Ekonomija

Rade novi zakon o legalizaciji objekata

Resorno ministarstvo formiralo radnu grupu koja, na prijedlog struke, ima timove za normiranje planiranja prostora, gradnje i legalizacije, najavila ministarka Ana Novaković-Đurović.

Nepostojanje planskih dokumenata je bio stimulans za divlju gradnju, koja će biti stopirana njihovom izradom, ocijenio je na jučerašnjoj sjednici Vlade odlazeći premijer Dritan Abazović.

Ministarka urbanizma Ana Novaković-Đurović najavila je izradu novog zakona o planiranju objekata koji bi trebao da ubrza legalizaciju. Vlada je juče usvojila nacrt lokalne studije lokacije Donji Štoj, te odluke o dopunama prostorno-urbanističkih planova za Pljevlja i Žabljak, kao i izmjene DUP-a Sutomore-centar.

– Radimo na novom zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata. Radna grupa je podijeljena na tri tima i posebno obrađujemo planiranje prostora, posebno izgradnju objekata, a posebno legalizaciju, što je preporuka struke. Tako da ćemo sve boljke legalizacije uočene prethodnih godina pokušati da riješimo novim propisom kako bi ubrzali procedure – kazala je Novaković-Đurović.

On je navela da su opštine primile 40.000 zahtjeva za legalizaciju, a da je doneseno svega tri hiljade konačnih rješenja.

– To je zaista nezadovoljavajući procenat, a jedan od razloga je što opštine nemaju dovoljno kapaciteta da obrade zahtjeve i što nema planske dokumentacije – rekla je Novaković-Đurović.

Abazović je ocijenio da je divlja gradnja cvjetala jer nije bilo planskih dokumenata, a posljedica je da su sada na isto došli i oni koji nijesu htjeli da krše zakon i oni koji su na divlje napravili 20 apartmana i prihodovali od njih 20 godina.

– To je velika nepravda, ali što da radimo. Bolje da u jednom trenutku ti objekti postanu legalni nego da trajno imamo ogromnu prisutnost nelegalnih objekata – poručio je Abazović, koji od legalizacije očekuje značajne prihode.

Šef diplomatije Ranko Krivokapić smatra da prioritet treba da bude zaustavljanje divlje gradnje, a tek potom legalizacija.

– Ako je legalizacija prioritet, divlja gradnja će eksplodirati, jer podrazumijeva da ćete nešto što ozidate moći legalizovati – kazao je Krivokapić, koji predlaže da na ostatak slobodnog prostora, posebno obalnog područja, treba tretirati kao zaštićena područja, iako nijesu formalno pod zaštitom Uneska.

– Dovoljno je pogledati Budvu i obezvređivanje i uništenje tog prostora. Ko god nešto zna o zapadnom shvatanju prostora znaće da će cijena svakog stana u Budvi samo padati bez obzira kako cijene na tržištu rasle – rekao je Krivokapić.

Abazović je istakao da preduzeće Zaštita prostora konačno mora da upali mašine i ukloni nelegalne objekte sa mjesta od strateškog značaja za Crnu Goru.

Novaković-Đurović je kazala da su u vezi rušenja imali u petak sastanak sa ministrom unutrašnjih poslova, jer imaju ozbiljne probleme sa institucijama koje su dužne da im pruže asistenciju, a radi se o policiji, centrima za socijalni rad, hitnoj pomoći…

– Imamo tri neuspjela pokušaja rušenja na Malom brdu, zato što se u trenutku rušenja pojave djeca i trudnice i tu treba da reaguju centri za socijalni rad i policija jer ne može građevinski inspektor, niti ima zakonske nadležnosti da pomjeri ljude koji dolaze da brane rušenje – naglasila je Novaković-Đurović.

Sledeće

To Montenegro u minusu 1,6 miliona eura

Ne propustite

Banke još ne planiraju povećanje kamata na štednju

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Ekonomija

Kuljak: Euro model šalje poruku poslodavcima da nema više koverti i sive zone

Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Mirjana Kuljak ocijenila je da ekonomske mjere premijera Milojka Spajića, uključujući najavljeni „Euro model“, ne predstavljaju liberalnu ekonomsku politiku, već snažnu intervenciju države kojom se pokušavaju povećati zarade, smanjiti siva ekonomija i promijeniti dosadašnji model poslovanja.

Kuljak je navela da je legitimno ukazivati na rizike koje nose Vladine ekonomske mjere i programi „Evropa sad“, poput inflacije, rasta cijena ili održivosti budžeta, ali smatra da ih nije ispravno nazivati liberalnom ekonomijom.

„Liberalna ekonomija znači – država se ne miješa, tržište samo određuje plate, a porezi su minimalni. Kad premijer Spajić donese zakon kojim naredi minimalnu platu od 600 i 800 eura, to nije liberalizam, to je brutalna državna intervencija. To je država koja uzima ‘bager’ i ruši pravila privatnog sektora da bi dekretom podigla standard građana“, navela je Kuljak.

Prema njenoj ocjeni, takve mjere predstavljaju pokušaj „prisilnog resetovanja sistema“, nakon decenija problema sa sivom ekonomijom, neprijavljenim dijelom zarada i neplaćanjem punih poreza i doprinosa.

„Ove mjere Vlade su hirurški rez koji šalje sljedeće poruke takvim biznisima: nema više koverti i sive zone, država je smanjila doprinose na rad da poslodavci nemaju izgovor, ali je zakonom naredila da se svaki cent tog smanjenja prelije u džep radnika“, kazala je Kuljak.

Kako je dodala, druga poruka je da je, prema njenom viđenju, „prošlo vrijeme bogaćenja na račun jeftine radne snage“.

Smatra da povećanje zarada treba posmatrati i u kontekstu evropskih integracija i potrebe da se smanji siva ekonomija.

„Zamislite da Crna Gora uđe u EU sa platama od 350 eura – u momentu otvaranja granica desio bi se potpuni demografski slom i egzodus radne snage, svi bi otišli za Njemačku ili Austriju, a privreda bi doživjela kolaps“, navela je ona.

Prema njenom mišljenju, administrativno povećavanje plata predstavlja i pokušaj Vlade da crnogorsku ekonomiju približi evropskom standardu prije eventualnog članstva u EU i smanji razloge za odlazak radne snage.

Kuljak, međutim, upozorava da uspjeh takvih mjera zavisi od funkcionisanja institucija, pravosuđa i administracije.

„Treba još, čini mi se, ponoviti – da bi ove mjere uspjele neophodno je da institucije, pravosuđe i administracija profunkcionišu u relativno kratkom roku. Neću ni da mislim što će biti ako tako ne bude – ‘gadno’“, navela je Kuljak.

Ona ocjenjuje da je riječ o „plaćanju računa iz prošlosti“ i pokušaju promjene ekonomskog sistema.

„Da bismo uopšte jednog dana imali zdravu i normalnu ekonomiju, država je morala grubo da se umiješa, uništi stari klijentelistički model i vrati ekonomsku nezavisnost građanima, jer gladan i ucijenjen radnik ne može biti slobodan građanin ni na tržištu, ni na izborima. Zato, kritikujte ekonomiju, ali koristite prave izraze. Ovo nije liberalni kapitalizam – ovo je pokušaj da se uvede red u sistem koji je 30+ godina građen nakrivo“, zaključila je Kuljak.

Ekonomija

Mikavica: U ovom trenutku Vlada nema našu podršku za Euro model

Slobodan Mikavica predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore rekao je da su premijera Milojka Spajića na sastanku povodom programa Euro model, pozvali da se razmotri održivost ove mjere na duži rok.

“Tako bismo pokušali da napravimo komrpomis kako bi Vlada možda dobila našu podršku. U ovom trenutku je nema”, , rekao je Mikavica novinarima nakon sastanka s premijerom.

Kako je dodao, analiziraju sve efekte – kako bi na izvršnom odboru donijeli zvanične stavove u kom pravdu dalje da se ide.

“Pozvali smo i Vladu da to uradi. Moraju da saslušaju argumente, predloge o realizaciji ovog projekta u etapama ili kad uđemo u EU da to bude cilj”, rekao je Mikavica.

Dodaje da se preko noći ne može popraviti produktivnost.

“Moramo podići produktivnost ali treba nam godinu ili dvije dana uz podršku fondova i svega pa da preporodimo ekonomiju. Treba i Vladi da sanira prekomjerno zapošljavanje i neefikasnost”, rekao je on.

Mikavica kaže da kao socijalni partneri ne mogu blanko da prihvate ponuđeno zakonsko rješenje.

“Ako dođe do potpisivanje kolektivnog ugovora, mi bismo time samo dodatni teret dodali poslodavcima na najavljeni paket povećanja zarada. Dobili bismo još veću neizvjesnost za privredu ako se to desi”, , rekao je Mikavica.

Ekonomija

Pejović: Sindikalna i minimalna potrošačka korpa su metodološki neuporedive

Potpredsjednik Skupštine i funkcioner Pokreta Evropa sad (PES) Boris Pejović saopštio je da sindikalna potrošačka korpa, koja se računa od 2024. godine, nije isto što i minimalna potrošačka korpa, navodeći da je riječ o suštinski različitim i metodološki neuporedivim kategorijama.

Pejović je kazao da se, nakon, kako tvrdi, neuspjelih pokušaja da se građani ubijede u navodni pad životnog standarda, sada barata podacima svedenim na pitanje koliko plata u procentima pokriva korpu.

„Nakon neuspjelih pokušaja da se građani ubijede u navodni pad životnog standarda, jer su navodno cijene rasle brže od uvećanja zarada, pribjegava se vještoj manipulaciji u kojoj se barata podacima svedenim na pitanje – koliko plata u procentima pokriva korpu“, naveo je Pejović.

On je istakao da je računanje minimalne potrošačke korpe, koja je obuhvatala hranu i bezalkoholno piće, ukinuto u decembru 2023. godine.

„Nakon Evrope sad 2 i ukalkulisane inflacije prosječna zarada je u potpunosti pokrivala minimalnu potrošačku korpu, preko 100 odsto“, tvrdi Pejović.

Kako je naveo, sindikalna potrošačka korpa obuhvata širi skup troškova prosječnog domaćinstva.

„Za razliku od minimalne, obuhvata širi i realniji skup troškova prosječnog domaćinstva, uključujući, pored hrane i osnovnih troškova, obrazovanje, zdravstvo, prevoz, rentu, održavanje domaćinstva, ljetovanje i zimovanje, komunikacije, kulturu i druge izdatke“, naveo je Pejović.

On smatra da pojedinci poistovjećuju dvije korpe koje se, kako tvrdi, ne mogu metodološki porediti.

„Naravno, da bi ubijedili građane makar jednim ‘argumentom’ da je nikad gore, pojedinci se koriste poistovjećivanjem ove dvije korpe koje su suštinski različite i metodološki neuporedive“, zaključio je Pejović.