Zeta

SO Zeta: Referendum o gradnji u Botunu 14. decembra

Jednoglasno su odbornici Skupštine opštine Zeta usvojili su Odluku o raspisivanju opštinskog referenduma radi izjašnjavanja građana o izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu.

Za ovu odluku, da se svi građani Zete sa pravom glasa 14.decembra izjasne “za” i “protiv” gradnje dobila je podršku odbornika koalicije “Za budućnost Zete”, Demokrata i nezavisnih odbornika Nikole Rajovića i Lidije Panić i DPS.

Vesko Rašović, odbornik DNP-a, kazao je da su se građani Botuna od prvog dana protivili gradnji postrojenja, ističući da imaju pravo na zaštitu životne sredine. On je istakao da građani decenijama trpe štetu po zdravlje.

“Stava smo da se građanima Zete ne mogu nametati postrojenja koja nijesu za potrebe Zete i to u zoni koja treba da se sanira od postojećih zagađenja. Ustav svim građanima garantuje da svako ima pravo na zdravu životnu sredinu”, rekao je Rašović.

Odbornik DPS-a Miroslav Boljević kaže da podržava referendum, ali da njihov klub ne vidi zašto bi se organizovao u Zeti, jer se ishod zna.

“Koji su to mehanizmi, s obzirom na to da je PUP-om predviđeno, mi možemo zaustaviti gradnju”, pitao je Boljević.

Odbornik Demokrata Novica Pejović navodi da im ne treba još jedan zagađivač, jer je ovaj kolektor zastarjela tehnologija.

“Saglasan sam sa referendumom, mada građani su svoje rekli na nedavnom protestu. Moramo svi dati pun doprinos da izađe mnogo veći broj ljudi. Možda ćemo imati drugu struju koja će raditi protiv”, ističe Pejović.

Pejović kaže da bi svi mogli da pokažu lokal patriotizam i da komisije rade volonterski.

Luka Krstović (Demokrate) kaže da se Zeta nalazi u opasnosti da se nađe između dva kolektorska postrojenja – jedno u Botunu, a drugo koje bi se gradilo za potrebe Zete.

“Građani Zete treba da iskažu svoj stav, iako smo mogli da vidimo da je veliki broj građana protiv toga. Ovo nije nešto što je neophodno, ali pravne posledice proizvodi. Ovaj proces ima pravne posledice na teritoriji Zete. Kada se završi referendum SO Zeta konstatuje rezultate, donosi akt koji proizvodi pravne posledice. Treba u ovom procesu da se ponašamo odgovorno”, kazao je Krstović.

Odbornik DPS-a Dušan Radonjić naveo je da će vrijeme pokazati koliku težinu će imati “ovo bespotrebno trošenje novca za referendum”.

“Vidjeli ste stavove da kolega iz Zete ne podržavaju kolege iz Glavnog grada. Legitimno je, zato podržavamo, da se građani Zete pitaju oko stava vezano za kolektor. Prije svega nemamo teritoriju. Vi sprovodite opštinski referendum na teritoriji opštine, a jeste li sigurni da ne dajete pravo građanima Podgorice da se izjasne po ovom pitanju. Ovo je nonsens koji je pravno legitiman. Da li neko sumnja u ishod referenduma i šta ćete dobiti kao upotrebnu vrijednost toga akta koji će dati rezultate koji su u najvećem procentu takvi da su građani protiv. Zna se stav Zete, zašto građani moraju dodatno da budu pitani. Samo imamo potrebnu da potrošimo pare građana. Šta su koraci nakon rezultata referenduma – pitao je Radonjić.

On je rekao da neće bojkotovati referendum i da će pozvati svoje glasače da se izjasne. Pitao je i šta ako radovi krenu prije referenduma.

Vesko Rašović (DNP) kazao je da je DPS mijenjao mišljenje po ovom pitanju, te da mu je drago što će glasati za ovu odluku.

“Podržavam to što ćete pozvati i svoje glasače, a koliko će ih biti to je pitanje”, ističe Rašović.

Predsjednik Opštine Mihailo Asanović rekao da imaju 200.000 eura budžetske rezerve, te da referendum ne može toliko koštati. On je rekao da će se zalagati da članovi komisije rade volonterski. Asanović ističe da će komisija imati puno posla jer je ovo prvi opštinski referendum od 1992. godine.

“Moramo ga organizovati jer smo bili satjerani u ćošak. U javnosti se spekulište da se buni 20 ljudi iz Botuna, mi iz Opštine i političari, pa smo željeli da čujemo glas svih stavnovnika. Pošto ste vi iz DPS-a sa URA vršili vlast, a u zakonu piše da ste morali organizovati referendum prije formiranja opštine, zašto to nijesu uradili. Vi znate kako ste sve to tada uradite. Mi ne možemo uticati na PUP Podgorice, a oni ne žele da završe razgraničenje. Država sigurno neće ići protiv građana koji ne žele kolektor. Pokazaćemo izvršnoj vlasti države da građani ne žele kolektor”, kaže Asanović.

Radonjić poručuje da će ovaj referendum donijeti više štete vlasti jer će morati nešto da urade sa rezultatima izbora.

” Potrpali ste dosta po džepovima, pa onda nije strašno ni 100.000 eura za referendum”, kaže Radnjić.

Radojica Maraš (DPS) kaže da Zakon o lokalnoj samoupravi daje mogućnost i za raspisivanje mjesnog referenduma. On je pitao na koji način će se iskoristiti rezultati, koji su unaprijed jasni, nakon referenduma. On kaže da nijesu protiv kolektora, ali smatraju da se mišljenje Botunjana mora uvažiti. Novica Pejović pita Maraša zna li ko je izabrao izvođača radova.

“Ivan Vuković je izabrao izvođača, a nije dobio elaborat, javnu raspravu… I vi sad prozivate nas. Da nije bilo vas i vaših drugova koji su mijenjali zemlju u Grbavcima ne bi danas o ovome govorili”, ističe Pejović.

Radonjić je pozvao vlast da stisne petlju i snosi odgovornost za sve što se dešava oko kolektorai zašto DNP ne sruši vlast u Podgorici. Mihailo Asanović je rekao da je DPS danas obezbijedio kvorum u Glavnom gradu koji su za gradnju kolektora, a DNP-a nijesu došli. On kaže da mu je jasno da Radonjić hoće da se “opere” od prethodnog perioda.

“Zapitajte se, no se vi ne pitate. Radonjiću vi ste samo puki poskušnik”, poručio je Asanović.

Miroslav Boljević (DPS) kaže da odbornici ne daju podršku Saši Mujoviću, već su došli da dođu da čuju odgovore. Nezavisni odbornik Nikola Rajović kazao je da dva sata pričaju o Mujoviću, Mitroviću, Vukoviću, Mugoši, a minut o mještanima Zete i Botuna.

“Samo se priča kriv je onaj, kriv je ovaj, sramota ovo, sramota ono. Spominju se ljudi koji jedan odsto ne mare za Zetu, a mi trošimo vrijeme na njih”, istakao je Rajović.

Predsjednik Skupštine opštine Zeta Nebojša Domazetović kaže da se slaže sa Rajovićem, te da se predstavnici DPS-a ponašao kao da su pali s Marsa.

“Izgledate kao vanzemaljci i kao da ste prvi put došli ovdje. Svi znamo što se radilo. Odbornik Radonjić se dohvatio grada, glasanja, ajde da se okrenemo Zeti. Ovo je nasleđe vašeg rada u prethodnom periodu. Potrebana je velika hrabrost, imate jak osjećaj za kritiku, a samokritičnosti kod vas nema. Kažete da ćete pozvati glasače, a kako ćete to uraditi neću ulaziti. Toliko kritike i priče, kao da ste novoformirana stranka koja nema prošlost i radnje”, kaže Domazetović.

Izvor: Dan

Sledeće

Stanovnici sela Srpska traže hitnu sanaciju bazena crvenog mulja i reakciju Vlade

Ne propustite

Da bi referendum o gradnji kolektora uspio mora da izađe više od pola birača Zete

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Zeta

Vatrogasni dom u Zeti bliže Zelenici nego Golubovcima

Temelji Vatrogasnog doma Opštine Zeta su izliveni, a lokacija izabrana za ovaj izuzetno važan objekat je naselje Cijevna, u neposrednoj blizini preduzeća Kips. Razgraničenje između Podgorice i Zete još nije završeno i nije isključeno da i ovaj dio nije pod sporom odnosno „čije je ovo naše Ćemovsko polje“.

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, kako je kazao za „Dan“, nema te dileme. Ova lokacija je za tu namjenu predviđena Prostorno-urbanističkim planom Podgorice. A upravo prema PUP-u od 2014. godine granica Glavnog grada sa Zetom, prema mapama iz ovog dokumenta, ide rijekom Cijevnom do mosta i tu se penje ka Botunu tako da su bazeni crvenog mulja, i kompletan kompleks KAP-a i dio Ćemovskog polja gdje se planira stanica u sastavu Podgorice. Ovo je sadržano u karti o administartivnoj podjeli i označeno kao opštinska granica između Podgorice i Zete.

“Lokacija nije odabrana slučajno. Ona je već bila predviđena važećom planskom dokumentacijom, odnosno Prostorno-urbanističkim planom, što nam je omogućilo da bez odlaganja pristupimo realizaciji ovog značajnog projekta. Smatrali smo da nije bilo razloga da čekamo završetak procesa razgraničenja kada su planski i zakonski uslovi za izgradnju već bili obezbijeđeni”, rekao je Asanović.

Asanović je kazao da su u fazi planiranja analizirane različite mogućnosti.

“U fazi planiranja analizirane su različite mogućnosti, međutim upravo je ova lokacija bila definisana planskom dokumentacijom kao odgovarajuća za ovu namjenu”, kaže Asanović.

Lokacija na kojoj se gradi Vatrogasni dom je početna tačka teritorije opštine, te recimo u slučaju intervencija u priobalju jezera mora se proći čitava Zeta. Vatrogascima će recimo, biti bliže Zelenika nego Golubovci. Asanović ne smatra da će to predstavljati problem u radu vatrogasaca.

“Ne smatramo da će lokacija predstavljati prepreku za efikasno djelovanje Službe zaštite i spašavanja. Prilikom planiranja vodilo se računa o saobraćajnoj povezanosti i mogućnosti brzog izlaska vozila na glavne putne pravce. Cilj nije da objekat bude u administrativnom centru, već na lokaciji sa koje će se moći efikasno pokrivati cijela teritorija opštine i omogućiti brz odgovor u svim dijelovima Zete”, kazao je Asanović.

Izvor: DAN

Zeta

Dragan Popović: Uvoz i prekomjerna proizvodnja najveći su problemi zetskih proizvođača lubenice

privatna arhiva

Iako se proizvodnjom lubenice u Zeti bavi već više od 25 godina, Dragan Popović iz Mojanovića kaže da su uslovi rada danas neuporedivo bolji nego u vrijeme kada je počinjao. Napredak tehnologije, sistemi za navodnjavanje olakšali su proizvodnju, ali su se pojavili novi izazovi, prije svega oni koji se odnose na plasman proizvoda.

„Na samom početku mog bavljenja poljoprivredom, pa dugo godina kasnije, otežano je bilo baviti se poljoprivredom. Konkretno, nijeste imali uslove kao danas. Nedostatak sistema za navodnjavanje, folije koja štiti od korova zasad. Navodnjavanje se, u odnosu na danas, vršilo putem kanala, što je znalo da iziskuje velike dodatne napore i trošak vremena koje je bilo potrebno za praćenje i nadgledanje. Takođe, danas imate i hibridne vrste usjeva koji daju poprilično veći rod od onih običnih. Uz to, dostupan je ogroman izbor hibridnog smjena lubenice. Koliko je teže bilo saditi u nekom periodu kada sam ja počinjao da se bavim ovim poslom, govori podatak da je rijetko ko u Zeti sadio lubenicu na više od jednog hekara površine, dok danas ima veliki broj proizvođača koji lubenicu sada na mnogo većoj površini zbog raznih povlastica i poboljšanih uslova“, kazao je Popović za Portal Zeta.

Osim lubenice, godinama je uzgajao i papriku i paradajz, ali je od tih kultura odustao zbog sve manje isplativosti.

„Dugo godina sam uporedo s lubenicama uzgajao paprike i paradajz. To nije slučaj posljednjih 6 ili 7 godina. Kada je počela plastenička proizvodnja paprika više nije mogla da joj po cijeni parira ona s otvorenog, kakvu saam ja sadio, pa je i samim tim zarada u odnosu na trud i rad bila minimalna. Paradajz je veoma zahtjevna kultura, koja traži i ozbiljnu radnu snagu, zalaganje, preparate, što nijesam mogao da ispratim posljednjih godina njegovog uzgajanja, posebno zbog nedostatka radne snage. Sada dominantno sadim lubenice“, istakao je on.

Govoreći o ovogodišnjoj sezoni, Popović kaže da je zadovoljan i kvalitetom i prinosima.

„Izuzetno sam zadovoljan prionosom i kvalitetom ove godine. Mogu to da kažem i za godine prije ove, ali ovogodišnji vremenski uslovi su bili izuzetni. Prije svega mislim na prijatnije temperature u ovom dijelu godine nego što je to bio slučaj prošlih godina. Takođe, nije bilo dužih kišnih intervala, što je takođe velika prednost. Lubenice sam ove godine sadio u tri vremenske etape. Najraniji rod je pristigao 17. juna, a sav poizvod je distribuiran na domaćem tržištu. Godinama u nazad sarađujem sa domaćim preprodavcima, s kojima imam izuzetan odnos. Tu se radi o brojci od oko nekih 70 tona lubenica“, rekao je Popović.

Ipak, smatra da najveći izazov predstavlja neuređeno tržište, zbog čega proizvođači često ostaju bez adekvatne zarade.

„To je strateški problem u čije rješavanje mora aktivno da se uključi država, odnosno resorno ministarstvo. Smatram da bi trebalo regulisati koliko se lubenice sadi u odnosu na potrebe tržišta i njegovu otkupnu moć. Neosporno je da veliki uvoz guši domaće proizvođače i tom pitanju treba ozbiljno pristupiti zajedno sa poljoprivrednicima. Poljoprivreda je oduvijek bila osnov egzistencije u Zeti i zato zaslužuje mnogo veću pažnju“, naglasio je on.

Kada je riječ o trgovačkim lancima i konkurenciji iz uvoza, Popović kaže da lično nema problema sa plasmanom svoje robe, ali upozorava da situacija nije ista kod svih proizvođača.

„Kvalitet moje lubenice je godinama prepoznat i zahvaljujući dobroj saradnji sa domaćim preprodavcima nemam problema sa prodajom. Međutim, ono što čujem od drugih proizvođača jeste da veliki uvoz, ali i ogromna količina zasađene lubenice u kratkom vremenu preplavi tržište. Kada nema dovoljno potražnje, cijena drastično pada, a prodaja staje. Žao mi je zbog toga jer znam koliko truda i rada svaki proizvođač uloži da bi svoj proizvod iznio na tržište“, kazao je Popović.

Uprkos rastu troškova proizvodnje, smatra da se poljoprivreda i dalje može isplatiti, ali uz mnogo rada i rizika.

„Poslije toliko godina iskustva mogu da kažem da je proizvodnja lubenice isplativa. Veoma je teška i zahtjevna, ali se na kraju isplati. Značajno pomažu subvencije Ministarstva poljoprivrede koje ublažavaju dio troškova. Naravno da prostora za veću podršku ima, posebno zbog rasta cijena goriva, đubriva i zaštitnih sredstava. Ovo je posao u kojem jedna vremenska nepogoda može da uništi sav trud, ali vjerujem da se rad na kraju ipak isplati“, rekao je on.

Za kraj poručuje da proizvođači očekuju konkretnije mjere koje bi im omogućile sigurniji plasman proizvoda.

„Sigurno da bi trebala da se koriguje količina uvoza, ali i da se reguliše količina zasađene lubenice kako bi tržište fleksibilno. Subvencije su glavna pomoć koju očekuju poljoprivrednici, kao i njihovo povećanje u odnosu na povećanje cijena preparata i ostalih potreba za proizvodnju“, zaključio je Popović.

Zeta

Zaprašivanje komaraca u srijedu i četvrtak u svim naseljima Zete

Ekipe Instituta za javno zdravlje u srijedu i četvrtak, 29. jula i 30. jula, zaprašivaće komarce u svim naseljima Zete.

Zaprašivanje će, kako su saopštili iz Opštine Zeta, biti obavljeno u večernjim satima, počev od 20 časova, i u pitanju je treći tretman.

“Pozivaju se vlasnici pčelinjih društava da preduzmu odgovarajuće mjere zaštite i obezbijede prostor na kojem se nalaze košnice, kako bi se izbjegle eventualne štete. Za dodatne informacije u vezi sa realizacijom ove aktivnosti, građani se mogu obratiti Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj, putem telefona 020 /677- 308 i 068/884- 806, radnim danima od 7 do 15 časova”, saopšteno je iz Opštine Zeta.

Oni su apelovali na građane da, u cilju uspješne realizacije preventivnih mjera zaštite od štetnog dejstva komaraca, ne odlažu komunalni otpad van predviđenih mjesta.

“U dvorištima i na obradivim površinama ne treba ostavljati vodu u buradima i sličnim predmetima, pogodnim za razvoj larvi komaraca”, poručili su iz Opštine Zeta.

U svijetu postoji preko 3.500 vrsta komaraca, a naučnici kažu da oni koji žive na našim prostorima ne vole sunčevu svjetlost, suv vazduh i veliku toplotu i najjaktivniji su od zalaska sunca. Zanimljivo je da pojedine vrste mogu da prelete i do desetine kilometara u potrazi za hranom. Mužjaci komarci hrane se biljnim sokovima, dok je ženka ta koja ujeda i sisa krv koja joj je naophdona za polaganje jaja. Svaki komarac bez obzira kojoj vrsti pripada potencijalni je prenosilac neke opake zarazne bolesti.