Od početka primjene programa Evropa sad, udio neto javnog duga Crne Gore u BDP-u smanjen je sa 75,3 na 52,2 odsto, dok je njegova nominalna vrijednost porasla za 785,3 miliona eura. Istovremeno je za kapitalne projekte realizovano više od milijardu eura, a prosječne zarade i penzije gotovo su udvostručene, dok su minimalne uvećane gotovo tri puta, naveo je državni sekretar Ministarstva finansija Tarik Turković.

Juče su objavljeni podaci o javnom dugu za treći kvartal 2026. godine.

“Od početka primjene programa Evropa sad, učešće neto javnog duga u BDP-u smanjeno je sa 75,3 na kraju 2021. na 52,2 odsto, odnosno za 23,1 procentni poen. Neto javni dug je u tom periodu nominalno porastao za 785,3 miliona eura. U donjem dijelu grafika pogledajte poređenje sa izvršenjem Kapitalnog budžeta: od početka 2022. do 30. septembra 2026. realizovano je oko 1.076,3 miliona eura, skoro 300 miliona više od nominalnog rasta neto duga. Istovremeno, prosječne zarade i penzije gotovo su udvostručene, a minimalne zarade i penzije uvećane su gotovo tri puta. E to je nama program Evropa sad dao, ali đe je grčki scenario”, naveo je Turković na mreži X.

Mogućnost poskupljenja električne energije postoji, ali eventualna promjena cijene neće biti donesena preko noći i prethodiće joj analize, kazao je izvršni direktor EPCG Nikola Madžgalj, navodeći da će na finansijsku situaciju kompanije uticati i najavljeni Euro model.

„Kad pričamo o najavljenom Euro modelu od prvog januara, reflektovaće se, naravno, i uticaće na finansijsku situaciju Elektroprivrede, ali radiće se analize“, rekao je Madžgalj.

On je istakao da građani neće preko noći saznati da je cijena promijenjena, niti će eventualna promjena biti donesena bez prethodnih analiza.

„Definitivno, građani neće preko noći saznati da je promijenjena cijena i hoće li se promijeniti cijena električne energije. Svi ovi projekti koje sada imamo i koje razvijamo, solarne elektrane, vjetroelektrane i obezbjeđivanje dugog i kontinuiranog rada Termoelektrane, uticaće da mi možemo da određujemo cijenu električne energije“, kazao je Madžgalj.

Prema njegovim riječima, ukoliko bi EPCG bila u potpunosti vezana za berzanske i tržišne cijene, građani bi mnogo više osjetili poskupljenja.

„Ako budemo pratili berzu i tržišne cijene, vjerujte, tek će onda građani osjetiti pravo poskupljenje. Ovako mislim da su Elektroprivreda, a i država, dovoljno jaki i svjesni da se, iako se bude išlo u tom pravcu, mora ići planirano, stabilno i u dogovoru sa građanima“, rekao je Madžgalj.

Na pitanje da li mogućnost poskupljenja ipak postoji, odgovorio je da ne može da kaže da ne postoji.

“Definitivno, mi smo neko ko proizvodi i prodaje električnu energiju. Cijene su enormno visoke. Mi kad uvezemo električnu energiju za 300 eura po megavat-satu, ona se prodaje građanima za 45 eura“, kazao je Madžgalj.

Dodao je da EPCG ima komercijalne kupce, građane i privredu, te da eventualne promjene cijena, prema njegovoj procjeni, ne bi trebalo značajno da utiču na visinu računa.

„Mislim da, i ako bi došlo do promjena, to neće previše uticati na samu visinu računa, imajući u vidu sva moguća poskupljenja koja su se u posljednjih deset godina desila“, zaključio je Madžgalj.

Izvor: RTCG

Boris Pejović, generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore poručio je da je Euro model investicija u bolji životni standard građana buduće članice EU.

On je reagovao povodom upozorenja Evropske komisije na rizike u sprovođenju Euro modela.

„Evropska komisija (EK) je upozoravala na rizik i prilikom najave programa Evropa sad 2. Slično su kroz prvu reakciju reagovali Svjetska banka i MMF u slučaju programa Evropa sad 1 i 2. Da su se ostvarile moguće fatalističke projekcije na koje su u prvoj reakciji ukazivale razne međunarodne organizacije, niti bi danas pričali o Euro modelu, niti bi imalo svrhe što opozicija predlaže populistička uvećanja iako su iskazivali uvjerenost u slom javnih finansija“, naveo je Pejović.

Nakon implementacije programa Evropa sad 1 i 2, kako je kazao, osim što su uvećane zarade (uvećanje zarada veće u odnosu na inflaciju), Crna Gora je u grupi nekoliko zemalja Evrope koje su najbrže smanjile javni dug u odnosu na BDP.

„Projekcija rasta BDP-a za ovu godinu povećana je sa 3,1% na 4%, dok su budžetski prihodi za prvih devet mjeseci dostigli 2,32 milijarde eura, što je 216,8 miliona eura ili 10,3% više nego u istom periodu prethodne godine“, dodao je on.