Priroda i društvo

Sa profila sa nazivima škola šire se neprimjereni sadržaji

Izvor: internet

U nekoliko škola razredne starješine su obavijestile roditelje da upozore djecu na pravila ponašanja na društvenim mrežama, jer su se pojavili profili u kojima se navode nazivi škola, a u opisima su intrigantne poruke koje šire razne sadržaje lične prirode. Običnim ukucavanjem ovakvih podataka na Instagramu i sami smo doši do više takvih profila. Neke od njih ćemo i objaviti. Radi se o očigledno masovnoj pojavi i očekuje se reakcija nadležnih.

Direktorica OŠ “Milan Vukotić” iz Golubovaca Sonja Bjelobrković, potvrdila je da uprava škole zna za brojne profile i grupe.

Izvor: Dan

“Ne, nijesmo prijavili nadležnima, jer konkretno za ovu grupu, koju ste nam dostavili, nijesmo znali. Mislim da je ova problematika mnogo veća od onoga što škola može da isprati. Imali smo neke druge neprijatnosti koje su vezane za društvene mreže. One su prijavljene i procesuirane. Danas su ta djeca,akteri pod nadzorom Centra za socijalni rad”, kaže Bjelobrković.

Ona ističe da su o ovoj problematici govorili na roditeljskim sastancima u novembru.

“Članovi uprave škole su tada posjetili svaki roditeljski sastanak u školi i u područnoj jedinici u Vukovcima. Tada smo govorili o sajber nasilju i zloupotrebi društvenih mreža koje nije od juče. Za činjenice koje smo im predočili mnogi roditelji su čuli po prvi put da postoje, a osobito da su njihova djeca uključena u to. Sedmog februara smo obilježili Dan sigurnog interneta kroz predavanje koje je održao nastavnik informatike Dragoslav Spalević. Još jednom je pokušao da objasni koliko opasnosti vreba sa interneta i koliko treba da budemo oprezni. Naravno, o ovom problemu treba govoriti svakodnevno ako očekujemo da imamo rezultate”, rekla je Bjelobrković.

Advokat Maja Živković kaže da su društvene mreže u Crnoj Gori prisutne preko deset godina, ali se njihov broj povećava i mogućnosti koje nude bivaju sve veće.

“Međutim, mehanizmi kontrole su neadekvatni, većim dijelom postoje pro forme i nije moguće suštinski dobiti zaštitu od samih platformi nakon prijavljivanja nepoželjnog sadržaja ili je ta reakcija spora i nedovoljna za rješavanje problema. Roditelji djece bi trebalo ovakve pojave da prijave školama, u nekim slučajevima Centrima za socijalni rad, a i svako ko za njih sazna, ali i policiji i tužilaštvu, kako bi se pokušalo doći do onih koji vrše nasilje, te kako bi se djelovalo u prvom redu u odnosu na roditelje, budući da se radi o djeci koja su uglavnom mlađa od 14 godina, pa u tom smislu prekršajno i krivično ne mogu biti odgovorna. Škole bi morale imati bolji i sveobuhvatni pristup, za šta je potrebno i uključivanje nadležnog ministarstva. Mora se ići u korak sa vremenom i koristiti nove i prilagođene i unaprijeđene metode”, kaže Živković.

Sa neprikladnim objavama na internetu gdje se koristi i naziv škole upoznata je i Ljiljana Marković, direktorica OŠ “Vladimir Nazor”.

“Uprava škole ima izuzetnu saradnju sa roditeljima i upoznati smo sa ovom problematikom, ali i generalno internet nasiljem i opasnostima kojima su izložena djeca na internetu. Kao i prošlog puta, reagovali smo odmah da se profili uklone i popravi eventualna šteta nanijeta učenicima koji su žrtve u sličnim slučajevima. Na dan obilježavanja sigurnijeg interneta su naši učenici u okviru nastave informatike imali priliku da čuju o bezbjednosti na internetu, ali i pravilima ponašanja, kako bismo preventivno djelovali na slične situacije”, kaže Marković.

Problem sa ovakvim profilima ima i OŠ “Oktoih”.

“Podnijeta je krivična prijava kako bi otkrili ko stoji iza profila. Djeca u ovom uzrastu moraju biti usmjerena što je ispravno, a što nije. Takođe, sajber nasilje je sve češće i moramo se kao roditelji uz pomoć institucija više baviti sprečavanjem, kao i edukacijom djece da sve što se plasira na mrežama snose odgovornost”, kaže Nađa Ljiljanić, predsjednica Savjeta roditelja učenika škole.

Vanja Draganić, iz NVO Osvit, koja se bavi sajber nasiljem kaže da Crna Gora ima problem jer se u zakonu decidno ne govori o vršnjačkom nasilju na internetu.

“Bili smo kod zamjenika ministra pravde i skrenuli pažnju da se neće moći uraditi zakon za maloljetnike, a da se ne obuhvati ova tema. Mnoge škole su pokušale da unutar ustanove riješe problem što je pogrešno. To moraju institucije da rješavaju – policija, tužilaštvo, sudstvo, svi treba da se uključe. Mi smo zagovornici toga. Prijavila sam ružnu konotaciju nad djecom na Cetinju i policija nije htjela da je prihvati, jer nijesu dovoljno informisani. Moramo raditi na edukaciji. Nije nasilje samo kada se neko potukao, imamo i gore slučajeve, kao što je sajber i psihčko nasilje. Tu je institucija policije zakazala”, ističe Draganić.

Izvor: Dan

Sledeće

Abazović: Staćemo na kraj građevinskoj mafiji

Ne propustite

Pesticidi – koliko je (ne)zavisna naša poljoprivreda

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Objavljen konkurs za doktorske studije u drugom roku

Univerzitet Crne Gore objavio je konkurs za upis na doktorske studije u drugom upisnom roku za ukupno 63 slobodna mjesta.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom podnose se 2. i 3. decembra, do 14 sati organizacionim jedinicama Univerziteta.

Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore.

Slobodna mjesta za upis su raspoloživa na sljedećim fakultetima: Biotehnički fakultet (5), Elektrotehnički fakultet (13), Fakultet za sport i fizičko vaspitanje (7), Filološki fakultet (5), Medicinski fakultet (3), Filozofski fakultet (1), Građevinski fakultet (7), Mašinski fakultet (4), Metalurško-tehnološki fakultet (4), Pomorski fakultet (4), Prirodno-matematički fakultet (1) i Institut za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije (9).

Na studijski program Održivi razvoj mogu konkurisati kandidati koji su prethodne nivoe studija završili u oblastima prirodnih i tehničkih nauka.

Postupak rangiranja kandidata sprovodi Komisija za doktorske studije na organizacionim jedinicama Univerziteta.

“Pravo upisa imaju kandidati koji: posjeduju diplomu magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti (najmanje 300 ECTS kredita); posjeduju aktivno znanje jednog svjetskog jezika na nivou B2; te koji su prethodno završili odgovarajuće studije i dostave dokaze o ispunjavanju uslova. Stranac se može upisati na studijski program doktorskih studija pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin, uz prethodno priznavanje inostrane obrazovne isprave ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija, koja je uslov za upis “, zaključeno je u saopštenju.

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.