Savjet stranih investitora (SSICG) poslao je Vladi svoju analizu Euro modela i pozvao je da uradi detaljnu analizu uticaja na privredu i javne finansije, kao i da razmisli o faznoj primjeni projekta.

U analizi u koju su Vijesti imale uvid navodi se da će za 38 kompanija članica SSICG, koje zapošljavaju 5,25 hiljada stalnih radnika i oko hiljadu sezonaca, primjena Euro modela povećati troškove poslovanja za 27,6 miliona do 30 miliona eura na godišnjem nivou, odnosno oko 4,8 hiljada eura po radniku godišnje.

U zavisnosti od djelatnosti i visine dosadašnjih zarada, povećanje troškova rada može da iznosi i do 78 odsto.

“To će izazvati rast cijena, smanjenje konkurentnosti naročito za izvoznike i turističku privredu”, navodi se u analizi.

Iz Savjeta su ukazali i da će zbog ukidanja doprinosa za PIO doći do značajnog smanjenja državnih prihoda, a kao mogućnost da se to nadoknadi strahuju od povećanja stopa poreza na dobit i PDV-a.

“Predložen je rast poreza na dobit preduzeća sa 12 odsto na 15 odsto, a povećanje stope PDV sa 21 odsto na 23 odsto nije predstavljeno kao potvrđene mjere, već se spekuliše kao moguća mjera. Potrebno procijeniti inflatorni i distributivni efekat”, navedeno je u dokumentu.

Analiza je obuhvatila povećavanje rasta minimalnih zarada na hiljadu, 1,25 hiljada i na 1,4 hiljade eura prema kvalifikaciji radnog mjesta, kao i ukidanje dijela doprinosa i promjene u oporezivanju zarada i dobiti.

Savjet u svojim preporukama navodi da se prije primjene ovog modela, koji je najavljen za 1. januar, moraju uraditi detaljne analize uticaja na sve segmente privrede, ali i uticaja na državni i opštinske budžete i održivost Fonda PIO.

Oni upozoravaju da će kod kompanija s većim brojem radnih mjesta, za koje je sadašnja vrijednost zarade ispod novih pragova minimalnih zarada, doći do znatno većeg rasta troška rada i da zbog toga može doći do neodrživosti njihovog poslovanja.

Od ostalih rizika se navodi mogućnost za veći rast inflacije, jer će kompanije povećati cijene da bi nadoknadile troškove, ali i da bi povećanje cijena moglo ugroziti konkurentnost privreda, gdje će biti najugroženiji turizam.

Ukazuju da je prije početka primjene potrebno je analizirati radno intenzivne djelatnosti, izvoznike, sezonske poslodavce i mala preduzeća.

“Gdje podaci pokažu izraziti rast troškova koji nije moguće brzo prilagoditi, razmotriti vremenski ograničenu faznost ili ciljanu podršku. Kriterijumi moraju biti javni i mjerljivi, bez trajnih opštih subvencija. Dinamiku primjene valja najaviti dovoljno unaprijed kako bi kompanije mogle pravovremeno prilagoditi budžete, ugovore, planove zapošljavanja i cjenovnike”, piše u analizi.

Navedeno je i da za kompanije kod kojih bi dodatni troškovi zarada premašili sadašnju operativnu dobit, takvo povećanje troškova rada ne bi bilo dugoročno održivo bez prilagođavanja poslovanja.

Poseban rizik je kod turističke privrede, jer njen dio već ima ugovorene cijene aranžmana za narednu sezonu, a sada im se znatno povećavaju troškovi rada.

“Zbog izražene sezonalnosti i koncentracije prihoda u kratkom dijelu godine, ovaj sektor zahtijeva posebnu procjenu efekata reforme. Prostor za prilagođavanje dodatno je ograničen kod kompanija koje su već ugovorile aranžmane i utvrdile cjenovnike za predstojeću sezonu. U zavisnosti od strukture zarada, nagli rast troškova rada mogao bi dovesti do smanjenja broja angažovanih radnika, obima usluga i perioda rada objekata”,  navedeno je u dokumentu.

Od početka primjene programa Evropa sad, udio neto javnog duga Crne Gore u BDP-u smanjen je sa 75,3 na 52,2 odsto, dok je njegova nominalna vrijednost porasla za 785,3 miliona eura. Istovremeno je za kapitalne projekte realizovano više od milijardu eura, a prosječne zarade i penzije gotovo su udvostručene, dok su minimalne uvećane gotovo tri puta, naveo je državni sekretar Ministarstva finansija Tarik Turković.

Juče su objavljeni podaci o javnom dugu za treći kvartal 2026. godine.

“Od početka primjene programa Evropa sad, učešće neto javnog duga u BDP-u smanjeno je sa 75,3 na kraju 2021. na 52,2 odsto, odnosno za 23,1 procentni poen. Neto javni dug je u tom periodu nominalno porastao za 785,3 miliona eura. U donjem dijelu grafika pogledajte poređenje sa izvršenjem Kapitalnog budžeta: od početka 2022. do 30. septembra 2026. realizovano je oko 1.076,3 miliona eura, skoro 300 miliona više od nominalnog rasta neto duga. Istovremeno, prosječne zarade i penzije gotovo su udvostručene, a minimalne zarade i penzije uvećane su gotovo tri puta. E to je nama program Evropa sad dao, ali đe je grčki scenario”, naveo je Turković na mreži X.

Mogućnost poskupljenja električne energije postoji, ali eventualna promjena cijene neće biti donesena preko noći i prethodiće joj analize, kazao je izvršni direktor EPCG Nikola Madžgalj, navodeći da će na finansijsku situaciju kompanije uticati i najavljeni Euro model.

„Kad pričamo o najavljenom Euro modelu od prvog januara, reflektovaće se, naravno, i uticaće na finansijsku situaciju Elektroprivrede, ali radiće se analize“, rekao je Madžgalj.

On je istakao da građani neće preko noći saznati da je cijena promijenjena, niti će eventualna promjena biti donesena bez prethodnih analiza.

„Definitivno, građani neće preko noći saznati da je promijenjena cijena i hoće li se promijeniti cijena električne energije. Svi ovi projekti koje sada imamo i koje razvijamo, solarne elektrane, vjetroelektrane i obezbjeđivanje dugog i kontinuiranog rada Termoelektrane, uticaće da mi možemo da određujemo cijenu električne energije“, kazao je Madžgalj.

Prema njegovim riječima, ukoliko bi EPCG bila u potpunosti vezana za berzanske i tržišne cijene, građani bi mnogo više osjetili poskupljenja.

„Ako budemo pratili berzu i tržišne cijene, vjerujte, tek će onda građani osjetiti pravo poskupljenje. Ovako mislim da su Elektroprivreda, a i država, dovoljno jaki i svjesni da se, iako se bude išlo u tom pravcu, mora ići planirano, stabilno i u dogovoru sa građanima“, rekao je Madžgalj.

Na pitanje da li mogućnost poskupljenja ipak postoji, odgovorio je da ne može da kaže da ne postoji.

“Definitivno, mi smo neko ko proizvodi i prodaje električnu energiju. Cijene su enormno visoke. Mi kad uvezemo električnu energiju za 300 eura po megavat-satu, ona se prodaje građanima za 45 eura“, kazao je Madžgalj.

Dodao je da EPCG ima komercijalne kupce, građane i privredu, te da eventualne promjene cijena, prema njegovoj procjeni, ne bi trebalo značajno da utiču na visinu računa.

„Mislim da, i ako bi došlo do promjena, to neće previše uticati na samu visinu računa, imajući u vidu sva moguća poskupljenja koja su se u posljednjih deset godina desila“, zaključio je Madžgalj.

Izvor: RTCG