Politika

Ćulafić: Vjerujem da smo kao država i društvo spremni da se odupremo hibridnim prijetnjama

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je u informativnoj emisiji VINK na Televiziji Nikšić da hibridne prijetnje, koje je najavio predsjednik Vlade Milojko Spajić, mogu uticati na privremeno zatvaranje Poglavlja 27, kao i na zatvaranje svih drugih poglavlja koja još nijesu zatvorena.

“Ti napadi, prema našim saznanjima, mogu da budu od onih najnižih i najprimitivnijih pa do onih veoma krupnih i ozbiljnih napada koji bi se mogli ticati, krupnih, političkih ili međudržavnih odnosa. Ali ja duboko vjerujem da je Crna Gora kao država dovoljno zrela, da je njeno društvo dovoljno zrelo da shvati da tako nešto nije u dobroj namjeri prema Crnoj Gori, od koga god ono dolazilo – dolazilo preko, da kažem, unutrašnjih nekih sluga tih stranih centara moći ili dolazilo, od nekih neostvarenih pojedinaca, ličnosti, involviranih elemenata, potpuno je svejedno”, kazao je Ćulafić.

On je istakao da hibridne prijetnje prije svega mogu biti usmjerene na pokušaj diskreditacije i kompromitacije ljudi koji rade na zatvaranju Poglavlja 27.

“U svakom slučaju, i kao čovjek i kao ministar ja sam spreman za tako nešto, da nosim teret, ali duboko vjerujem da smo kao država dovoljno sazreli i da je naš bezbjednosni sistem na jednom visokom nivou i lično mislim da smo kao Vlada dovoljno, da kažem, koherentni da ovaj posao još ovih dva ili tri mjeseca privedemo do kraja sa istom dozom i stepenom uspješnosti sa kojom smo taj proces vodili do sada”, poručio je Ćulafić.

Govoreći o najavi izgradnje Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Nikšiću, ministar Ćulafić je kazao da je riječ o jednom od najznačajnijih projekata koje država realizuje u ovoj oblasti.

On je kazao da je u Nikšiću to išlo mnogo brže i efikasnije nego u nekim drugim opštinama, poput opštine Bijelo Polje, u kojoj još uvijek postoje izazovi sa lokacijom na kojoj treba graditi jedan takav regionalni centar.

Ministar je podsjetio da nije u pitanju regionalna deponija, već Regionalni centar za upravljanje otpadom.

Prema njegovim riječima, u pitanju je izgradnja jedne fabrike u kojoj će se vršiti prepakivanje, sortiranje, kompostiranje, reciklaža i tome slično, dakle način na koji se ispravno upravlja otpadom, a ono što ostane od tog otpada voziće se na deponiju Livade u Podgorici.

“Mi smo ušli u jednu vrlo zrelu fazu tog projekta. Vrlo je značajno što je od strane Upravnog odbora Svjetske banke odobren povoljan kredit za Crnu Goru u iznosu od 16,5 miliona eura za izgradnju ovog regionalnog centra ovdje u Nikšiću. Lokacija je definitivno određena, to je jedna od napuštenih hala nekadašnje Željezare”, naveo je Ćulafić.

On je dodao da je prvobitna odluka Elektroprivrede bila da se hala ustupi državi Crnoj Gori na 20 godina, ali da je, uzimajući u obzir aranžman sa Svjetskom bankom i potrebu dugoročnog korišćenja hale, Upravni odbor Elektroprivrede odobrio da se ona državi ustupi na 30 godina.

“Možemo i ekskluzivno saopštiti da je Upravni odbor Elektroprivrede odobrio ustupanje te hale na 30 godina državi Crnoj Gori i vjerujem da smo na taj način riješili ključno pitanje, a to je pitanje lokacije”, istakao je ministar.

Prema njegovim riječima, ona je potpuno izolovana lokacija, investicija će biti potpuno realna i ona treba da otvori između 40 i 50 radnih mjesta.

“Mislim da i u tom dijelu imamo jedan finansijski impuls i ekonomski impuls upravo u opštini Nikšić, a s druge strane dobićemo priliku da razvijamo takozvanu cirkularnu ekonomiju”, zaključio je Ćulafić.

Slične teme:Crna gora damjan ćulafić

Sledeće

MUP: Analizirati gdje treba povećati, smanjiti ili zadržati ograničenja brzine

Ne propustite

Pejović: Opozicija želi da pričom o Ratku Mladiću vrati Đukanovića

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

PES: Ko ne podrži ustavne izmjene, preuzima odgovornost za usporavanje borbe protiv korupcije

Pokret Evropa sad poručio je da ustavne izmjene, koje bi trebalo da ojačaju integritet nosilaca javnih funkcija i antikorupcijske mehanizme, ne smiju biti predmet političkih kalkulacija, upozoravajući da će oni koji ih ne podrže preuzeti odgovornost za moguće usporavanje borbe protiv korupcije i evropskih integracija Crne Gore.

“Crnoj Gori su potrebne institucije koje neće zavisiti od političkih interesa, već će raditi u interesu građana i države. Zato ustavne izmjene koje jačaju integritet nosilaca javnih funkcija, unapređuju vladavinu prava i doprinose ispunjavanju evropskih obaveza ne smiju biti predmet dnevno-političkih kalkulacija”, piše u saopštenju.

Iz pomenute političke partije ističu da se borba protiv endemske korupcije ne može se svesti na retoričke poruke.

“Ona zahtijeva konkretna, sistemska i dugoročna rješenja koja će spriječiti zloupotrebu javnih funkcija, ojačati odgovornost i vratiti povjerenje građana u institucije. Upravo zato je važno da se ustavnim rješenjima koja su usaglašena sa Evropskom komisijom uspostave jasni standardi integriteta i odgovornosti za one koji upravljaju državom”, kazali su iz PES-a.

Poručuju da ko se ne zalaže za vladavinu prava, mora biti spreman da podrži i konkretne mehanizme koji tu vladavinu prava čine djelotvornom.

“Zato onaj Ko ne glasa za ustavne izmjene, preuzima odgovornost za usporavanje borbe protiv korupcije i evropskog puta. Javnost ima pravo da zna da li je riječ o konkretnim pravnim primjedbama, neslaganju sa predloženim modelom ili političkoj odluci koja može usporiti uspostavljanje snažnijih antikorupcijskih mehanizama, što je uslov za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23”, navodi se u saopštenju.

Iz PES-a poručuju da evropske integracije nijesu samo političko obećanje, već proces koji podrazumijeva ispunjavanje konkretnih obaveza, jačanje institucija i ostvarivanje mjerljivih rezultata u oblasti vladavine prava.

“Crna Gora je u završnoj fazi pristupnih pregovora i svaki zastoj u sprovođenju neophodnih reformi može otežati ostvarivanje strateškog cilja – članstva u Evropskoj uniji. Pokret Evropa sad smatra da se politička odgovornost mjeri konkretnim djelima, a ne samo riječima”, zaključili su u saopštenju.

Politika

Demokrate predlažu “neustavan” zakon: Bivši funkcioneri da vrate stanove ili plate punu tržišnu vrijednost

Demokratska Crna Gora predložila je zakon kojim bi bivši javni funkcioneri, koji su od države dobili stanove po povlašćenim uslovima, bili obavezani da ih vrate ili plate razliku do pune tržišne vrijednosti. Iako je cilj predloga ispravljanje nepravde u raspodjeli državne imovine, otvara se ozbiljno pitanje njegove ustavnosti, budući da Ustav Crne Gore štiti stečena imovinska prava i ograničava retroaktivnu primjenu zakona.

Poslanica Demokrata i potpredsjednica Skupštine Anđela Vojinović objasnila je da bi funkcioneri koji su, na primjer, stan otkupili za 30 odsto njegove tadašnje vrijednosti, morali da plate preostalih 70 odsto, obračunatih prema sadašnjim tržišnim cijenama.

„Na tako utvrđenu imovinsku korist, poreska stopa iznosi 100 odsto“, poručila je Vojinović, navodeći da bi prikupljeni novac bio namijenjen liječenju građana u inostranstvu.

Međutim, član 147 Ustava Crne Gore izričito propisuje da zakon i drugi propis ne mogu imati povratno dejstvo, osim pojedinih zakonskih odredaba kada to zahtijeva javni interes utvrđen u postupku donošenja zakona. Istovremeno, član 58 jemči pravo svojine, dok član 148 predviđa sudsku zaštitu konačnih pojedinačnih pravnih akata.

To znači da bi naknadno mijenjanje uslova pod kojima su funkcioneri zakonito otkupili stanove moglo predstavljati ozbiljan ustavnopravni problem. Ukoliko su nekretnine stečene na osnovu važećih propisa, zaključenih ugovora i izmirenih obaveza, država ne može jednostavno zanemariti pravnu sigurnost i naknadno propisati potpuno drugačije uslove otkupa.

Posebno je sporna predložena poreska stopa od 100 odsto, jer se postavlja pitanje da li je riječ o stvarnom oporezivanju ili pokušaju da se kroz novi zakon retroaktivno naplati vrijednost imovine stečene prije deset ili petnaest godina.

Poslanica Demokrata Valentina Minić kazala je da su nekadašnji funkcioneri sebi dodijelili više od 20.000 kvadratnih metara stanova, navodeći primjere onih koji su, uprkos značajnoj imovini, dobijali dodatne nekretnine po povlašćenim uslovima.

„Oni koji su uzimali stanove od građana, moraće da ih otplate po poreskoj osnovi od sto odsto“, poručila je Minić.

Ipak, politička ocjena da je neko ostvario neopravdanu privilegiju nije isto što i pravno utvrđenje da je imovina stečena nezakonito. Upravo bi razlikovanje zakonito stečenih prava od eventualnih zloupotreba moglo biti ključno za ocjenu ustavnosti predloga.

Iako Ustav dopušta izuzetke od zabrane retroaktivnosti, oni ne znače da se stečena prava mogu neograničeno poništavati. Zbog toga ostaje otvoreno pitanje može li država danas zahtijevati dodatnu naplatu za stanove koje je prije više godina sama dodijelila i prodala po tada važećim propisima.

Konačnu riječ o ustavnosti takvog rješenja, ukoliko bude usvojeno i osporeno, imao bi Ustavni sud Crne Gore.

Politika

Poslanici DNP-a predlažu izmjene zakona o vakcinaciji

Poslanici Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, Jelena Kljajević i Vladislav Bojović predali su u skupštinsku proceduru Predlog izmjena zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti kojim se predviđa da se djeci koja nijesu vakcinisana boravak u predškolskim ustanovama ograniči samo u vrijeme proglašenja zarazne bolesti protiv koje se sprovodi obavezna vakcinacija.

Oni traže da parlament zakon usvoji u hitnom postupku, kako bi se mijenjao važeći normativni okvir kojim je obavezna vakcinacija propisana kao uslov za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama vaspitanja i obrazovanja.

“Za vrijeme proglašene epidemije zarazne bolesti protiv koje se sprovodi obavezna vakcinacija, odnosno kada postoji neposredna opasnost od njenog širenja, utvrđena od strane Instituta za javno zdravlje Crne Gore, dijete kod kojeg nije sprovedena obavezna vakcinacija protiv te bolesti privremeno ne može boraviti u javnoj ili privatnoj predškolskoj ustanovi, do prestanka opasnosti, osim u slučaju trajne medicinske kontraidikacije za određenu imunizaciju”, navodi se u predlogu izmjene člana 42 stav 1 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Poslanici DNP-a smatraju da ovakvo zakonsko rješenje štiti zdravlje djece, uključujući djecu koja ne mogu biti vakcinisana, tačno onda kada postoji stvarni rizik od zaraze.

“Istovremeno je usklađeno sa članom 26 Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, po kojem se boravak djece u ustanovi ograničava privremeno i zbog stvarne opasnosti od zaraze, a ne trajno. Time se otklanja neusklađenost dva zakona i vraća jedinstvo pravnog poretka, a djeci se van perioda stvarne opasnosti vraća jednak pristup predškolskom vaspitanju i obrazovanju”, ocijenili su Knežević, Kljajević i Bojović.

Poslanici DNP-a objašnjavaju da se njihovim predlogom propisuje da navedeno ograničenje traje do prestanka opasnosti, uz izuzetak djece kod kojih postoje trajne medicinske kontraindikacije za određenu imunizaciju.

“Donošenje zakona po hitnom postupku potrebno je radi što skorijeg uspostavljanja novog pravnog okvira i obezbjeđivanja pravne sigurnosti za djecu, roditelje, odnosno staratelje, i predškolske ustanove, naročito imajući u vidu da se radi o pitanju koje neposredno utiče na ostvarivanje prava djece na boravak i vaspitanje i obrazovanje u predškolskim ustanovama”, navodi se u obrazloženju zakona.