Ekonomija

Banke još ne planiraju povećanje kamata na štednju

Kamate na štednju, koje su se u avgustu kretale od 0,81 do 1,86 odsto u zavisnosti od ročnosti, neće se mijenjati do kraja godine jer banke imaju akumulirana likvidna sredstva

Banke koje posluju na crnogorskom tržištu još ne planiraju povećanje kamata na štednju, uprkos rastu euribora i potrebi da na drugi način obezbijede novac za kreditne plasmane. Kako je Pobjedi saopšteno iz više kreditnih institucija, kamate na štednju neće se mijenjati do kraja godine zbog viška likvidnih sredstava, dok će dalja kretanja zavisiti od tržišta i sada se ne mogu predvidjeti.

Podaci Centralne banke (CBCG) pokazuju da su se kamate na štednju u avgustu kretale od 0,81 odsto za depozite fizičkih lica ročnosti do tri mjeseca do 1,86 odsto na one koji su oročeni do tri do pet godina. Na štednju oročenu duže od pet godina prinos je bio 1,31 odsto.

Likvidnost

Euribor, referentna kamatna stopa po kojoj vodeće evropske banke međusobno pozajmljuju novac, u porastu je od juna, kada je prešao „u plus“ nakon sedam godina minusa. Rast euribora posljedica je mjera koje su centralne banke preduzele radi zaustavljanja inflacije, čime je štampanje novca smanjeno, pa će banke sredstva za plasmane uskoro morati da traže u depozitima. Međutim, čini se da banke u Crnoj Gori nastoje da odlože povećanje kamata na štednju.

– Bankarski sektor u Crnoj Gori u dužem periodu ima značajan višak likvidnosti i u tom kontekstu ne treba očekivati da kamatne stope na štednju odmah isprate rast referentnih kamatnih stopa na međunarodnom tržištu novca, tim prije što se ni aktivne kamatne stope još nijesu u potpunosti uskladile sa rastom referentnih stopa – kazao je Pobjedi Igor Savić iz Erste banke.

On naglašava da stručne službe Erste banke svakodnevno pažljivo analiziraju situaciju i pravovremeno i adekvatno će reagovati u smislu povećanja kamatnih stopa na štednju.

– To se vjerovatno neće desiti do kraja ove godine – smatra Savić.

Da trenutna promjena euribora neće uticati na povećanje pasivnih kamatnih stopa na štednju u četvrtom kvartalu ove godine zbog akumuliranog viška likvidnosti tvrde i u Universal Capital banci (UCB).

– Do kraja godine ne planiramo povećanje kamata na oročene uloge građana – dodali su iz UCB.

U CKB banci navode da kretanja na tržištu do sada nijesu uticala na promjenu politike cijena depozita.

– Osim izuzetno stabilne baze domaćih depozita, CKB ima različite izvore finansiranja – od matične OTP banke do priznatih međunarodnih finansijskih institucija. Stabilnost i dostupnost izvora finansiranja karakteristike su na koje je CKB ponosna i koje direktno utiču na kvalitet ponude koja je dostupna našim klijentima – saopšteno je našem listu iz najveće banke na tržištu.

Stanje depozita

Prema posljednjim podacima Centralne banke, u julu je u domaćim bankama bilo 4,61 milijarda eura depozita, koji su od početka godine porasli 20 odsto. Crnogorski građani u bankama imaju 1,55 milijardi eura štednje, stranci 1,13 milijardi, kompanije 1,53 milijardi, a Vlada i javna preduzeća 300 miliona.

U ukupnim depozitima preovlađuju depoziti po viđenju, odnosno oni koje klijenti u svakom trenutku mogu dobiti nazad, i njih je 77 odsto. Oročeno je svega 19 odsto depozita, od kojih je od tri mjeseca do godine 46 odsto oročenih, a 35 odsto je od jedne do tri godine.

U NLB banci ukazuju da pažljivo prate kretanja na lokalnom, regionalnom i evropskom tržištu koja se brzo mijenjaju i shodno tome donose odluke, sa ciljem da obezbijede stabilno i pouzdano poslovanje i najbolje proizvode i usluge za klijente.

– NLB banka je ove godine pokazala konzistentnost, spremnost i snagu da dalje podržava crnogorsku privredu i

građane, razvijajući i prilagođavajući ponudu potrebama klijenata, sa ciljem unapređenja njihovih finansijskih prilika – istakli su iz NLB banke.

Da za sada ne planiraju izmjene kamata na depozite odgovorili su i u Adiko banci, ističući da imaju jaku kapitalnu poziciju i visok stepen likvidnosti, te da u uvijek mogu odgovoriti zahtjevima klijenata za plasmanima.

– Dalja kretanja kamatnih stopa na oročenu štednju zavisiće od kretanja na finansijskom tržištu – zaključili su iz Adiko banke.

Izvor: Pobjeda

Sledeće

Rade novi zakon o legalizaciji objekata

Ne propustite

Na novom spisku 59 blokiranih kompanija više

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Sa 456 eura mjesečno živi preko 64 hiljade penzionera

Minimalna penzija trenutno iznosi 456 eura i prima je preko 64,5 hiljada penzionera, pokazuju podaci Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO) dostavljeni “Danu”.

“Izmjenama i dopunama Zakona o PIO, koje su stupile na snagu 1. januara 2024. godine, shodno članu 29 pomenutog zakona, najniža penzija iznosi 456 eura. Pomenutim izmjenama zakona takođe je propisano da korisnicima prava na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju pripada razlika primanja do najnižeg iznosa penzije. Prema podacima iz isplatne baze za jun 2026. godine, broj korisnika koji primaju penziju u iznosu od 456 eura je 49.475, dok je za isti mjesec za 15.143 korisnika isplaćena razlika do najnižeg iznosa penzije”, naveli su iz Fonda PIO, čiji je direktor Vladimir Drobnjak.

Prosječna penzija za jun iznosila je 561,97 eura.

“Penziju do iznosa prosječne penzije (uključujući i najnižu penziju) prima ukupno 83.228 penzionera. Sa druge strane, penziju koja je veća od državnog prosjeka u Crnoj Gori prima 35.095 penzionera. Fond PIO Crne Gore isplaćuje 132.524 korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su to pravo ostvarili shodno Zakonu o PIO ili primjenom međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju zaključenim od strane Crne Gore. Navedeni broj obuhvata 121.501 korisnika prava u Crnoj Gori i 11.023 korisnika prava u inostranstvu. Od ukupnog broja korisnika prava u Crnoj Gori, 118.323 su penzioneri, a 3.178 su korisnici ostalih prava iz PIO (tjelesno oštećenje, tuđa pomoć i njega, naknada invalidima rada, dodatak na spomenicu). Van Crne Gore isplaćuju se 10.959 korisnika penzije i 64 korisnika ostalih prava. Broj penzionera u junu 2026. godine, u odnosu na decembar 2025. godine, uvećan je za 0,30 odsto”, precizirali su iz Fonda PIO.

Granica siromaštva je 580 eura, što bi značilo da većina penzionera ima primanja ispod granice siromaštva.

Prema njihovim riječima, struktura penzija po vrstama prava smatra se povoljnom, s obzirom na višegodišnji trend porasta udjela starosnih i smanjenja udjela invalidskih penzija u ukupnom broju korisnika ovog prava.

“Takođe, konstantno je i smanjenje broja korisnika ostalih prava, s obzirom na to da se radi o stečenim pravima koja se, od primjene novog Zakona o PIO, ne ostvaruju u Fondu PIO Crne Gore”, kazali su iz te državne institucije.

Kada su u pitanju prihodi, rashodi i deficit Fonda, stanje je bolje nego prošle godine.

“Fond je od januara do juna ostvario primitke u ukupnom iznosu od 412,81 milion eura, koji su veći za 4,74 odsto u odnosu na isti period 2025. godine kada su iznosili 394,15 miliona eura. Prihodi od doprinosa za šest mjeseci ove godine iznose 193,06 miliona eura i veći su za 19,28 odsto od prihoda od doprinosa ostvarenih u 2025. godini, koji su iznosili 161,86 miliona eura. Opšti prihodi budžeta – tj. nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznosi 219,75 miliona eura, i za 5,4 odsto su niži od iznosa deficita u 2025. godini, koji je iznosio 232,29 miliona eura”, naveli su iz Fonda.

Izvor: DAN

Ekonomija

Plate i penzije kroz pet vlada: Spajićeva Vlada napravila najveći iskorak

Dok političke partije godinama vode rasprave o tome ko je više uradio za životni standard građana, podaci o minimalnim i prosječnim zaradama, kao i penzijama, nude konkretnu osnovu za poređenje učinka posljednjih pet crnogorskih vlada.
Analiza pokazuje da je rast primanja bio prisutan u svim mandatima, ali različitim intenzitetom. Najveći skok zabilježen je nakon 2020. godine, kada su sprovedene reforme koje su značajno povećale minimalnu zaradu i ubrzale rast prosječnih plata i penzija. Ipak, najveći učinak je ostvarila Vlada premijera Milojka Spajića.

Đukanovićeva vlada: Umjeren rast

U mandatu Vlade Mila Đukanovića (2012–2016) minimalna zarada povećana je sa 146 na 193 eura, dok je minimalna penzija porasla sa 100,4 na 121 euro.
Prosječna plata u tom periodu povećana je sa 487 na 510 eura, dok je prosječna penzija zabilježila simboličan rast – sa 278 na 280 eura.

Markovićev mandat: Stabilnost bez velikih pomaka

Tokom mandata Duška Markovića (2016–2020) nastavljen je postepen rast primanja.
Minimalna zarada povećana je sa 193 na 222 eura, minimalna penzija sa 121 na 147 eura, dok je prosječna plata porasla sa 510 na 524 eura. Prosječna penzija povećana je sa 280 na 289 eura, što predstavlja jedno od najmanjih povećanja u posmatranom periodu.

Krivokapićeva vlada: Prekretnica u zaradi

Najveći zaokret dogodio se u mandatu Zdravka Krivokapića (2020–2022).
Minimalna zarada gotovo je udvostručena, sa 222 na 450 eura, što predstavlja najveći pojedinačni rast u posljednjih deset godina. Istovremeno, prosječna plata porasla je sa 524 na 706 eura, dok je minimalna penzija povećana sa 147 na 200 eura.
Prosječna penzija dostigla je 304 eura.

Abazovićeva vlada: Fokus na penzije

U periodu Vlade Dritana Abazovića (2022–2023) minimalna zarada ostala je na 450 eura, ali su značajno povećane penzije.
Minimalna penzija porasla je sa 200 na 296 eura, dok je prosječna penzija povećana sa 304 na 425 eura. Prosječna zarada nastavila je rast, sa 706 na 808 eura.

Spajićeva vlada: Novi rekordni iznosi

Od oktobra 2023. godine do danas, u mandatu Milojka Spajića, zabilježeni su novi rekordi.
Minimalna zarada povećana je sa 450 na 600 eura (uz viši iznos od 800 eura za visoku stručnu spremu), minimalna penzija sa 296 na 456 eura, dok je prosječna plata dostigla 1.033 eura, u odnosu na oko 803 eura na početku mandata.
Prosječna penzija porasla je sa 425 na 561 euro, što predstavlja najveći nominalni iznos do sada.

Ekonomija

Vlada smanjila akcize na gorivo

Vlada Crne Gore odlučila je da privremeno koriguje akcize na naftne derivate kako bi ublažila očekivani rast cijena goriva. Ovom mjerom, koja je donijeta na osnovu analize Ministarstva finansija, cijena dizela biće snižena na 1,65 eura po litru umjesto očekivanih 1,81 euro, dok će cijene benzina ostati na sadašnjem nivou.

Vlada je donijela odluku da kroz korekciju akciza, privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva.

Na osnovu detaljne analize Ministarstva finansija o kretanjima cijena na međunarodnom tržištu nafte i njihovom uticaju na životni standard građana i poslovni ambijent u našoj zemlji, Vlada je donijela odluku da kroz korekciju akciza privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva, saopšteno je iz Vlade.

“Kroz odlučnu intervenciju, Vlada će omogućiti da maloprodajna cijena goriva bude niža od aktuelne, pa će građani do narednog obračuna dizel plaćati 1 euro i 65 centi, umjesto očekivanih 1 euro i 81 cent, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od 7 odnosno 8 centi po litru”, kazali su iz Vlade.

Kako navode, ova mjera dio je odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi.

Iz Vlade podsjećaju da je aktuelni rast cijena energenata posljedica poremećaja na međunarodnom tržištu nafte, geopolitičkih tenzija i sukoba na Bliskom istoku, na koje Crna Gora ne može uticati.