Priroda i društvo

Pesticidi – koliko je (ne)zavisna naša poljoprivreda

Iako se, u Crnoj Gori, pesticidi koriste odvajkada, stiče se utisak da su njihova dejstva i rizici koje sa sobom nose i dalje nepoznanica kako za poljoprivredne proizvođače, tako i za institucije koje bi, na osnovu studija, propisa i analiza uticaja na ljudsko zdravlje i životnu sredinu trebalo da kontrolišu njihovu upotrebu.

Prema mišljenju biologa Vuka Ikovića iz ,,Preokreta”, nadležne institucije ne znaju koliko se u Crnoj Gori, tačno, koristi pesticida, tj. hemijskih supstanci koje se upotrebljavaju za uništavanje insekata, gljivica, bakterija i/ili drugih izazivača biljnih i životinjskih bolesti.

,,Ne vodi se evidencija koliko se pesticida proda a koliko (po)troši, a to je jedna od osnovnih djelatnosti institucija koje se bave poljoprivredom i bezbjednošću hrane. Ako ne vodite računa o hrani koju jedete, pripremate ili kontrolišete – onda ne vodite računa ni o sebi, kao ni o svojoj porodici i društvu”, navodi Iković.

On naglašava da su pesticidi otrovne supstance koje koristimo da biljke zaštitimo od grinja, lisnih vaši i različitih gljivica, koje napadaju naše voće i povrće.

,,To su, takođe, sredstva koja koristimo da spriječimo rast pojedinih biljaka ili trovanje glodara ili divljači. Čovjek ih, najčešće, koristi da bi povećao prinose voća i povrća, ili da bi zaštitio svoje domaće životinje. Na taj način on povećava svoju zaradu ali, istovremeno, utiče negativno na okolinu, jer kada tim sredstvima usmrtimo lisne vaši mi, istovremeno, usmrtimo i brojne druge vrste kao što su bumbari ili pčele, koje su jako korisne da bi se cvijet razvio u plod”, naglašava Iković.

Razvoj i proizvodnja moraju biti usklađeni sa prirodom

Zato je, ističe on, jedan od ciljeva zdrave proizvodnje – smanjenje pesticida.

,,Koliko su bitne pčele potvrđuje istraživanje po kojem jedna košnica povećava prinos, okolnog voća i povrća, za 370 eura. Stoga, treba uvijek naći način da izbjegavamo korišćenje pesticida, ili da ih koristimo u što manjoj mjeri, a ako baš moramo – onda to treba uraditi u skladu sa uspustvima”, istakao je on.

Vuk Iković; photo by Monitor

Iković podsjeća i da su ta hemijska sredstva bila vrlo važna u ekonomskom razvoju velikog broja zemalja – kako u proizvodnji hrane, tako u zaštiti šuma i iskorjenjivanju raznih bolesti koje prenose insekti – ali je njihova upotreba ostavila i otvorene ožiljke, zatrovano zemljište i vode koje, godinama nakon njihove upotrebe, mještani više ne mogu koristiti za piće.

Stoga razvoj, dodaje on, mora biti usklađen za potrebama prirode jer će, u suprotnom, doći do još veće i klimatske i ekonomske krize.

,,Ako u pumpi za prskanje povrća treba da uspemo jedan čep od flaše pesticida, često vidimo da korisnik u Crnoj Gori sipa čep i po, jer smatra da ‘što je sigurno – sigurno je’, pa poveća dozu kako bi usmrtio sve biljne štetočine. Ako poštujemo uspustvo za ljekove, koje nam je propisao ljekar, tako bi trebalo poštovati i upustvo za pesticide”, pojasnio je Iković.

Poljoprivredni proizvođači nisu u dovoljnoj mjeri edukovani

Sa njegovim stavom saglasan je i Miodrag Karadžić iz Društva mladih ekologa iz Nikšića koji nam je, takođe, potvrdio da pesticidi imaju značajnu upotrebu u Crnoj Gori.

,,Mi, vjerovali ili ne, prilikom analiza i istraživanja koja smo vršili nijesmo došli do tačnih podataka o količinima pesticida koje se, tokom jedne godine, upotrijebe u Crnoj Gori. Iz tog razloga je, po mom mišljenju, ovo pitanje adekvatnije postaviti Ministarstvu poljoprivrede. Ipak, stava sam da ga nije teško provjeriti, jer se svi pesticidi u Crnoj Gori uvoze”, izjavio je, u razgovoru za ,,Kombinat”, Karadžić.

Miodrag Karadžić; photo by Fos Media

U Crnoj Gori se, kako kaže, koriste različite vrste pesticida i oni se, obično, svrstavaju u nekolike grupe: fungicidi, herbicidi, insecticidi, akaricidi, rodenticidi, limacidi, nematocidi…

Karadžić smatra da poljoprivreni proizvođači kod nas nijesu, u dovoljnoj mjeri, informisani o potrebnim mjerama i količinama pesticida koje treba upotrebljavati za datu kulturu.

,,Prije svega jer tu je potrebna veća komunikacija i saradnja između nadležnih institucija i poljoprirvednih proizvođača, ali i sa firmama koje se bave plasiranjem i prodajom sredstava za zaštitu bilja. Uključivanje svih povezanih struktura, kao i njihovo sinhronizovano djelovanje, jedino mogu garantovati da će se pravilno i u dozvoljenoj mjeri korisititi pesticidi”, smatra Karadžić.

Crna Gora unaprijedila zakonsku regulativu

Najveći problem sa kojim se Crna Gora suočava po pitanju plasiranja i upotrebe pesticida, izričit je on, je nestručno i nekontrolisano rukovanje, a odgovornost zbog toga je na svima koji su povezani sa prometom i upotrebom ovih sredstava.

Ipak, on se vodi razmišljanjem da je Crna Gora, u proteklom periodu, dosta uradila na zakonskoj regulativi koja reguliše ovu oblast.

,,Kao pretpristupna EU članica, Crna Gora je pristupila uspostavljanju savremenog sistema upravljanja hemikalijama od 2007. godine. Zakonom o hemikalijama (“Sl. list CG”, br. 51/17), usklađenim sa EU pravnom tekovinom, utvrđen je postupak prijavljivanja i stavljanja u promet novih i postojećih hemikalija, uvoz i izvoz, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu zdravlja ljudi i životne sredine. Na osnovu ovog zakona donesena je Nacionalna strategija upravljanja hemikalijama (2019 – 2022), kojom je dat uvid u postojeće stanje, proizvodnju, uvoz, izvoz, upotrebu hemikalija i odlaganje otpada, zakonodavni okvir i nadležni organi odgovorni za spovođenje pravnih propisa u ovoj oblasti. Integralni dio ove strategije je i Akcioni plan za period od 2019. do 2022. godine, kojim su predviđene aktivnosti koje je potrebno sprovesti u svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih Nacionalnom strategijom”, kaže Karadžić.

Prekomjerna upotreba pesticida loše utiče na zemlju!

Koliko se god neko hemijsko sredstvo brzo razgrađivalo, tvrdi Iković, ono dijelom ostaje u biljci, a dijelom u zemlji i, na kraju, završava za našim stolom…

Cijeli tekst pročitajte na portalkombinat.me

Slične teme:Miodrag Karadžić pesticidi i poljoprivreda vuk iković

Sledeće

Sa profila sa nazivima škola šire se neprimjereni sadržaji

Ne propustite

Vlada usvojila informaciju o hitnom uklanjanju postrojenja u zahvatu DUP “Mahala”

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Bazen crvenog mulja ulazi u proces sanacije

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ulazi u proces eksproprijacije zemljišta na lokaciji bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), u skladu sa Odlukom Vlade Crne Gore iz januara 2026. godine, kojom je utvrđen javni interes za realizaciju projekta reforme upravljanja otpadom u Crnoj Gori i remedijacije ove lokacije.

Iz MDUP-a ističu da remedijacija predstavlja neophodnu mjeru za smanjenje postojećih i sprečavanje budućih ekoloških rizika, u skladu sa evropskim standardima i važećim zakonodavstvom Crne Gore.

“Izvještaj Centra za ekotoksikološka ispitivanja i stručni nalaz vještaka, obezbijeđeni na inicijativu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ukazuju na postojanje hemijskog opterećenja i značajnog dugoročnog potencijala ekološkog rizika, zbog čega je neophodno izvršiti sanaciju u formi preventivnog djelovanja i obezbijediti dugoročni monitoring”, kažu iz Ministarstva.

Poručuju da cilj ovog procesa nije samo sanacija postojećeg stanja, već i stvaranje uslova za buduće bezbjedno i održivo korišćenje zemljišta.

“Nakon remedijacije, prostor će biti moguće rekultivisati i planski privesti novim namjenama, čime se degradirani industrijski prostor može ponovo staviti u funkciju”, ističu iz tog resora.

Iz MDUP-a pojašnjavaju da je eksproprijacija u ovom slučaju pravni instrument za realizaciju javnog interesa i stvaranje uslova za sprovođenje mjera zaštite životne sredine i sanacije prostora.

“Ministarstvo će postupak sprovesti u skladu sa zakonom, uz puno poštovanje prava vlasnika nepokretnosti i svih propisanih procedura”, poručuju iz ministarstva i napominju da sanacija prostora KAP-a znači ne samo rješavanje postojećeg ekološkog opterećenja, već i stvaranje uslova da ovaj prostor u budućnosti ponovo dobije vrijednost i novu namjenu.

Priroda i društvo

Bolje sestre presušuju: Krivci šljunak ili klimatske promjene

Posljednjih godina izdašnost izvorišta Bolje sestre, koje snabdijeva regionalni vodovod za crnogorsko primorje, drastično je opala, sa nekadašnjih 2600 litara u sekundi na samo 265 litara po sekundi. Doskorašnji predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić smatra da je do toga došlo najviše zbog nelegalnog iskopavanja šljunka u Morači, odnosno promjene koje su zbog toga nastale u koritu te rijeke, dok je hidrolog Mihajlo Burić izričit da su klimatske promjene najveći krivac za pad izdašnosti.

Regionalni vodovodni sistem sa izvorišta Bolje sestre građen je od 2007. do 2010. godine, kada je upuštena u rad njegova prva faza.

Sistem je projektovan tako da snabdijeva crnogorsko primorje najranije do 2030. godine. Međutim, posljednjih godina izdašnost je opala, sa nekadašnjih 2600 litara u sekundi na samo 265. Tekuće turističke sezone registrovane su nevolje u vodosnabdijevanju u Sutomoru, Kotoru, Svetom Stefanu, ali nije u potpunosti jasno da li je uzrok tome pad izdašnosti na tom izvorištu.

Doskorašnji predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić smatra da najveći problem predstavlja nelegalno iskopavanje šljunka u koritu rijeke Morače.

“U tom cilju je 2023. godine izgrađena eksperimentalna privremena pješčana ustava na Morači. Rezultati istraživanja pokazali su da je podizanje nivoa vode u Morači izazvalo promjene i na Boljim sestrama, odnosno povećanje izdašnosti procijenjeno na 70 do 100 litara u sekundi. To je bilo veoma važno, jer je praktično potvrđena veza između vodnog režima Morače i izdašnosti izvorišta Bolje sestre”, ocijenio je Lakušić.

Profesor hidrologije Mihailo Burić izričit je da su klimatske promjene najveći, iako ne jedini krivac za pad izdašnosti izvorišta Bolje sestre.

“Iskopavanje šljunka ama baš nikakve veze nema sa problemom kapaciteta izvorišta. Desile su se da su temperature toliko velike da je sušni period veoma dug sa visokim temperaturama i da je povećana evapotranspiracija, odnosno ukupno isparavanje sa tla. Tako da sad se dešava, uskoro će tako biti, negdje je već i to tako, da pola vode ispari, a pola tek otiče u rijeke i u podzemlje”, mišljenja je Burić.

Lakušić naglašava da snabdijevanje crnogorskog primorja ne može da zavisi od samo jednog vodoizvorišta.

“Možda i najvažniji pravac bio obezbjeđivanje potpuno novih dodatnih količina vode putem filterskih postrojenja. Regionalni vodovod je još 2023. godine pokrenuo aktivnosti i pribavljao uslove za izgradnju mobilnog filterskog postrojenja kapaciteta oko 100 litara u sekundi. Dugoročna sigurnost mora da počiva na zaštićenom i revitalizovanom izvorištu Bolje sestre, dodatnim kapacitetima za prečišćavanje jezerske vode i snažnijem transportnom sistemu”, saopštio je on.

Profesor Burić poručuje da je rješenje za izvorište Bolje sestre produbljivanje, ali se, upozorava, mora voditi računa o tome da je taj izvor u krečnjaku, a ne u šljunku.
“Da se uđe duboko ispod nivoa podzemnih voda da bi se dobio kapacitet koji treba”, poručio je Burić.

Izvorište Bolje sestre UNESCO ubraja među 150 najvažnijih kraških izvora na svijetu.

Izvor: RTCG

Priroda i društvo

Podrška poljoprivrednicima – prvi put u Crnoj Gori isplaćuju se akcize za gorivo

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je danas da se kao podrška poljoprivrednicima – prvi put u Crnoj Gori isplaćuju akcize za gorivo.

“Kao što je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković ranije obećao i za šta se u proteklom periodu snažno zalagao, Ministarstvo nastavlja da ispunjava data obećanja i preduzima konkretne korake u pružanju podrške domaćim poljoprivrednim proizvođačima. Danas su zvanično upućene instrukcije Ministarstvu finansija za prvu isplatu povrata akciza na gorivo za 2025. godinu. Realizacijom ove mjere Ministarstvo potvrđuje odlučnost da kroz konkretne mjere Agrobudžeta pruži snažnu podršku poljoprivrednicima, stavljajući domaće proizvođače na prvo mjesto i štiteći interese domaće proizvodnje”, ističe se u saopštenju.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su dodali da će podršku ostvariti više od 9.335 poljoprivrednih proizvođača širom Crne Gore.

“Sredstva će biti na računima poljoprivrednika već početkom sljedeće sedmice. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nastavlja odgovorno i odlučno da sprovodi mjere podrške i ispunjava obećanja usmjerena ka unapređenju položaja domaćih poljoprivrednih proizvođača”, piše u saopštenju.