Ekonomija
Banke još ne planiraju povećanje kamata na štednju
Kamate na štednju, koje su se u avgustu kretale od 0,81 do 1,86 odsto u zavisnosti od ročnosti, neće se mijenjati do kraja godine jer banke imaju akumulirana likvidna sredstva
Banke koje posluju na crnogorskom tržištu još ne planiraju povećanje kamata na štednju, uprkos rastu euribora i potrebi da na drugi način obezbijede novac za kreditne plasmane. Kako je Pobjedi saopšteno iz više kreditnih institucija, kamate na štednju neće se mijenjati do kraja godine zbog viška likvidnih sredstava, dok će dalja kretanja zavisiti od tržišta i sada se ne mogu predvidjeti.
Podaci Centralne banke (CBCG) pokazuju da su se kamate na štednju u avgustu kretale od 0,81 odsto za depozite fizičkih lica ročnosti do tri mjeseca do 1,86 odsto na one koji su oročeni do tri do pet godina. Na štednju oročenu duže od pet godina prinos je bio 1,31 odsto.
Likvidnost
Euribor, referentna kamatna stopa po kojoj vodeće evropske banke međusobno pozajmljuju novac, u porastu je od juna, kada je prešao „u plus“ nakon sedam godina minusa. Rast euribora posljedica je mjera koje su centralne banke preduzele radi zaustavljanja inflacije, čime je štampanje novca smanjeno, pa će banke sredstva za plasmane uskoro morati da traže u depozitima. Međutim, čini se da banke u Crnoj Gori nastoje da odlože povećanje kamata na štednju.
– Bankarski sektor u Crnoj Gori u dužem periodu ima značajan višak likvidnosti i u tom kontekstu ne treba očekivati da kamatne stope na štednju odmah isprate rast referentnih kamatnih stopa na međunarodnom tržištu novca, tim prije što se ni aktivne kamatne stope još nijesu u potpunosti uskladile sa rastom referentnih stopa – kazao je Pobjedi Igor Savić iz Erste banke.
On naglašava da stručne službe Erste banke svakodnevno pažljivo analiziraju situaciju i pravovremeno i adekvatno će reagovati u smislu povećanja kamatnih stopa na štednju.
– To se vjerovatno neće desiti do kraja ove godine – smatra Savić.
Da trenutna promjena euribora neće uticati na povećanje pasivnih kamatnih stopa na štednju u četvrtom kvartalu ove godine zbog akumuliranog viška likvidnosti tvrde i u Universal Capital banci (UCB).
– Do kraja godine ne planiramo povećanje kamata na oročene uloge građana – dodali su iz UCB.
U CKB banci navode da kretanja na tržištu do sada nijesu uticala na promjenu politike cijena depozita.
– Osim izuzetno stabilne baze domaćih depozita, CKB ima različite izvore finansiranja – od matične OTP banke do priznatih međunarodnih finansijskih institucija. Stabilnost i dostupnost izvora finansiranja karakteristike su na koje je CKB ponosna i koje direktno utiču na kvalitet ponude koja je dostupna našim klijentima – saopšteno je našem listu iz najveće banke na tržištu.
Stanje depozita
Prema posljednjim podacima Centralne banke, u julu je u domaćim bankama bilo 4,61 milijarda eura depozita, koji su od početka godine porasli 20 odsto. Crnogorski građani u bankama imaju 1,55 milijardi eura štednje, stranci 1,13 milijardi, kompanije 1,53 milijardi, a Vlada i javna preduzeća 300 miliona.
U ukupnim depozitima preovlađuju depoziti po viđenju, odnosno oni koje klijenti u svakom trenutku mogu dobiti nazad, i njih je 77 odsto. Oročeno je svega 19 odsto depozita, od kojih je od tri mjeseca do godine 46 odsto oročenih, a 35 odsto je od jedne do tri godine.
U NLB banci ukazuju da pažljivo prate kretanja na lokalnom, regionalnom i evropskom tržištu koja se brzo mijenjaju i shodno tome donose odluke, sa ciljem da obezbijede stabilno i pouzdano poslovanje i najbolje proizvode i usluge za klijente.
– NLB banka je ove godine pokazala konzistentnost, spremnost i snagu da dalje podržava crnogorsku privredu i
građane, razvijajući i prilagođavajući ponudu potrebama klijenata, sa ciljem unapređenja njihovih finansijskih prilika – istakli su iz NLB banke.
Da za sada ne planiraju izmjene kamata na depozite odgovorili su i u Adiko banci, ističući da imaju jaku kapitalnu poziciju i visok stepen likvidnosti, te da u uvijek mogu odgovoriti zahtjevima klijenata za plasmanima.
– Dalja kretanja kamatnih stopa na oročenu štednju zavisiće od kretanja na finansijskom tržištu – zaključili su iz Adiko banke.
Izvor: Pobjeda
Ekonomija
Danas protest USSCG
Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovaće danas protest ispred zgrade Vlade, zbog nezadovoljavaljućeg odnosa prema socijalnom dijalogu i zahtjevima sindikata za povećanjem zarada.
Protest pod nazivom Zajedno za 100, počeće u 15 sati i 30 minuta.
„Pozivamo vas da se pridružite borbi za ispunjenje zajedničkog cilja – povećanje zarada i potpisvanje novog Opšteg kolektivnog ugovora (OKU), zaštite ekonomsko-socijanog položaja, očuvanje uloge i značaja socijalnog dijaloga i socijalnih partnera“, poručili su ranije iz USSCG.
Iz USSCG su dodali da je Izvršni odbor početkom sedmice donio odluku o organizovanju protesta, kako bi se iskazalo nezadovoljstvo odnosom prema socijalnom dijalogu i zahtjevima sindikata za povećanjem zarada i potpisivanja novog OKU-a.
Ekonomija
Vlada sakrila odluku o akcizama: umjesto četiri, dizel jeftiniji samo jedan cent
Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša kritikovao je tokom današnjeg skupštinskog zasijedanja Vladu zbog, kako tvrdi, netransparentnih izmjena odluka o smanjenju akciza na dizel, navodeći da su izmjene sprovedene u više navrata i na štetu građana, bez jasnog obavještavanja javnosti.
“Prije sedam dana je Vlada donijela odluku da akcizu koju je smanjila 50 odsto na dizel smanji na 35 odsto, znači da bude manje umanjenje dizela. Ja mislim da to nije bilo korektno prema građanima, jer je cijena dizela oko 25 odsto veća nego prije mjesec i po. Sinoć, da to javnost ne zna, Vlada mimo znanja i to 35 odsto smanjenja akciza koje je trebalo da važi mjesec dana, smanjuje na 30 odsto. Umjesto da je cijena dizela danas četiri centa niža, ona je jedan cent niža. Hoću da znam je li Vlada tajno i organizovano svoju odluku od prije nedelju dana koja je trebalo da važi mjesec, korigovala u pravcu koji je negativniji za građane i da nas o tome nije obavijestila”, kazao je Mugoša.
Kompanije Fidelity consulting saopštila je da je Vlada Crne Gore “krišom povećala akcizu na dizel”.
Ministarstvo energetike i rudarstva kasno sinoć je saopštilo nove cijene goriva, po kojima je dizel pojeftinio jedan cent, a benzin četiri i pet centi.
“Vlada je krišom povećala akcizu na dizel sa 286 eura na 1000 litara na 308 eura na 1000 litara! Pljačka građana se nastavlja, krišom i pod velom tajnosti…”, piše u objavi Fidelity consulting na mreži X.
Ekonomija
Vlada nije umanjila akcize na gorivo za 50 odsto
Ministrarstvo energetike i rudarstva objavilo je korekciju maksimalnih cijena naftnih derivata za 20.4.2026. godine, ali Vlada nije produžila odluku o smanjenju akciza na dizel za 50 odsto, jer da je to uradila dizel bi pojeftinio 10 centi.
Umjesto toga Vlada je odlučila da smanji akcize na dizel za 35 odsto, pa će cijena tog naftnog derivata biti niža dva, umjesto 10 centi, koliko bi bilo smanjenje da je ostala niža akciza za 50 odsto.
“Obavještavamo Vas da od 21.4.2026. godine važe sljedeće cijene naftnih derivata: euraosuper 98 1,56 eura – 0,02 (bez smanjenje akcize 1,73 eura); eurosuper 95 1,53 eura – 0,02 (bez smanjenje akcize 1,69 eura); eurodizel 1,69 eura – 0,02 (bez smanjenje akcize 1,87 eura); lož ulje 1,79 eura – 0,08 “, navode iz ministarstva.
Ističu da je obračun cijena urađen u skladu sa novom Odlukom o umanjenju iznosa akciza za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, po kojoj je iznos akzice za: bezolovni benzin 412 eura na 1,000 litara (0,412 eura po litru), gasna ulja koja se koriste kao motorno gorivo, 286 eura na 1.000 litara (0,286 eura po litru).
Podsjetimo, premijer je danas, tokom obilaska radova na mostu na Đurđevića Tari, novinarima rekao da će biti produžena odluka o smanjenju akciza na gorivo.
“Ova odluka primjenjivaće se od 21. aprila do 26. maja 2026. godine”, navode iz ovog vladinog resora.
Saglasno odredbama Uredbe o načinu obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena određenih vrsta naftnih derivata koja je stupila na snagu 24. marta 2026. godine naredni obračun će se obaviti 27. aprila 2026. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 28. aprila 2026. godine.
-
Zeta2 дана ranijeBranko Noković razriješen sa funkcije direktora KIC „Zeta“
-
Zeta2 дана ranijeNoković: Tajnim glasanjem do većine, smjena dogovorena sa dijelom SNP-a
-
Zeta3 дана ranijeKrstović: Iza svega tal, a Zeta kolateral
-
Politika2 дана ranijeSpajić: Rekonstrukcija Vlade brzo, Jelena Borovinić Bojović prihvatljiva za potpredsjednicu
-
Hronika4 сата ranijeUP: Racije u centralnoj regiji, kontrolisano oko 400 osoba, devet uhapšenih
-
Događaji3 дана ranijeOdržana radionica o mentalnom zdravlju mladih u Zeti
-
Kolumne1 дан ranijeВук Бачановић: Убијање Јасеновца од маља до микрофона
-
Servisne informacije3 дана ranijeGrađani Zete od sada presjedaju kod logističkog centra Voli umjesto kod KAP-a

