Connect with us

Region

Trajković: Od dolaska Aleksandra Vučića na vlast 2012. godine na Kosovu oko 50.000 Srba manje

privatna arhiva

Aleksandar Vučić je simulirao borbu za očuvanje Kosova, dok je srpski narod ostajao bez institucija i perspektive. Očekujem da će nove vlasti u Srbiji upotrijebiti demokratski kapacitet u traženju kreativnog rješavanja mnogih problema, pa i “pitanja” Kosova. Ipak bih sačekao da vidim prve korake nove politike jer jedno je predizborna kampanja, a drugo je kad se zasjedne u fotelju, ocjenjuje u intervjuu za “Vijesti” Momčilo Trajković, predsjednik Srpskog nacionalnog foruma iz Gračanice i član predsjedništva Srpskog nacionalnog veća Kosova i Metohije.

Trajković tvrdi da je od dolaska Aleksandra Vučića na vlast 2012. godine na Kosovu oko 50.000 Srba manje, a da je egzodus Crnogoraca gotovo završen. Upozorava da odgovornost za takvo stanje, uz Beograd, snose i prištinske vlasti i međunarodna zajednica.

Od nove vlasti u Srbiji očekuje da kosovske Srbe uključi u kreiranje politike koja određuje njihovu sudbinu i preispita dosadašnje odluke i trošenje novca.

Kada uporedite položaj Srba na Kosovu 2012. godine, kada je Aleksandar Vučić došao na vlast, i danas, šta se suštinski promijenilo? Šta su kosovski Srbi tokom četrnaest godina njegove vladavine dobili, a šta izgubili?

Prvo, poljuljana je perspektiva. Najteža posljedica njegove politike je promjena demografske strukture srpskog stanovništva na Kosovu i Metohiji. Danas je, u odnosu na 2012. godinu, 50 hiljada Srba manje.

Ono što je posebno tragično, i kod preostalog srpskog stanovništva razbijeno je ključno “oružje” ovog stradalnog naroda, trpljenje i tako je danas, sve privremeno, sve je u pokretu. Neko bi rekao da su i Albanci u pokretu, da i oni odlaze. Da, tačno je to. Međutim, oni odlaze i vraćaju se. Srbi, otuđivanjem svojeg staništa čupaju svoje korjene i nikada se više ne vraćaju.

Nažalost, u projektu nestajanja jednog naroda sa svojih vjekovnih ognjišta, učestvuju i oni koji bi trebalo da ga zaštite, međunarodni faktor i kosovske vlasti, smatrajući da će nestankom Srba nestati i problem. Varaju se!

Dogovoreni scenario

Vučić je godinama tvrdio da vodi politiku očuvanja Kosova i zaštite srpskog naroda?

Vučić je na vlast 2012. godine došao obećavajući promjenu politike koja je do tada vođena prema Kosovu i Metohiji. Obećao je da će poništiti sve sporazume koje je Tadićeva vlast potpisala u vezi sa Kosovom. Međutim, Vučića su doveli zapadni centri moći da bi završio započeti projekat nezavisnosti Kosova. Ni u jednom trenutku on nije imao namjeru da ispuni svoja predizborna obećanja. Vučić je, u stvari, simulirao borbu za očuvanje Kosova.

Briselski sporazum iz 2013. godine, izlazak Srba iz kosovskih institucija, događaji u Banjskoj, preuzimanje institucija na sjeveru Kosova… Koje su od tih odluka i događaja imale najteže posljedice po Srbe i da li su one mogle biti izbjegnute?

Ne zna se koja je od nabrojanih odluka ostavila teže posljedice. Potpisivanjem Briselskog sporazuma Srbija je faktički priznala nezavisnost Kosova. S jedne strane, tim sporazumom Aleksandar Vučić je povukao sve institucije srpske države sa Kosova i Metohije, prepustio suverenitet kososkim institucijama, s druge strane, pritsak Vučića da Srbi uđu u kosovske institucije legitimizovao je suverenitet Kosova na cijeloj “svojoj” teritoriji.

Nakon svega, povući Srbe iz institucija u koje ih je Vučić natjerao da uđu, to može samo nezrela politika, ili se pak radilo o dogovorenom scenariju ulaska kosovskih policijskih snaga na sjeveru Kosova. I događaji u Banjskoj su dio tog istog scenarija.

Stanje privremenosti

Kako danas žive Srbi na Kosovu, posebno južno od Ibra?

Ponižavajuće! Uspostavljeno je stanje privremenosti. Čitav narod je usmjeren ka traženju alternative van Kosova. Ako vam kažem da posljednjih godina mnogi Srbi kopaju grobove svojih predaka i sele ih tamo gdje su našli novo stanište, kao i da sve više Srba koji umiru na Kosovu sahranjuje se tamo gdje su obezbijedili alternativu, onda možete zaključiti u kakvom je stanju taj narod. Tri faktora koji su tu da rješavaju krizu, međunarodna zajednica, prištinske i beogradske vlasti, postali su proizvođači krize, jer im takvo stanje odgovara da bi lakše vladali.

Da li se među Srbima na Kosovu pobjeda Studentske liste “Studenti pobeđuju” na parlamentarnim izborima u Srbiji doživljava kao mogućnost za suštinsku promjenu politike Beograda prema Kosovu ili su očekivanja znatno opreznija?

Parlamentarni izbori i pobjeda Studentske liste “Studenti pobeđuju” pokazali su da u srpskom narodu i građanima Srbije postoji ogroman demokratski kapacitet. Očekujem da će nove vlasti u Srbiji upotrijebiti demokratski kapacitet u traženju kreativnog rješavanja mnogih problema, pa i “pitanja” Kosova. Studentska lista izdala je svoj Memorandum o Kosovu i Metohiji čija je osnova poštovanje Ustava Republike Srbije i Rezolucije SB UN 1244. Takođe, najavila je da će preispitati neke međunarodne sporazume i odluke koje je Vučić potpisao ili prihvatio. To govori da će nove vlasti na unutrašnjem planu donositi demokratske odluke koje će čuvati državne i nacionalne interese i koje će biti u funkciji podrške Srbima na Kosovu i Metohiji da uspostave dobre međunacionalne odnose sa Albancima i donese mjera za jačanje njegovog ekonomskog i socijalnog položaja. To mora da nastavi da čini jer da nije ekonomske podrške iz Beograda, Srbi na Kosovu bi gladovali.

Vi ste prije izbora otvoreno podržali Studentsku listu. Šta konkretno očekujete od nove vlasti?

Prvo, da uključi Srbe s Kosova i Metohije u kreiranje i implementaciju svoje politike o Kosovu i Metohiji. Dakle, da se uspostavi njihova autentična kosovsko-metohijska politika. Ona je neophodna da bi se zaustavili tragični procesi. Jer, nad kosovskim Srbima posljednjih godina pokušaj je da se uspostavi vazalstvo. Vučić je u tome umnogome uspio, preko Srpske liste, Kurti na tome uporno radi preko “svog” Srbina Nenada Rašića. Isto kao i svojevremeno Milošević, preko “poštenih” Albanaca.

Drugo, da uz učestvovanje kosovskih Srba, donese ekonomske mjere radi zaustavljanja negativnih procesa o kojima sam gore govorio i napravi presjek zloupotrebe ogromnih finansijskih sredstava koja su trošena na i za Kosovo.

Treće, da donese mjere koje će uticati na političko, ekonomsko, socijalno, intelektualno uspravljanje naroda (koji je posrnuo), kako bi mogao da izdrži sve buduće politike koje će se prelamati preko njihovih leđa.

Kako objašnjavate činjenicu da je Studentska lista pobijedila na izborima u Srbiji, dok je među biračima sa Kosova Vučićeva lista zadržala izrazitu prednost?

Vučić je izbore dobio na Kosovu i u kazneno-popravnim ustanovama. Koja ironija! Srbi sa Kosova i Metohije nisu imali demokratske izbore. Oni su, nažalost, i ovoga puta izmanipulisani. Na Kosovu i Metohiji najveći poslodavac je budžet Srbije. Na njemu je preko 45 hiljada zaposlenih. Pod neviđenim pritiskom, ucijenjeni, oni su natjerani da glasaju za SNS. U protivnom, izgubiće posao. Ali, ako se analiziraju brojevi, vidjeće se da ni oni koji su na budžetu, nisu glasali. Od 115 hiljada glasača, na izbore je izašlo njih 25%, odnosno 30 hiljada. Od toga za SNS je glasalo 71 % ili 21 hiljada ili 18% od ukupnog broja birača.

O parama odlučivao Milan Radoičić

Da li očekujete da će nova vlast otvoriti pitanje političke i finansijske odgovornosti za dosadašnju politiku prema Kosovu, uključujući način trošenja novca koji je Srbija izdvajala za tamošnje institucije i stanovništvo?

Svakako, to je prioritet. Na Kosovo Srbija godišnje izdvaja od 750 do 800 miliona eura. Bez kontrole! Posljednjih godina o tim sredstvima odlučivao je Milan Radoičić. Javna je tajna da je novac stizao do administrativnog prelaza, a odatle pola na Kosovo Srbima, drugoj polovini gubi se svaki trag.

Kakvu bi strategiju nova vlast trebalo da vodi u odnosima sa Prištinom? Da li je moguć dogovor koji bi Srbima garantovao bezbjednost, očuvanje identiteta, obrazovanja, zdravstva i ekonomskog opstanka, bez obzira na neriješeno statusno pitanje?

Kad bi bilo ozbiljne vlasti na Kosovu, ne bi bio potreban nikakav dogovor koji bi garantovao bezbjednost i očuvanje identiteta, jer je to ustavna obaveza svake vlasti, ali i moralna obaveza većinskih Albanaca. Tu su i snage KFOR-a.

Nažalost, zdravstvo i obrazovanje biće povod za novo disciplinovanje Srba i iživljavanje Kurtijeve vlasti, što će izazvati novi egzodus Srba.

To malo Srba što je ostalo, za albanske ekstremiste i Kurtijevu vlast su problem. Ne žele da vide, da su oni, u stvari, rješenje za svaku mudru politiku. Kada bi albanska većina pošteno i trezveno razmišljala, shvatili bi da je taj ostatak jednog naroda s kojima su vjekovima zajedno živjeli, u stvari faktor mira. Nažalost, oni bi da i to malo Srba nestane, nesvjesni opasnosti od konačnog egzodusa svojih komšija.

Vi ste decenijama prisutni u političkom životu Kosova i svjedočili ste smjenama različitih vlasti u Beogradu. Šta biste danas poručili mladom Srbinu iz Gračanice koji razmišlja da napusti Kosovo?

Da, svjedok sam pogrešnih politika! U svim politikama čiji sam bio akter ili svjedok, vidio sam nepoštenu politiku. Vidio sam da su sve te politike, u stvari, simulirale borbu za Kosovo! Svim tim politikama Kosovo je bilo moneta za potkusurivanje u osvajanju i očivanju vlasti. Mi, Srbi sa Kosova i Metohije, dali smo ogromne žrtve, trpeći i čekajući, da neka normalna Srbija rješava naše probleme. Nažalost, sve su te žrtve uzalud proćerdane.

Zato bih sačekao da vidim prve korake nove politike. Jer, jedno je predizborna kampanja, a drugo je kad se zasjedne u fotelju.

Crnogorci i Kosovo

Šta se dogodilo sa crnogorskom zajednicom na Kosovu, posebno sa porodicama koje su raseljene nakon 1999. godine? Da li Crna Gora dovoljno čini za zaštitu njihovih prava, imovine i mogućnost povratka?

Pitanje malog broja Crnogoraca na Kosovu se ne razlikuje od stanja u kome se nalaze Srbi, s tim što je njihov egzodus pri kraju. Na prste se mogu izbrojati porodice koje žive u nekoliko sela u Metohiji. Prepušteni su teškoj sudbini. Toliko je mali broj da se ne mogu tretirati ni kao zajednica. Godinama, ni međunarodna zajednica ni kosovske vlasti, nisu skoro ništa radili na povratku raseljenih Srba i Crnogoraca. Naprotiv, svoja ognjišta napuštaju i oni koji su pokušali da nakon rata ostanu.

Crna Gora je 2008. godine priznala nezavisnost Kosova, što je izazvalo oštre reakcije u Srbiji i među kosovskim Srbima. Kako danas, sa ove vremenske distance, ocjenjujete tu odluku Podgorice?

Sa stanovišta Srba i Crnogoraca sa Kosova i Metohije, bila je to pogrešna odluka. U odgovoru na prethodno pitanje iznio sam činjenice koje govore o položaju Crnogoraca u toj novostvorenoj državi. Plašim se da Crna Gora uskoro neće imati koga da štiti jer je egzodus Crnogorca na Kosovu i Metohiji skoro završen. Priznavanjem kosovske nezavisnosti Crna Gora je žrtvovala svoje državne i nacionalne interese i svoj narod na Kosovu i Metohiji, kao i svoje odnose sa Srbijom. Time je Crna Gora možda “kupila” lojalnost svog albanskog stanovništva, kao i ubrzanje svog prijema u EU. Da li je cijena previsoka, vrijeme će pokazati.

 

Izvor: Vijesti

Region

Za šta se teretilo svih 49 osoba koje je pomilovao Vučić

screenshot

Ministarstvo pravde objavilo je juče spisak 49 osoba koje je bivši predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pomilovao prije nego što je podnio ostavku, piše N1 Beograd.

U nastavku možete pogledati kojih optužbi je oslobođena svaka od osoba koje je Vučić pomiliovao.

1. Dijana Hrkalović – nekadašnja državna sekretarka u MUP-u Srbije oslobođena je krivičnog gonjenja za krivično djelo trgovina uticajem, u postupku koji se vodi pred Posebnim odjeljenjem za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu.Tužilaštvo za organizovani kriminal teretilo je Dijanu Hrkalović za trgovinu uticajem u tri slučaja, odnosno da je uticala na policijske saradnike da postupe suprotno službenom položaju.

Prvi slučaj odnosio se na izvještaj o vještačenju mobilnog telefona Veljka Belivuka u slučaju ubistva Vlastimira Miloševića, tzv. “ubistvu na šinama”. Druga tačka optužnice odnosila se na brisanje djela tajno snimljenog razgovora advokata Dragoslava Ognjanovića i Dragoslava Miloradovića, a treći na uticaj na nekadašnjeg načelnika novosadske policije Milorada Šušnjića da otvori fiktivnu operativnu obradu nad Darkom Elezom, kako bi se spriječilo da ga nadziru druge organizacione jedinice MUP-a.

2. Dragana Živadinović – bivša predsjednica Višeg suda u Nišu oslobođena je krivičnog gonjenja za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje službene isprave, u postupku pred Posebnim odjeljenjem za organizovani kriminal.

Tužulaštvo ju je teretilo da je omogućila uslovni otpust jednom osuđeniku, a zauzvrat dobila vaučer za sedmodnevni boravak u hotelu na Zlatiboru.

3. Nebojša Đokić – oslobođen je krivičnog gonjenja za krivično djelo pranje novca, u postupku pred Posebnim odjeljenjem za organizovani kriminal.

Đokić je pripadnik grupe koja se teretila za pranje novca Vitomira Bajića, u srpskoj policiji označenog kao saradnika Darka Šarića.

4. Miodrag Selaković – oslobođen od krivičnog gonjenja za teško djelo protiv opšte sigurnosti u predmetu koji se vodi pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu.

Selaković je tokom održavanja 16 minuta tišine ispred Pravnog fakulteta u Beogradu, 14. maja ove godine, pokušao nasilno da prođe raskrsnicu i svojim vozilom udario 90-godišnjeg Veroljuba Sarića koji je učestvovao u blokadi.

5. Marko Pavlović – oslobođen je krivičnog gonjenja za krivično djelo teško ubistvo u pokušaju, u predmetu koji se vodi pred Višim sudom u Beogradu.

Pavlović je vozač koji je optužen da je 16. januara automobilom udario studentkinju Sonju Ponjavić tokom petnaestominutnog odavanja pošte žrtvama pada nadstrešnice u Novom Sadu, na raskrsnici Ruzveltove i Ulice kraljice Marije u Beogradu.

6. Radoš Kadijević – oslobođen je gonjenja u postupku pred Osnovnim sudom u Ubu zbog nanošenja lakih tjelesnih povreda Milošu Petkoviću.

Kadijević je jedan od trojice muškaraca koji su u aprilu ove godine u Ubu napali Miloša Petkovića i tom prilikom mu nanijeli lake telesne povrede.

7. Slobodan Pećinar – takođe je oslobođen gonjena u postupku pred Osnovnim sudom u Ubu zbog nanošenja lakih tjelesnih povreda Milošu Petkoviću.

Inače, Pećinar je već osuđivan zbog nasilja i to takođe zbog napada na Petkovića.

8. Željko Milivojević – treći napadač na Miloša Petkovića u Ubu, koji je takođe pomilovan odlukom Aleksandra Vučića.

10. Gorski Matović – oslobođen je optužbi za krivično djelo nasilničko ponašanje na sportskoj pripredbi ili javnom skupu.

Matović je 13. decembra 2024. učestvovao u incidentu u Novom Sadu, kada je crni “porše” pokušao da prođe kroz građane koji su odavali poštu stradalima u padu nadstrešnice.

Vozilo je oborilo nekoliko ljudi, pa stalo, a onda su se četvorica muškaraca vratila i napala okupljene. Među napadačima je bio i Matović, optužen da je jednog studenta udario u glavu, a studentkinju gurnuo.

11. Igor Elez – oslobođen je optužbi za krivično djelo primanje mita.

Elez je bio specijalista ortopedije Kliničkog centra Vojvodina (KCV) koji je uhapšen 2020. godine pod sumnjom da je primio mito, odnosno da je od tri pacijenta uzeo ukupno 4.200 eura kako bi ih operisao mimo liste čekanja.

12. Nemanja Narači – oslobođen je optužbi za krivična djela nasilničko ponašanje na sportskoj pripredbi ili javnom skupu, teška tjelesna povreda i izazivanje opšte opasnosti.

Narači, inače zaposlen u policiji u Zemunu, takođe je bio učesnik incidenta u Novom Sadu, kada je crni “porše” pokušao da prođe kroz građane koji su odavali poštu stradalima u padu nadstrešnice.

13. Ognjen Stanković – ovaj radnik Gradske čistoće takođe je bio učesnik incidenta sa “poršeom” 2024. u Novom Sadu, a odlukom Aleksandra Vučića oslobođen je za krivična djela nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu i teška tjelesna povreda.

14. Stevica Kiš – još jedan radnik Gradske čistoće koji je učestvovao u incidentu sa “poršeom”, a odlukom bivšeg predsjednika oslobođen je optužbi za krivično djelo nasilničko ponašanje na sportskoj pripredbi ili javnom skupu.

15. Aleksandar Kocić – takoše zaposlen u Gradskoj čistoći, i takođe učesnik incidenta sa “poršeom”, oslobođen optužbi za krivično djelo nasilničko ponašanje na sportskoj pripredbi ili javnom skupu.

16. Lazar Dinić – oslobđen je optužbi za krivično djelo pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije u saizvršilaštvu u vezi sa krivičnim djelom napad na ustavno uređenje i krivično djelo pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja.

Dinić je jedan od 12 novosadskih aktivista kojima se pred Višim sudom u Novom Sadu sudilo za navodni pokušaj rušenja ustavnog poretka na osnovu prisluškivanog razgovora koji je objavljen na provladinim medijima, a za koji njihovi advokati tvrde da je nezakonito snimljen.

17. Marija Vasić – jedna od 12 novosadskih aktivista, oslobođena optužbi za krivično djelo pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije u saizvršilaštvu u vezi sa krivičnim djelom napad na ustavno uređenje i krivično djelo pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja.

18. Lado Jovović – jedan od 12 novosadskih aktivista, oslobođen optužbi za krivično djelo pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije u saizvršilaštvu u vezi sa krivičnim djelom napad na ustavno uređenje i krivično djelo pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja.

19. Mladen Cvijetić – jedan od 12 novosadskih aktivista, oslobođen optužbi za krivično djelo pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije u saizvršilaštvu u vezi sa krivičnim djelom napad na ustavno uređenje i krivično djelo pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja.

20. Srđan Đurić – jedan od 12 novosadskih aktivista, oslobođen optužbi za krivično djelo pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije u saizvršilaštvu u vezi sa krivičnim djelom napad na ustavno uređenje i krivično djelo pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja.

21. Davor Stefanović – jedan od 12 novosadskih aktivista, oslobođen optužbi za krivično djelo pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije u saizvršilaštvu u vezi sa krivičnim djelom napad na ustavno uređenje i krivično djelo pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja.

22. Mila Pajić – jedna od 12 novosadskih aktivista, oslobođena optužbi za krivično djelo pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije u saizvršilaštvu u vezi sa krivičnim djelom napad na ustavno uređenje i krivično djelo pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja.

23. Branislav Đorđević – jedan od 12 novosadskih aktivista, oslobođen optužbi za krivično djelo pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije u saizvršilaštvu u vezi sa krivičnim djelom napad na ustavno uređenje i krivično djelo pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja.

24. Doroteja Antić – jedna od 12 novosadskih aktivista, oslobođena optužbi za krivično djelo pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije u saizvršilaštvu u vezi sa krivičnim djelom napad na ustavno uređenje i krivično djelo pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja.

25. Dejan Bagarić – jedan od 12 novosadskih aktivista, oslobođen optužbi za krivično djelo pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije u saizvršilaštvu u vezi sa krivičnim djelom napad na ustavno uređenje i krivično djelo pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja.

26. Jovan Dražić – jedan od 12 novosadskih aktivista, oslobođen optužbi za krivično djelo pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije u saizvršilaštvu u vezi sa krivičnim djelom napad na ustavno uređenje i krivično djelo pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja.

27. Anja Pitulić – jedna od 12 novosadskih aktivista, oslobođena optužbi za krivično djelo pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije u saizvršilaštvu u vezi sa krivičnim djelom napad na ustavno uređenje i krivično djelo pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja.

27. Nikola Božić – bivši predsjednik Skupštine Palilula u Nišu, hapšen u dva navrata, 2017. i 2018. godine, zbog navodne zloupotrebe novca iz budžeta Palilule. Božić je uhapšen 2017. godine zbog sumnje na zloupotrebu oko 3 miliona dinara iz palilulske kase zajedno sa, između ostalih, još uvijek aktuelnim predsednikom Skupštine Niša Bobanom Džunićem, protiv koga je aprila takođe potvrđena optužnica, pa i on čeka glavni pretres.

Hapšen je Božić i godinu dana kasnije zbog sumnje na zloupotrebu oko 1,3 miliona dinara iz budžeta Opštine Palilula. Tada je bio zamjenik predsjednika Opštine.

28. Boban Džunić – nekadašnji predsjednik Opštine Palilula i Skupštine Grada Niša Boban Džunić je 2017. godine uhapšen zbog sumnje u malverzacije sa projektima Evropske unije, koje je niška Palilula radila dok je on bio na čelu te Opštine. Optužnica je nekoliko puta ispitivana, a posljednji put je potvrđena jula 2024. godine i najnoviji pretres zakazan je za 4. novembar u Višem sudu u Nišu.

29. Snežana Radivojević – bivša direktorka Zavoda za urgentnu medicinu u Nišu oslobođena je krivičnog gonjenja za krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu u predmetu koji se vodi pred Posebnim odjeljenjem Višeg suda u Nišu za suzbijanje korupcije. Iz Sindikata zaposlenih u zdravstvu su kazali za N1 2023. godine da su protiv nje podnijete dvije krivične prijave – za fasifikovanje službenih dokumenata i zloupotrebu službenog položaja, kao i za nenamjensko trošenje sredstava.

“Zbog tužbi za prekovremeni rad zaposlenih, hitna pomoć je pred blokadom za više od 20 miliona dinara, a u toku su sudski postupci protiv nje i zbog nepoštovanja posebnog kolektivnog ugovora za zdravstvo”, naveli su tada u Sindikatu zaposlenih u zdravstvu.

30. Dragan Trajković – policijski službenik u Policijskoj upravi u Nišu koji je uhapšen 24. februara 2025. godine u akciji UKP i Višeg javnog tužilaštva u Nišu, a među 15 nekadašnjih članova Štaba za vanredne situacije, za koje se sumnja da su u saradnji sa tadašnjom gradonačelnicom Niša Draganom Sotirovski oštetili budžet Niša za 843.336.450 dinara.

31. Miloš Arsić – bivši direktor Veterinarskog instituta Niš je među 15 nekadašnjih članova Štaba za vanredne situacije u Nišu koji su uhapšeni u akciji UKP prošle godine. Sumnjiče se da su kao članovi Štaba za vanredne situacije Grada Niša, nesavjesno postupali tako što su glasali za zaključke Štaba za vanredne situacije Grada Niša, kojim se predlagalo da bivša gradonačelnica Dragana Sotirovski donese odluku o proglašenju vanredne situacije i naredbe kojim su angažovani Vodomonteri iz Lalinca i Sim puk gradnja iz Malošišta za izvođenje različitih građevinskih radova, privedeni su prošle godine.

32. Sanja Stojanović – sekretarka Crvenog krsta u Nišu je takođe uhapšena kao članica Štaba za vanredne situacije u Nišu zbog produženog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja u saizvršilaštvu.

33. Dušica Davidović – zamjenica gradonačelnice Dragane Sotirovski od 2020. godine, koja je takođe uhapšena 2025. godine u grupi članova Gradskog štaba za vanredne situacije, na čijem čelu je bila Sotirovski.

34. Miloš Petrović – nekadašnji direktor Veterinarskog instituta u Nišu, čiju je smjenu 2019. godine predložila Agencija za borbu protiv korupcije, a kao navela sukob interesa jer je sam sebi isplatio honorar od 6.800 eura za koordinisanje projekta. Petrović je tada negirao da je bio u sukobu interesa, objasnio da je koordinator postao prije nego direktor, navodeći da je samo ispoštovao projektnu proceduru i da je zbog svega tužio Agenciju.

35. Goran Milosavljević – nekadašnji direktor niškog vodovoda “Naisus”, a trenutno direktor Turističke organizacije Niša, uhapšen je u velikoj akciji UKP-a i Višeg javnog tužilaštva u Nišu, zbog sumnje da je bivšoj gradonačelnici Dragani Sotirovski pomogao da zloupotrebama i korupcijom sa svojim saradnicima nanese milionsku štetu budžetu Niša.

On je nekada na to mjesto došao kao član Srpskog pokreta obnove, lidera Vuka Draškovića. Upravo ga je Sotirovski predložila za to mjesto, iako je završio Filološki fakultet u Beogradu, a master studije iz istorije je završio u Nišu

36. Milorad Jerkan – bivši direktor Doma zdravlja Niš je među osobama koje je bivši predsjednik Aleksandar Vučić pomilovao posljednjeg dana svog mandata na toj funkciji. Ovime je oslobođen krivičnog gonjenja za produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu.

37. Miodrag Stojanović – direktor Instituta za javno zdravlje Niš i specijalista epidemiologije, posebno se isticao za vrijeme pandemije kovida kao član kriznog štaba, a našao se među 15 članova Štaba za vanredne situacije u Nišu koji su oslobođeni od krivičnog gonjenja za produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja u saizvršilaštvu.

38. Slavoljub Živadinović – bivši direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Nišu, koji je 30. decembra 2022. godine prema odluci tadašnje ministarke zdravlja Danice Grujičić smijenjen sa te funkcije. Kako pišu Južne vesti, dugogodišnji period u kom je Živadinović bio na funkciji direktora, obilježile su, između ostalog, pritužbe zaposlenih, nezadovoljstvo radnika koji su zbog neisplaćenih dodataka prijetili „tihim štrajkom“, kao i više od 30 tužbi kojima je bila zatrpana Hitna pomoć.

Živadinović je osporavao navode zaposlenih, a kada je riječ o tužbama, objašnjavao je da se ne radi o usamljenom slučaju i da se i ostali Zavodi u Srbiji suočavaju sa tim problemom.

39. Ivan Mihajlović – nekadašnji v.d. direktora JKP Medijana bio je jedan od 15 članova Gradskog štaba za vanredne situacije, koji je donosio zakonski sporne odluke, kojima je, kako se sumnja, oštetio niški budžet za 843.336.450,22 dinara.

40. Srđan Mitrović – načelnik Uprave Sektora za vanredne situacije u Nišu je takođe među članovima Štaba za vanredne situacije u Nišu koji su oštetili budžet grada svojim nezakonitim odlukama.

41. Vladislava Ivković – pomoćnica gradonačelnice Niša Dragane Sotirovski zadužena za pitanja životne sredine, koja je bila dugogodišnja sekretarka Sekretarijata za komunalne djelatnosti, energetiku i saobraćaj. Ivkovićeva je takođe oslobođena krivičnog gonjenja za produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja u saizvršilaštvu.

42. Nenad Stanković – nekadašnji član gradskog vijeća u Nišu koji je među osumnjičenima za zloupotrebu službenog položaja u saizvršilaštvu, pomagavši Sotirovski i njenim saradnicima u djelima koja su dovela do višemilionske štete u budžetu grada.

43. Aleksandar Tričković – major Vojske Srbije koji je bio član Štaba za vanredne situacije u Nišu.

44. Slobodan Đukić – optužen da je u aprilu pretukao Zorana Jovanovića u kabinetu predsjednika Opštine Kosjerić Žarka Đokića. Jovanović je tada došao u kabinet da bi pitao kada će mu biti urađena ulica sa koje je skinut asfalt pred lokalne izbore 2025. Đukić je prvobitno bio u bjekstvu, ali se predao 10. aprila 2026.

45. Bratislav Todorović – bivši ginekolog niškog Kliničkog centra, koji je u martu 2015. godine otišao u zatvor na godinu i po dana zbog primanja mita. Todorović je uhapšen 2013. godine zbog primanja mita, a iz policije su naveli da je tada tražio mobilni telefon određenih karakteristika i iz određene prodavnice, kako bi porodio jednu pacijentkinju.

46. Milosav Simović – prijevremeno penzionisani komandant Kopnene vojske Srbije, general- potpukovnik, koji je u februaru ove godine zaključio sporazum o priznanju produženog krivičnog djela iz Zakona o tajnosti podataka i nalazi se u kućnom zatvoru. Osuđen je zato “što je od 23. do 30. juna 2025. godine u Komandi Kopnene Vojske Srbije u Nišu, obavljajući poslove iz djelokruga Kopnene Vojske Srbije, bio korisnik i imao pristup tajnim podacima sa stepenom tajnosti “državna tajna” i neovlašćeno nepoznatim licima sukcesivno učinio dostupnim podatke koji su mu povjereni u radu.

47. Igor Novaković – bivši predsjednik Skupštine Niša za kojim je bila raspisana potjernica nakon što je osuđen na zatvorsku kaznu od godinu i po dana, zbog zloupotrebe službenog položaja dok je bio direktor Jugoistoka. Oglašen je krivim 11 marta 2026. da je učinio produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci.

48. Miloš Dugalić – oslobođen daljeg izdržavanja zatvorske kazne na koju je osuđen presudom Apelacionog suda u Beogradu od 20. marta 2025. godine.

49. Tomo Stojić – jedan od rukovodilaca u fabrici “Milan Blagojević – Namenska” osuđen je zbog nesreće koja se dogodila 2017. godine. U maju prošle godine osuđen je na dvije godine zatvora, a sada je, odlukom bivšeg predsjednika, pomilovan. U ponovljenom postupku za tu nesreću sudilo se i rukovodiocu Vladimiru Lončareviću, koji je takođe bio osumnjičen, ali je on na sudu oslobođen.

Izvor: N1 Beograd

Continue Reading

Region

Šoškić: Svi vladari iz dinastije Petrović govorili da su Srbi

screenshot

Ekonomista i bivši guverner Narodne banke Srbije i kandidat Studentske liste Dejan Šoškić izjavio je da su se svi vladari iz crnogorske dinastije Petrović izjašnjavali kao Srbi, ističući da se istorijske činjenice ne mogu zanemarivati.

Gostujući u podkastu „Nemanjina 11”, u kojem je učestvovao kao predstavnik „Studentske liste – studenti pobeđuju”, Šoškić se, odgovarajući na pitanje jednog od gledalaca, osvrnuo na istoriju Crne Gore i nacionalno izjašnjavanje njenih nekadašnjih vladara.

„Svaki od vladara iz dinastije Petrović, svaki, za sebe je govorio da je Srbin. Nema nijednog koji nije. Neki ljudi u Crnoj Gori su zaboravili istorijske činjenice”, kazao je Šoškić koji je pogrešno Petra II Petrovića Njegoša nazvao sinom Petra I Petrovića Njegoša

Kao jedan od primjera naveo je Zakonik knjaza Danila iz 1855. godine, koji je štampan u Novom Sadu, posebno ukazujući na njegov član 92.

Prema Šoškićevom tumačenju, taj član jasno govori o srpskom identitetu stanovništva tadašnje Crne Gore, uz razlikovanje nacionalne i vjerske pripadnosti.

„Tu je napravljena jasna distinkcija prema onome što je kasnije postala tema za diskusije u Crnoj Gori, a to je da li se pod tim mislilo da je to nacionalnost ili vjeroispovijest. Ali tamo je rekao i da su svi pravoslavni. Kada se pročita taj tekst, jasno je sve”, naveo je Šoškić.

Govoreći o kralju Nikoli Petroviću, podsjetio je na njegova književna djela i pjesme u kojima su zastupljeni motivi srpske istorije, kosovskih junaka i Prizrena.

Continue Reading

Region

Avion iz Beograda za Moskvu vraćen tokom leta, nezvanično među putnicima Vulin, Bajatović i Popović

Foto: Guliver/AP Photo/Darko Vojinović

Avion kompanije Er Srbija, koji je večeras poletio sa beogradskog aerodroma „Nikola Tesla“ za Moskvu, vraćen je za Beograd, navodno iz bezbjednosnih razloga. Prema nezvaničnim saznanjima portala Nova.rs, među putnicima su bili predsjednik Pokreta socijalista Aleksandar Vulin, direktor Srbijagasa Dušan Bajatović i predsjednik Srpske narodne partije Nenad Popović, prenosi N1.

Kako navodi Nova.rs, avion na letu JU134 poletio je iz Beograda u 18.48 časova, ali je tokom leta, kada je stigao do područja grada na jugu Litvanije, izdato naređenje da se vrati.

Prema riječima izvora tog portala, naređenje je navodno izdao direktor korporativne bezbjednosti Aerodroma, a razlog su bili bezbjednosni rizici.

Nova.rs nezvanično saznaje da su se u avionu nalazili Vulin, Bajatović i Popović, ali te informacije nijesu zvanično potvrđene.

Predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević ranije danas oglasio se na društvenoj mreži X, postavljajući pitanje o večerašnjem letu za Moskvu.

„I ko to večeras letom u 18 i 30 h bježi za Moskvu?“, napisao je Milivojević.

N1 navodi da je zatražio informacije od kompanije Er Srbija i Direktorata civilnog vazduhoplovstva, ali da do objavljivanja teksta odgovori nijesu stigli.

Novinari N1 pokušali su da kontaktiraju Vulina i Bajatovića, ali su bili nedostupni.

Za sada nema zvanične potvrde razloga zbog kojeg je avion vraćen, niti potvrde identiteta pomenutih putnika.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto