Demokratska partija socijalista (DPS) podržaće primjenu Euro modela ukoliko Vlada prihvati njihove predloge za zaštitu penzionera, mladih i građana od rasta cijena, poručio je poslanik te partije Mihailo Anđušić, predstavljajući set mjera koje DPS predlaže kao odgovor na ekonomsku politiku Vlade Milojka Spajića.

Podsjećamo, DPS je danas na konferenciji za medije predstavio paket ekonomskih i socijalnih mjera pod nazivom “Plan za sve”, koji obuhvata povećanje svih penzija za 30 odsto od 1. januara 2027. godine, uvođenje zakonom zaštićenih cijena za 100 osnovnih proizvoda, kao i smanjenje poreza na dobit i PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu.

Odgovarajući na pitanja novinara, poslanik DPS-a Mihailo Anđušić kazao je da u parlamentu gotovo dva mjesec čekaju ministra finansija Novicu Vukovića da im obrazloži Euro model i da svoje mišljenje.

“Ono što smo mi danas predstavili upravo predstavlja dopunu za sve ono što mislimo da nije definisano dobro Euro modelom, a puno je toga. Zbog toga je naš stav jasan i mi ćemo podržati program Euro model, ukoliko Vlada podrži set naših zakonskih rješenja koji će zaštititi strane investitore, privredu, penzionere, mlade”, istakao je Anđušić.

On očekuje da budžet bude usvojen.

“Ukoliko se to ne desi, nema ništa ni od plata, ni od penzija, ni od Euro modera. Iz tog razloga znamo koji je osnovni motiv bio premijera da pokuša spasiti svoju partiju i sve ono što je aktuelni rejting njegove partije, i iz tog razloga je predloženo jedno ovakvo zakonsko rješenje, bez obzira na posljedice, bez obzira na uticaj na budžet. Iz političkih motiva očekujem da će budžet biti usvojen, ali biće interesantno vidjeti odnos ministra finansija prema Euro modelu, sa kakvim će budžetom doći, da li će možda doći sa nekim drugim budžetom bez Euromodela, da li će možda predložiti dva budžeta, da li uopšte neće biti njega u ovom parlamentu, da li će u krajnjem podnijeti ostavku. To su otvorena pitanja na koja vam u ovom trenutku slabo ko može dati odgovor“, kazao je Anđušić.

Pretpostavlja da se ostavlja prostor da se u posljednjem trenutku usvoje i budžet i Euro model.

“Pretpostavljam da se ostavlja prostor za posljednji dan kako bi se tog posljednjeg dana, kroz neki ‘blic-krig’ pristup, usvojio budžet i usvojio, hajde da kažem, taj populistički program koji ne bi imao bilo kakvu analizu u odnosu na ono što mogu biti njegove posljedice“, zaključio je Anđušić.

Euro model je novi ekonomski program Vlade Milojka Spajića, čija je primjena planirana od januara 2027. godine. Predviđa povećanje minimalnih neto zarada na 1.000 eura za radna mjesta sa osnovnim i nižim obrazovanjem (sa sadašnjih 600 eura); 1.250 eura za radna mjesta sa srednjim obrazovanjem (sa sadašnjih 600 eura); 1.400 eura za radna mjesta sa visokim obrazovanjem (sa sadašnjih 800 eura).

Model obuhvata i smanjenje poreskog opterećenja na zarade iznad minimalnih, kako bi se povećala primanja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru.

Kada je riječ o penzijama, predviđeno je usklađivanje četiri puta godišnje, uz najavu da će prosječna penzija u aprilu 2027. preći 600 eura, a minimalna 500 eura.

Takođe, svim penzionerima najavljena je jednokratna isplata od 100 eura u decembru 2026. godine.

Savjet stranih investitora (SSICG) poslao je Vladi svoju analizu Euro modela i pozvao je da uradi detaljnu analizu uticaja na privredu i javne finansije, kao i da razmisli o faznoj primjeni projekta.

U analizi u koju su Vijesti imale uvid navodi se da će za 38 kompanija članica SSICG, koje zapošljavaju 5,25 hiljada stalnih radnika i oko hiljadu sezonaca, primjena Euro modela povećati troškove poslovanja za 27,6 miliona do 30 miliona eura na godišnjem nivou, odnosno oko 4,8 hiljada eura po radniku godišnje.

U zavisnosti od djelatnosti i visine dosadašnjih zarada, povećanje troškova rada može da iznosi i do 78 odsto.

“To će izazvati rast cijena, smanjenje konkurentnosti naročito za izvoznike i turističku privredu”, navodi se u analizi.

Iz Savjeta su ukazali i da će zbog ukidanja doprinosa za PIO doći do značajnog smanjenja državnih prihoda, a kao mogućnost da se to nadoknadi strahuju od povećanja stopa poreza na dobit i PDV-a.

“Predložen je rast poreza na dobit preduzeća sa 12 odsto na 15 odsto, a povećanje stope PDV sa 21 odsto na 23 odsto nije predstavljeno kao potvrđene mjere, već se spekuliše kao moguća mjera. Potrebno procijeniti inflatorni i distributivni efekat”, navedeno je u dokumentu.

Analiza je obuhvatila povećavanje rasta minimalnih zarada na hiljadu, 1,25 hiljada i na 1,4 hiljade eura prema kvalifikaciji radnog mjesta, kao i ukidanje dijela doprinosa i promjene u oporezivanju zarada i dobiti.

Savjet u svojim preporukama navodi da se prije primjene ovog modela, koji je najavljen za 1. januar, moraju uraditi detaljne analize uticaja na sve segmente privrede, ali i uticaja na državni i opštinske budžete i održivost Fonda PIO.

Oni upozoravaju da će kod kompanija s većim brojem radnih mjesta, za koje je sadašnja vrijednost zarade ispod novih pragova minimalnih zarada, doći do znatno većeg rasta troška rada i da zbog toga može doći do neodrživosti njihovog poslovanja.

Od ostalih rizika se navodi mogućnost za veći rast inflacije, jer će kompanije povećati cijene da bi nadoknadile troškove, ali i da bi povećanje cijena moglo ugroziti konkurentnost privreda, gdje će biti najugroženiji turizam.

Ukazuju da je prije početka primjene potrebno je analizirati radno intenzivne djelatnosti, izvoznike, sezonske poslodavce i mala preduzeća.

“Gdje podaci pokažu izraziti rast troškova koji nije moguće brzo prilagoditi, razmotriti vremenski ograničenu faznost ili ciljanu podršku. Kriterijumi moraju biti javni i mjerljivi, bez trajnih opštih subvencija. Dinamiku primjene valja najaviti dovoljno unaprijed kako bi kompanije mogle pravovremeno prilagoditi budžete, ugovore, planove zapošljavanja i cjenovnike”, piše u analizi.

Navedeno je i da za kompanije kod kojih bi dodatni troškovi zarada premašili sadašnju operativnu dobit, takvo povećanje troškova rada ne bi bilo dugoročno održivo bez prilagođavanja poslovanja.

Poseban rizik je kod turističke privrede, jer njen dio već ima ugovorene cijene aranžmana za narednu sezonu, a sada im se znatno povećavaju troškovi rada.

“Zbog izražene sezonalnosti i koncentracije prihoda u kratkom dijelu godine, ovaj sektor zahtijeva posebnu procjenu efekata reforme. Prostor za prilagođavanje dodatno je ograničen kod kompanija koje su već ugovorile aranžmane i utvrdile cjenovnike za predstojeću sezonu. U zavisnosti od strukture zarada, nagli rast troškova rada mogao bi dovesti do smanjenja broja angažovanih radnika, obima usluga i perioda rada objekata”,  navedeno je u dokumentu.

Od početka primjene programa Evropa sad, udio neto javnog duga Crne Gore u BDP-u smanjen je sa 75,3 na 52,2 odsto, dok je njegova nominalna vrijednost porasla za 785,3 miliona eura. Istovremeno je za kapitalne projekte realizovano više od milijardu eura, a prosječne zarade i penzije gotovo su udvostručene, dok su minimalne uvećane gotovo tri puta, naveo je državni sekretar Ministarstva finansija Tarik Turković.

Juče su objavljeni podaci o javnom dugu za treći kvartal 2026. godine.

“Od početka primjene programa Evropa sad, učešće neto javnog duga u BDP-u smanjeno je sa 75,3 na kraju 2021. na 52,2 odsto, odnosno za 23,1 procentni poen. Neto javni dug je u tom periodu nominalno porastao za 785,3 miliona eura. U donjem dijelu grafika pogledajte poređenje sa izvršenjem Kapitalnog budžeta: od početka 2022. do 30. septembra 2026. realizovano je oko 1.076,3 miliona eura, skoro 300 miliona više od nominalnog rasta neto duga. Istovremeno, prosječne zarade i penzije gotovo su udvostručene, a minimalne zarade i penzije uvećane su gotovo tri puta. E to je nama program Evropa sad dao, ali đe je grčki scenario”, naveo je Turković na mreži X.