju i da li je rukovodstvo URA-e upoznato sa sastancima koje je Abazović imao sa pripadnicima BIA-e.

„Da li znate da li se ikada sreo sa Markom Parezanovićem iz te službe? Da li vas je, kao partiju, informisao o bilo kakvoj saradnji sa bezbjednosnim strukturama druge države?Ako iz URA-e ne uslijedi hitna i jasna reakcija, onda će se sa punim pravom postaviti pitanje – da li je cijela partija znala i ćutala dok je njen lider djelovao pod uticajem stranih službi“, navode u PES-u.

Crna Gora, kako ističu,nije i ne smije biti platforma za tuđe interese.

„URA mora reći – da li ste uz državu, ili uz one koji su je izdali“, zaključuju u saopštenju.

Politika

Nišić: Nezaposlena lica će ubuduće moći da se prijave u evidenciju ZZZCG i elektronskim putem

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić predstavila je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Cilj izmjena i dopuna navedenog zakona je, kako je navela, usvajanje adekvatne pravne osnove za nesmetan proces digitalizacije Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, koji treba da doprinese bržem i kvalitetnijem pružanju usluga za tržište rada, kako nezaposlenim licima i ostalim tražiocima zaposlenja, tako i poslodavcima.

“Ključne novine izmjena i dopuna pomenutog zakona odnose se na činjenicu da će nezaposlena lica ubuduće moći da se prijave u evidenciju Zavoda za zapošljavanje, osim ličnim dolaskom, i elektronskim putem. Takođe, nezaposlenim licima će biti omogućeno da zahtjeve za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti podnose osim neposrednom predajom ili dostavljanjem zahtjeva poštom, i u elektronskom obliku”, navela je, između ostalog, Nišić.

Biće, dodaje, olakšano i poslodavcima tako što će prijavu slobodnih radnih mjesta kao i prijavu o zasnivanju-prestanku radnog odnosa, osim neposrednom predajom, Zavodu za zapošljavanje moći da dostave i elektronskim putem.

Politika

Spajić potpisao sporazum sa opozicijom

Predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) potpisali su sporazum kojim su se saglasili da podnesu zahtjev za mišljenje Venecijanskoj komisiji najkasnije sedam dana nakon sporazuma, u vezi sa procedurom konstatovanja prestanka mandata jednoj sutkinji Ustavnog suda.

Sporazum je potpisan na sastanku održanom u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, koji je organizovao ambasador Johan Satler.

„Tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji pripremiće po jedan predstavnik vlasti i opozicije, nakon konsultacija. Dogovoreni zahtjev će Venecijanskoj komisiji uputiti Predsjednik Vlade Crne Gore. Strane se saglašavaju da preduzmu sve neophodne korake ka punoj primjeni mišljenja Venecijanske komisije u najkraćem roku, a najkasnije 15 dana nakon njegovog dostavljanja. Do dostavljanja mišljenja Venecijanske komisije, obustaviće se dalja procedura izbora jednog sudije Ustavnog suda po konkursu koji je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore objavio 23.12.2024. godine“, navode u saopštenju.

Dodaju da nakon potpisivanja ovog sporazuma, strane se obavezuju na normalizaciju političke situacije i ponovno uspostavljanje funkcionalnosti Skupštine.

„Strane se obavezuju da podrže EU reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u konsultaciji sa institucijama EU, s ciljem završetka pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine. Strane se takođe obavezuju da nastave rad parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, s ciljem završetka procesa izborne reforme najkasnije do kraja 2025. godine“, ističu u saopštenju.

Pored toga, postignuta je saglasnost da se fokus usmjeri na ispunjavanje obaveza iz EU agende, te da se bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati pitanja koja dijele javnost, kako je to i predviđeno „Barometrom 26“.

Pored ambasadora Satlera i potpisnika sporazuma, sastanku su prisustvovali predstavnici PES, Boris Pejović i Bojan Božović.