fbpx
Connect with us

Priroda i društvo

Pesticidi – koliko je (ne)zavisna naša poljoprivreda

pesticidi i poljoprivreda crna gora

Iako se, u Crnoj Gori, pesticidi koriste odvajkada, stiče se utisak da su njihova dejstva i rizici koje sa sobom nose i dalje nepoznanica kako za poljoprivredne proizvođače, tako i za institucije koje bi, na osnovu studija, propisa i analiza uticaja na ljudsko zdravlje i životnu sredinu trebalo da kontrolišu njihovu upotrebu.

Prema mišljenju biologa Vuka Ikovića iz ,,Preokreta”nadležne institucije ne znaju koliko se u Crnoj Gori, tačno, koristi pesticida, tj. hemijskih supstanci koje se upotrebljavaju za uništavanje insekata, gljivica, bakterija i/ili drugih izazivača biljnih i životinjskih bolesti.

,,Ne vodi se evidencija koliko se pesticida proda a koliko (po)troši, a to je jedna od osnovnih djelatnosti institucija koje se bave poljoprivredom i bezbjednošću hrane. Ako ne vodite računa o hrani koju jedete, pripremate ili kontrolišete – onda ne vodite računa ni o sebi, kao ni o svojoj porodici i društvu”, navodi Iković.

On naglašava da su pesticidi otrovne supstance koje koristimo da biljke zaštitimo od grinja, lisnih vaši i različitih gljivica, koje napadaju naše voće i povrće.

,,To su, takođe, sredstva koja koristimo da spriječimo rast pojedinih biljaka ili trovanje glodara ili divljači. Čovjek ih, najčešće, koristi da bi povećao prinose voća i povrća, ili da bi zaštitio svoje domaće životinje. Na taj način on povećava svoju zaradu ali, istovremeno, utiče negativno na okolinu, jer kada tim sredstvima usmrtimo lisne vaši mi, istovremeno, usmrtimo i brojne druge vrste kao što su bumbari ili pčele, koje su jako korisne da bi se cvijet razvio u plod”, naglašava Iković.

Razvoj i proizvodnja moraju biti usklađeni sa prirodom

Zato je, ističe on, jedan od ciljeva zdrave proizvodnje – smanjenje pesticida.

,,Koliko su bitne pčele potvrđuje istraživanje po kojem jedna košnica povećava prinos, okolnog voća i povrća, za 370 eura. Stoga, treba uvijek naći način da izbjegavamo korišćenje pesticida, ili da ih koristimo u što manjoj mjeri, a ako baš moramo – onda to treba uraditi u skladu sa uspustvima”, istakao je on.

Vuk Iković; photo by Monitor

Iković podsjeća i da su ta hemijska sredstva bila vrlo važna u ekonomskom razvoju velikog broja zemalja – kako u proizvodnji hrane, tako u zaštiti šuma i iskorjenjivanju raznih bolesti koje prenose insekti – ali je njihova upotreba ostavila i otvorene ožiljke, zatrovano zemljište i vode koje, godinama nakon njihove upotrebe, mještani više ne mogu koristiti za piće.

Stoga razvoj, dodaje on, mora biti usklađen za potrebama prirode jer će, u suprotnom, doći do još veće i klimatske i ekonomske krize.

,,Ako u pumpi za prskanje povrća treba da uspemo jedan čep od flaše pesticida, često vidimo da korisnik u Crnoj Gori sipa čep i po, jer smatra da ‘što je sigurno – sigurno je’, pa poveća dozu kako bi usmrtio sve biljne štetočine. Ako poštujemo uspustvo za ljekove, koje nam je propisao ljekar, tako bi trebalo poštovati i upustvo za pesticide, pojasnio je Iković.

Poljoprivredni proizvođači nisu u dovoljnoj mjeri edukovani

Sa njegovim stavom saglasan je i Miodrag Karadžić iz Društva mladih ekologa iz Nikšića koji nam je, takođe, potvrdio da pesticidi imaju značajnu upotrebu u Crnoj Gori.

,,Mi, vjerovali ili ne, prilikom analiza i istraživanja koja smo vršili nijesmo došli do tačnih podataka o količinima pesticida koje se, tokom jedne godine, upotrijebe u Crnoj Gori. Iz tog razloga je, po mom mišljenju, ovo pitanje adekvatnije postaviti Ministarstvu poljoprivrede. Ipak, stava sam da ga nije teško provjeriti, jer se svi pesticidi u Crnoj Gori uvoze, izjavio je, u razgovoru za ,,Kombinat”, Karadžić.

Miodrag Karadžić; photo by Fos Media

U Crnoj Gori se, kako kaže, koriste različite vrste pesticida i oni se, obično, svrstavaju u nekolike grupe: fungicidi, herbicidi, insecticidi, akaricidi, rodenticidi, limacidi, nematocidi…

Karadžić smatra da poljoprivreni proizvođači kod nas nijesu, u dovoljnoj mjeri, informisani o potrebnim mjerama i količinama pesticida koje treba upotrebljavati za datu kulturu.

,,Prije svega jer tu je potrebna veća komunikacija i saradnja između nadležnih institucija i poljoprirvednih proizvođača, ali i sa firmama koje se bave plasiranjem i prodajom sredstava za zaštitu bilja. Uključivanje svih povezanih struktura, kao i njihovo sinhronizovano djelovanje, jedino mogu garantovati da će se pravilno i u dozvoljenoj mjeri korisititi pesticidi, smatra Karadžić.

Crna Gora unaprijedila zakonsku regulativu

Najveći problem sa kojim se Crna Gora suočava po pitanju plasiranja i upotrebe pesticida, izričit je on, je nestručno i nekontrolisano rukovanje, a odgovornost zbog toga je na svima koji su povezani sa prometom i upotrebom ovih sredstava.

Ipak, on se vodi razmišljanjem da je Crna Gora, u proteklom periodu, dosta uradila na zakonskoj regulativi koja reguliše ovu oblast.

,,Kao pretpristupna EU članica, Crna Gora je pristupila uspostavljanju savremenog sistema upravljanja hemikalijama od 2007. godine. Zakonom o hemikalijama (“Sl. list CG”, br. 51/17), usklađenim sa EU pravnom tekovinom, utvrđen je postupak prijavljivanja i stavljanja u promet novih i postojećih hemikalija, uvoz i izvoz, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu zdravlja ljudi i životne sredine. Na osnovu ovog zakona donesena je Nacionalna strategija upravljanja hemikalijama (2019 – 2022), kojom je dat uvid u postojeće stanje, proizvodnju, uvoz, izvoz, upotrebu hemikalija i odlaganje otpada, zakonodavni okvir i nadležni organi odgovorni za spovođenje pravnih propisa u ovoj oblasti. Integralni dio ove strategije je i Akcioni plan za period od 2019. do 2022. godine, kojim su predviđene aktivnosti koje je potrebno sprovesti u svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih Nacionalnom strategijom, kaže Karadžić.

Prekomjerna upotreba pesticida loše utiče na zemlju!

Koliko se god neko hemijsko sredstvo brzo razgrađivalo, tvrdi Iković, ono dijelom ostaje u biljci, a dijelom u zemlji i, na kraju, završava za našim stolom…

Cijeli tekst pročitajte na portalkombinat.me

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Počeo upis u srednje škole u Crnoj Gori

skola golubovci

Na Konkurs za upis u prvi razred srednje škole prijavljuju se kandidati koji su završili osnovnu školu i koji u vrijeme podnošenja prijave nijesu stariji od 17 godina.

Prijava na Konkurs podnosi se 24, 25. i 26. juna 2024. godine (od 0 do 24 časa) i 27. juna 2024. godine (do 15 časova).

Prijava na Konkurs podnosi se elektronski na adresu www.upisi.edu.me. Učenik koji prvi put koristi aplikaciju za upis potrebno je da se prethodno registruje.

U toku trajanja roka za podnošenje prijava za upis u školu, komisija je dužna da svakog dana u 16 časova objavi ažuriranu rang listu kandidata, prijavljenih do 15 časova toga dana, radi njihovog informisanja o mjestu na rang listi. Rang lista se objavljuje na oglasnoj tabli škole i sadrži za svakog kandidata: ime, ime roditelja, odnosno staratelja, prezime, ostvareni broj bodova pojedinačno po kriterijumima koji se vrednuju za upis i ostvareni ukupan broj bodova.


Rang lista kandidata za upis u školu objavljuje se na oglasnoj tabli škole najkasnije do 2. jula 2024. godine. Nakon objavljivanja rang liste učenici podnose školi originalna svjedočanstva posljednja tri razreda osnovne škole i diplome o rezultatima s državnih i međunarodnih takmičenja, odnosno dodijeljenom priznanju u rokovima koje odredi škola.

Učenici koji se upisuju u prvi razred srednjih škola oslobođeni su od plaćanja administrativne takse, u skladu sa članom 18 Zakona o administrativnim taksama („Službeni list CG“, broj 18/19).

Continue Reading

Priroda i društvo

Neadekvatno zbrinjavanje otpada može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, ekosistem i ekonomiju

tribina

U godini jubileja kada Univerzitet Crne Gore slavi 50 godina svog postojanja, Metalurško-tehnološki fakultet organizovao je tribinu pod nazivom “Zaštita životne sredine – izazovi i perspektive u oblasti upravljanja otpadom”. Ova tribina okupila je stručnjake iz različitih sektora kako bi razgovarali o temi koja zahtijeva punu pažnju, jer neadekvatno zbrinjavanje otpada može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi, ekosisteme, ali i ekonomiju.

Metalurško-tehnološki fakultet se bavi problematikom otpada u svim segmentima upravljanja od najmanje poželjnog što je deponovanje do reciklaže, smanjenja otpada primjenom čistije proizvodnje i cirkularne ekonomije i modela bezotpadnih tehnologija, ukazala je prof. dr Jelena Šćepanović.  „U procesu koncipiranja nastavnog plana  konsultovan je biznis sektor i nadležna ministarstva. Činjenica da Fakultet danas ima petnaestak sporazuma o saradnji sa institucijama koje primaju studente na praktičnu nastavu, govori o njihovom stavu prema ovoj vrsti obrazovanja“, istakla je Šćepanović.

Prof. dr Darko Vuksanović a MTF-a je naglasio napredak države Crne Gore u oblasti zakonske regulative upravljanja otpadom, pri tome posebno pomenuvši Zakon o upravljanju otpadom koji je usaglašen sa normama EU i Državni plan upravljanja otpadom za naredni petogodišnji period. On je bio i član za izradu Prostornog plana Crne Gore za oblast upravljanje otpadom. „Mislim da će i Prostorni plan Crne Gore biti usvojen u skorije vrijeme što će Crnoj Gori omogućiti realizaciju mnogih aktivnosti i drugih planskih dokumenata, izjavio je prof. dr Vuksanović. Takođe je pomenuo značaj projekata za sanaciju industrijskog otpada podržanih od strane Svjetske banke. Sanacija se odnosila na četiri lokacije: Kombinat Aluminijuma Podgorica, Brodogradilište Bijela, Termoelektrana Pljevlja i Flotaciono jalovište Gradac Pljevlja.

Miodrag Karadžić iz NVO Mladi ekolozi Nikšića fokusirao se na uticaj klimatskih promjena na vodne resurse. „Naše djelovanje je usmjereno na infrastrukturne objekte koji se planiraju izgraditi i koji mogu imati trajno negativan uticaj po životnu sredinu kao što je najava izgradnje HE Komarnicaza koju smatramo da bi donijela više štete nego što bi bila ekonomski isplativa. Nužno je  naći i održivo rešenje zbog energetske tranzicije koja predviđa zatvaranje TE Pljevlja ali nikako ne podržavamo ishitrena rešenja koja se zasnivaju na planovima iz druge polovine prošlog vijeka,“ rekao je Karadžić.

Deponija Možura protekle dvije godine aktivno radi na pripremi dokumentacije za realizaciju nekoliko razvojnih projekata u saradnji sa domaćim i inostranim partnerima uz podršku lokalnih i državnih insitutucija. Direktor deponije Možura Senad Arabelović je ukazao da su to izgradnja novih sanitarnih kada, centar za selekciju, izgradnja energane, projekat za odlaganje  i obradu otpadnih guma, građevinskog otpada i otpada od rušenja. „Cilj nam je da budemo regionalni centar za prijem i obradu otpada, i da preduzmemo sve aktivnosti iz domena našeg poslovanja kako bi javne površine i životna sredina bile čistije i zdravije za život“, istakao je direktor Arabelović.

Ratko Pavićević iz deponije Livade d.o.o. navodi sa se sprovodi stalna akciju preuzimanja ambalažnog materijala prema cjenovniku ili izlaskom na teren kod pravnih lica, kada se isti preuzima bez nadoknade.  „Postoje brojne akcije koje su u toku, „Zajedno možemo više”, preuzimanje staklene amblaže iz Glavnog grada, preuzimanje starih udžbenika sa teritorije Crne Gore. Planiraju se studije izvodljivosti za upotrebu deponijskog gasa, tretmana otpadnih guma, EE otpada, građevinskog otpada, kabastog otpada, izrada Glavnog projekta za izvođenje radova na izgradnji  sanitarnih kada pet (5) i šest (6)“, ukazao je on.

Continue Reading

Priroda i društvo

Lakušić: Regionalni vodovod priprema nove strateške razvojne projekte

zoran Lakušić
Vizija Regionalnog vodovoda Crnogorskog primorja je postizanje održivog razvoja kroz unapređenje infrastrukture i osiguravanje stabilnog i kvalitetnog snabdijevanja vodom za sve korisnike na crnogorskom primorju, kazao je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić.

Dugoročna vizija uključuje efikasno upravljanje resursima i implementaciju inovativnih rješenja koja podržavaju ekološku održivost i ekonomski prosperitet, dodao je.

“Ciljevi ovog Društva su prevashodno poboljšanje infrastrukture realizacijom razvojnih projekata kao što je izgradnja novih cjevovoda i poboljšanje postojećih postrojenja, kako bi se povećao kapacitet i efikasnost vodovodnog sistema; finansijska stabilnost kroz održavanje likvidnosti i obezbjeđivanje sredstava za buduće investicije kroz uvođenje posebnih naknada za investicije na Crnogorskom primorju za hotele visokih kategorija; sprovođenje naučnih istraživanja za utvrđivanje uzroka pada izdašnosti izvorišta i pronalaženje rješenja za poboljšanje izdašnosti izvorišta “Bolje Sestre; i kvalitetna usluga koja će osigurati konstantno i pouzdano snabdijevanje vodom za sve korisnike, posebno tokom turističke sezone kada je potražnja najveća”, kazao je Lakušić.

Kako navodi, prioriteti u radu Regionalnog vodovoda biće: unapređenje vodosnabdijevanja sa fokusom na projekte koji će povećati kapacitet snabdijevanja vodom, kao što je izgradnja novog cjevovoda od prekidne komore “Prijevor” do Tivta, čime će se kapacitet povećati sa 330 na 750 litara u sekundi; modernizacija postrojenja implementacijom filterskog postrojenja za prečišćavanje jezerske vode kapaciteta 500 litara u sekundi, što će dodatno obezbijediti količinu dostupne vode; podrška zaposlenima kroz unapređenje radnih uslova i prava zaposlenih, što je važan korak ka osiguravanju njihovih prava i poboljšanju radne atmosfere; i finansijsko upravljanje koje će unaprijediti kroz efikasno upravljanje finansijskim resursima i redovno servisiranje obaveza prema međunarodnim finansijskim institucijama kako bi se osigurala dugoročna održivost i stabilnost.

“Izgradnja pješčane ustave u koritu rijeke Morače u II zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre predstavlja projekat za očuvanje kvaliteta vode i povećanje kapaciteta izvorišta Bolje sestre, što je od presudnog značaja za dugoročnu održivost sistema vodosnabdijevanja”, ocjenjuje Lakušić.

Projekti vezani za proizvodnju električne energije korišćenjem potencijala sistema cjevovoda i solarnih izvora, unapređivanje sistema kvaliteta vode, uspostavljanje savremene laboratorije i centra za video nadzor svih objekata, kao i unapređenje informacionog sistema, su ključni koraci ka stvaranju održivog, modernog i efikasnog sistema vodosnabdijevanja, dodaje.

“Jedan dio projekata će biti realizovan kroz IPA programe, uključujući nastavak projekta CROSSWATER+, Aqua projekat, koji obuhvata obnovu i proširenje monitoring stanica u zonama sanitarne zaštite izvorišta Bolje Sestre, kao i izradu prekograničnih studija o površinskoj i podzemnoj vodi. Takođe, realizovaće se i SA Resilijent projekat, koji podrazumijeva dalje istraživanje izvorišta Bolje Sestre, unapređenje hidrantske mreže i pristupnih saobraćajnica na objektima regionalnog vodovodnog sistema”, kazao je.

Ciljevi i prioriteti su, kako ističe, usmjereni na kontinuirano poboljšanje i održavanje visokih standarda u pružanju vodovodnih usluga.

“Uvođenjem novih tehnologija, modernizacijom infrastrukture i pristupom održivom upravljanju vodnim resursima, Regionalni vodovod će doprinijeti poboljšanju kvaliteta života stanovništva na crnogorskom primorju, podržaće razvoj privrede i turizma, te ojačati otpornost sistema vodosnabdijevanja na izazove u budućnosti i sami tim doprinijeće daljem razvoju Crne Gore “, zaključuje u saopštenju.

 

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto