Priroda i društvo

Pesticidi – koliko je (ne)zavisna naša poljoprivreda

Iako se, u Crnoj Gori, pesticidi koriste odvajkada, stiče se utisak da su njihova dejstva i rizici koje sa sobom nose i dalje nepoznanica kako za poljoprivredne proizvođače, tako i za institucije koje bi, na osnovu studija, propisa i analiza uticaja na ljudsko zdravlje i životnu sredinu trebalo da kontrolišu njihovu upotrebu.

Prema mišljenju biologa Vuka Ikovića iz ,,Preokreta”, nadležne institucije ne znaju koliko se u Crnoj Gori, tačno, koristi pesticida, tj. hemijskih supstanci koje se upotrebljavaju za uništavanje insekata, gljivica, bakterija i/ili drugih izazivača biljnih i životinjskih bolesti.

,,Ne vodi se evidencija koliko se pesticida proda a koliko (po)troši, a to je jedna od osnovnih djelatnosti institucija koje se bave poljoprivredom i bezbjednošću hrane. Ako ne vodite računa o hrani koju jedete, pripremate ili kontrolišete – onda ne vodite računa ni o sebi, kao ni o svojoj porodici i društvu”, navodi Iković.

On naglašava da su pesticidi otrovne supstance koje koristimo da biljke zaštitimo od grinja, lisnih vaši i različitih gljivica, koje napadaju naše voće i povrće.

,,To su, takođe, sredstva koja koristimo da spriječimo rast pojedinih biljaka ili trovanje glodara ili divljači. Čovjek ih, najčešće, koristi da bi povećao prinose voća i povrća, ili da bi zaštitio svoje domaće životinje. Na taj način on povećava svoju zaradu ali, istovremeno, utiče negativno na okolinu, jer kada tim sredstvima usmrtimo lisne vaši mi, istovremeno, usmrtimo i brojne druge vrste kao što su bumbari ili pčele, koje su jako korisne da bi se cvijet razvio u plod”, naglašava Iković.

Razvoj i proizvodnja moraju biti usklađeni sa prirodom

Zato je, ističe on, jedan od ciljeva zdrave proizvodnje – smanjenje pesticida.

,,Koliko su bitne pčele potvrđuje istraživanje po kojem jedna košnica povećava prinos, okolnog voća i povrća, za 370 eura. Stoga, treba uvijek naći način da izbjegavamo korišćenje pesticida, ili da ih koristimo u što manjoj mjeri, a ako baš moramo – onda to treba uraditi u skladu sa uspustvima”, istakao je on.

Vuk Iković; photo by Monitor

Iković podsjeća i da su ta hemijska sredstva bila vrlo važna u ekonomskom razvoju velikog broja zemalja – kako u proizvodnji hrane, tako u zaštiti šuma i iskorjenjivanju raznih bolesti koje prenose insekti – ali je njihova upotreba ostavila i otvorene ožiljke, zatrovano zemljište i vode koje, godinama nakon njihove upotrebe, mještani više ne mogu koristiti za piće.

Stoga razvoj, dodaje on, mora biti usklađen za potrebama prirode jer će, u suprotnom, doći do još veće i klimatske i ekonomske krize.

,,Ako u pumpi za prskanje povrća treba da uspemo jedan čep od flaše pesticida, često vidimo da korisnik u Crnoj Gori sipa čep i po, jer smatra da ‘što je sigurno – sigurno je’, pa poveća dozu kako bi usmrtio sve biljne štetočine. Ako poštujemo uspustvo za ljekove, koje nam je propisao ljekar, tako bi trebalo poštovati i upustvo za pesticide”, pojasnio je Iković.

Poljoprivredni proizvođači nisu u dovoljnoj mjeri edukovani

Sa njegovim stavom saglasan je i Miodrag Karadžić iz Društva mladih ekologa iz Nikšića koji nam je, takođe, potvrdio da pesticidi imaju značajnu upotrebu u Crnoj Gori.

,,Mi, vjerovali ili ne, prilikom analiza i istraživanja koja smo vršili nijesmo došli do tačnih podataka o količinima pesticida koje se, tokom jedne godine, upotrijebe u Crnoj Gori. Iz tog razloga je, po mom mišljenju, ovo pitanje adekvatnije postaviti Ministarstvu poljoprivrede. Ipak, stava sam da ga nije teško provjeriti, jer se svi pesticidi u Crnoj Gori uvoze”, izjavio je, u razgovoru za ,,Kombinat”, Karadžić.

Miodrag Karadžić; photo by Fos Media

U Crnoj Gori se, kako kaže, koriste različite vrste pesticida i oni se, obično, svrstavaju u nekolike grupe: fungicidi, herbicidi, insecticidi, akaricidi, rodenticidi, limacidi, nematocidi…

Karadžić smatra da poljoprivreni proizvođači kod nas nijesu, u dovoljnoj mjeri, informisani o potrebnim mjerama i količinama pesticida koje treba upotrebljavati za datu kulturu.

,,Prije svega jer tu je potrebna veća komunikacija i saradnja između nadležnih institucija i poljoprirvednih proizvođača, ali i sa firmama koje se bave plasiranjem i prodajom sredstava za zaštitu bilja. Uključivanje svih povezanih struktura, kao i njihovo sinhronizovano djelovanje, jedino mogu garantovati da će se pravilno i u dozvoljenoj mjeri korisititi pesticidi”, smatra Karadžić.

Crna Gora unaprijedila zakonsku regulativu

Najveći problem sa kojim se Crna Gora suočava po pitanju plasiranja i upotrebe pesticida, izričit je on, je nestručno i nekontrolisano rukovanje, a odgovornost zbog toga je na svima koji su povezani sa prometom i upotrebom ovih sredstava.

Ipak, on se vodi razmišljanjem da je Crna Gora, u proteklom periodu, dosta uradila na zakonskoj regulativi koja reguliše ovu oblast.

,,Kao pretpristupna EU članica, Crna Gora je pristupila uspostavljanju savremenog sistema upravljanja hemikalijama od 2007. godine. Zakonom o hemikalijama (“Sl. list CG”, br. 51/17), usklađenim sa EU pravnom tekovinom, utvrđen je postupak prijavljivanja i stavljanja u promet novih i postojećih hemikalija, uvoz i izvoz, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu zdravlja ljudi i životne sredine. Na osnovu ovog zakona donesena je Nacionalna strategija upravljanja hemikalijama (2019 – 2022), kojom je dat uvid u postojeće stanje, proizvodnju, uvoz, izvoz, upotrebu hemikalija i odlaganje otpada, zakonodavni okvir i nadležni organi odgovorni za spovođenje pravnih propisa u ovoj oblasti. Integralni dio ove strategije je i Akcioni plan za period od 2019. do 2022. godine, kojim su predviđene aktivnosti koje je potrebno sprovesti u svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih Nacionalnom strategijom”, kaže Karadžić.

Prekomjerna upotreba pesticida loše utiče na zemlju!

Koliko se god neko hemijsko sredstvo brzo razgrađivalo, tvrdi Iković, ono dijelom ostaje u biljci, a dijelom u zemlji i, na kraju, završava za našim stolom…

Cijeli tekst pročitajte na portalkombinat.me

Slične teme:Miodrag Karadžić pesticidi i poljoprivreda vuk iković

Sledeće

Sa profila sa nazivima škola šire se neprimjereni sadržaji

Ne propustite

Vlada usvojila informaciju o hitnom uklanjanju postrojenja u zahvatu DUP “Mahala”

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Profesor UCG Rade Šarović dobitnik nagrade Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne prof. dr Rade Šarović dobitnik je Plakete Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, jednog od najznačajnijih institucionalnih priznanja koje ova visokoškolska ustanova dodjeljuje za izuzetne doprinose nastavnom i naučnoistraživačkom radu, saopšteno je a UCG.

Kako navode, priznanje je rezultat petogodišnje interdisciplinarne saradnje Univerziteta Crne Gore i Univerziteta u Beogradu, tokom koje je razvijen ekološko-edukativni program posvećen održivosti, klimatskim promjenama i upravljanju prirodnim resursima.

Četiri naučne monografije, brojni radovi objavljeni u međunarodno relevantnim časopisima i međunarodne konferencije neki su od konkretnih rezultata te saradnje. Šarović, međutim, njen značaj vidi prije svega u stvaranju istraživačke mreže koja omogućava dugoročnu razmjenu iskustava između dvije akademske zajednice.

„Ovu nagradu ne doživljavam kao individualno dostignuće, već kao institucionalno priznanje jednom modelu saradnje koji jasno pokazuje kako naučna izvrsnost nastaje kroz zajednička istraživanja“, kaže Šarović.

Za njega Plaketa ima dodatnu vrijednost i zbog tradicije institucije koja je dodjeljuje, a koja baštini nasljeđe Geografskog zavoda koji je 1893. godine osnovao Jovan Cvijić.

Kao sociolog čiji je istraživački fokus usmjeren na društvenu produkciju prostora, regionalni razvoj i proučavanje ruralnih i urbanih sredina, Šarović priznanje vidi i kao potvrdu da se granice između sociologije i geografije ne završavaju disciplinarnim okvirima, već da se dvije nauke susreću u nastojanju da prostor razumiju kao društvenu i kulturnu kategoriju.

Održivost nije samo pitanje ekologije

Interdisciplinarni pristup i saradnju obilježila su i istraživanja realizovana kroz programe „Ekološka održivost i klimatske promjene“ (2023), „Održivo ponašanje za održivu budućnost“ (2024) i „Održivi turizam u Crnoj Gori“ (2025).

Rezultati, prema riječima Šarovića, pokazuju da se održivost više ne može posmatrati isključivo kroz zaštitu prirodnih resursa i očuvanje životne sredine, već zahtijeva povezivanje ekološke i društvene dimenzije razvoja.

Kako kaže, posebnu ulogu u tome imaju obrazovanje i sposobnost lokalnih zajednica da kreiraju i primjenjuju inovativna rješenja. Zajedničke istraživačke aktivnosti bile su usmjerene i na jačanje ekološke pismenosti, posebno kod djece i mladih, unapređenje građanske participacije i podsticanje novih pristupa upravljanju.

Za Šarovića zato pitanja održivosti nisu samo tehnička ili ekološka. “Način na koji društvo koristi prirodne resurse, organizuje prostor i odgovara na klimatske promjene zavisi i od vrijednosnih sistema, institucionalnih kapaciteta i društvenih obrazaca ponašanja i govori podjednako o tome ko smo danas i kakvu zajednicu želimo izgraditi za svoje potomke“, ističe Šarović.

Podzemni svijet Durmitora

Jedan od primjera takvog interdisciplinarnog pristupa je program „Nauka u službi prirode – Podzemni svijet Durmitora“, koji je zamišljen kao naučna i edukativna platforma posvećena značaju speleoloških istraživanja za razumijevanje prirodne baštine Crne Gore.

Poseban segment programa bio je posvećen novijim rezultatima istraživanja speleoloških objekata na području Nacionalnog parka Durmitor. Prema riječima Šarovića, riječ je o vrijednim nalazima koji će kao preporuke biti dostavljeni zainteresovanim nadležnim institucijama, a koji imaju značaj i za prirodno i kulturno nasljeđe Crne Gore.

Predavanja kolega sa Geografskog fakulteta iz Beograda, stručne radionice i terenske aktivnosti omogućili su učesnicima da se upoznaju sa rezultatima istraživanja na Durmitoru.

Program je, međutim, podzemni prostor otvorio i kao temu društveno-humanističkih nauka. Predavanja prof. dr Danice Šantić i dr Darka Blagojevića povezala su prirodne fenomene sa filozofskom refleksijom i kulturnim obrascima razumijevanja podzemnog prostora, otvarajući pitanje načina na koji prirodni ambijent oblikuje kolektivnu imaginaciju i kulturni identitet zajednice. „Speleološki objekti nikada nisu bili samo geološke forme, već su uvijek bili prostori koji su kroz istoriju stvarali mitove, religijske predstave i različite društvene narative“, kaže Šarović.

Saradnja posebno važna za manje akademske zajednice

Govoreći o značaju međunarodnog povezivanja, Šarović ističe da najveći društveni izazovi današnjice prevazilaze nacionalne granice i da njihovo razumijevanje zahtijeva zajedničke istraživačke platforme. „Danas gotovo da ne postoji društveni problem koji se može objasniti iz perspektive samo jedne discipline ili samo jednog metoda“, navodi.

Međunarodna saradnja, smatra, posebno je važna za manje akademske zajednice poput crnogorske. Ona omogućava da se međunarodno potvrđena znanja i dobre prakse prilagode domaćem društvenom i institucionalnom kontekstu, ali i da lokalna iskustva i razvojni izazovi postanu dio šireg evropskog naučnog diskursa. Upravo dugogodišnju saradnju UCG-a i Univerziteta u Beogradu vidi kao primjer produktivnosti takvog partnerstva.

„Saradnja nije samo formalni oblik akademskog umrežavanja, već prostor u kojem nastaju nove ideje, nova znanja, razvijaju se inovativni istraživački pristupi i stvaraju trajne institucionalne veze između društava“, kaže Šarović.

Nauka kao razvojni resurs

Kada je riječ o položaju nauke u Crnoj Gori, Šarović ukazuje na naslijeđena strukturna ograničenja, potrebu za boljim pozicioniranjem u prestižnim bazama i usklađivanjem sa evropskim istraživačkim i obrazovnim standardima. Istovremeno ocjenjuje da je prethodnih godina ostvaren napredak, posebno u jačanju autonomije Univerziteta Crne Gore i uspješnijem uključivanju crnogorskih istraživača u međunarodne naučne mreže i evropske programe saradnje.

Smatra, ipak, da se budući razvoj naučnog sistema, naročito iz ugla humanističkih nauka, ne može posmatrati isključivo kroz brojke, već i kroz dalje jačanje institucionalne autonomijeistraživačkih centara i sposobnosti društva da znanje prepozna kao jedan od svojih ključnih razvojnih resursa.

Mladim istraživačima i studentima koji razmišljaju o akademskoj karijeri poručuje da nauku ne doživljavaju samo kao profesiju. „Akademski put zahtijeva disciplinu i metodološku dosljednost, ali prije svega podrazumijeva spremnost da se znanje neprestano preispituje i unapređuje“, kaže Šarović

„Izbor akademske karijere nije samo profesionalno opredjeljenje, već izbor načina života koji može doprinijeti izgradnji pravednijeg i održivijeg društva Crne Gore“, zaključuje Šarović.

Priroda i društvo

U Botunu će biti uspostavljeno kontinuirano praćenje kvaliteta vazduha

U dvorištu JU OŠ „Vladika Danilo“ u Botunu planirano je postavljanje mobilne stanice za kontinuirano praćenje kvaliteta vazduha, kako bi se utvrdilo postojeće stanje prije početka rada sistema za prečišćavanje otpadnih voda, saopšteno je iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Praćenje bi trebalo da bude nastavljeno i nakon puštanja postrojenja u rad, čime bi bili obezbijeđeni uporedivi podaci i omogućena stručna procjena eventualnog uticaja postrojenja na kvalitet vazduha u Botunu. Planirana mjerenja sprovodiće CETI, kao akreditovana nacionalna referentna laboratorija za kvalitet vazduha.

„Naš cilj je da prije početka rada postrojenja raspolažemo pouzdanim podacima o kvalitetu vazduha na ovoj lokaciji, a zatim da mjerenja nastavimo pod istim uslovima. Samo na osnovu kontinuiranih i uporedivih mjerenja možemo objektivno govoriti o tome da li je nakon puštanja postrojenja u rad došlo do promjena u kvalitetu vazduha. Smatramo da je to odgovoran pristup prema građanima Botuna i najbolji način da se o pitanjima kvaliteta životne sredine govori na osnovu podataka i stručnih činjenica“, poručeno je iz Agencije.

Iz Agencije navode da je dvorište OŠ „Vladika Danilo“ odabrano i zbog toga što se nalazi u samom naselju, pa bi rezultati trebalo da pruže relevantne informacije o kvalitetu vazduha u sredini u kojoj stanovništvo svakodnevno boravi. Postavljanje stanice u školskom dvorištu, kako ističu, može imati i edukativni značaj za učenike.

Predstavnici Agencije posjetili su 2. septembra školu u Botunu zajedno sa predstavnicima Opštine Zeta i Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), gdje su sa direktoricom škole razgovarali o mogućnosti postavljanja mobilne mjerne stanice u školskom dvorištu.

Tokom obilaska razmotreni su prostorni i tehnički uslovi, uključujući mogućnost obezbjeđivanja priključka električne energije potrebnog za kontinuiran rad opreme. Konstatovano je da postoje uslovi za realizaciju mjerenja, nakon što bude dobijena potrebna saglasnost Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Nakon pribavljanja potrebnih saglasnosti, Agencija i CETI trebalo bi da pristupe postavljanju mobilne stanice i početku mjerenja, sa namjerom da se obezbijedi što duži i reprezentativniji period praćenja prije početka rada sistema za prečišćavanje otpadnih voda.

Priroda i društvo

Bazen crvenog mulja ulazi u proces sanacije

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ulazi u proces eksproprijacije zemljišta na lokaciji bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), u skladu sa Odlukom Vlade Crne Gore iz januara 2026. godine, kojom je utvrđen javni interes za realizaciju projekta reforme upravljanja otpadom u Crnoj Gori i remedijacije ove lokacije.

Iz MDUP-a ističu da remedijacija predstavlja neophodnu mjeru za smanjenje postojećih i sprečavanje budućih ekoloških rizika, u skladu sa evropskim standardima i važećim zakonodavstvom Crne Gore.

“Izvještaj Centra za ekotoksikološka ispitivanja i stručni nalaz vještaka, obezbijeđeni na inicijativu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ukazuju na postojanje hemijskog opterećenja i značajnog dugoročnog potencijala ekološkog rizika, zbog čega je neophodno izvršiti sanaciju u formi preventivnog djelovanja i obezbijediti dugoročni monitoring”, kažu iz Ministarstva.

Poručuju da cilj ovog procesa nije samo sanacija postojećeg stanja, već i stvaranje uslova za buduće bezbjedno i održivo korišćenje zemljišta.

“Nakon remedijacije, prostor će biti moguće rekultivisati i planski privesti novim namjenama, čime se degradirani industrijski prostor može ponovo staviti u funkciju”, ističu iz tog resora.

Iz MDUP-a pojašnjavaju da je eksproprijacija u ovom slučaju pravni instrument za realizaciju javnog interesa i stvaranje uslova za sprovođenje mjera zaštite životne sredine i sanacije prostora.

“Ministarstvo će postupak sprovesti u skladu sa zakonom, uz puno poštovanje prava vlasnika nepokretnosti i svih propisanih procedura”, poručuju iz ministarstva i napominju da sanacija prostora KAP-a znači ne samo rješavanje postojećeg ekološkog opterećenja, već i stvaranje uslova da ovaj prostor u budućnosti ponovo dobije vrijednost i novu namjenu.