Mogućnost poskupljenja električne energije postoji, ali eventualna promjena cijene neće biti donesena preko noći i prethodiće joj analize, kazao je izvršni direktor EPCG Nikola Madžgalj, navodeći da će na finansijsku situaciju kompanije uticati i najavljeni Euro model.

„Kad pričamo o najavljenom Euro modelu od prvog januara, reflektovaće se, naravno, i uticaće na finansijsku situaciju Elektroprivrede, ali radiće se analize“, rekao je Madžgalj.

On je istakao da građani neće preko noći saznati da je cijena promijenjena, niti će eventualna promjena biti donesena bez prethodnih analiza.

„Definitivno, građani neće preko noći saznati da je promijenjena cijena i hoće li se promijeniti cijena električne energije. Svi ovi projekti koje sada imamo i koje razvijamo, solarne elektrane, vjetroelektrane i obezbjeđivanje dugog i kontinuiranog rada Termoelektrane, uticaće da mi možemo da određujemo cijenu električne energije“, kazao je Madžgalj.

Prema njegovim riječima, ukoliko bi EPCG bila u potpunosti vezana za berzanske i tržišne cijene, građani bi mnogo više osjetili poskupljenja.

„Ako budemo pratili berzu i tržišne cijene, vjerujte, tek će onda građani osjetiti pravo poskupljenje. Ovako mislim da su Elektroprivreda, a i država, dovoljno jaki i svjesni da se, iako se bude išlo u tom pravcu, mora ići planirano, stabilno i u dogovoru sa građanima“, rekao je Madžgalj.

Na pitanje da li mogućnost poskupljenja ipak postoji, odgovorio je da ne može da kaže da ne postoji.

“Definitivno, mi smo neko ko proizvodi i prodaje električnu energiju. Cijene su enormno visoke. Mi kad uvezemo električnu energiju za 300 eura po megavat-satu, ona se prodaje građanima za 45 eura“, kazao je Madžgalj.

Dodao je da EPCG ima komercijalne kupce, građane i privredu, te da eventualne promjene cijena, prema njegovoj procjeni, ne bi trebalo značajno da utiču na visinu računa.

„Mislim da, i ako bi došlo do promjena, to neće previše uticati na samu visinu računa, imajući u vidu sva moguća poskupljenja koja su se u posljednjih deset godina desila“, zaključio je Madžgalj.

Izvor: RTCG

Boris Pejović, generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore poručio je da je Euro model investicija u bolji životni standard građana buduće članice EU.

On je reagovao povodom upozorenja Evropske komisije na rizike u sprovođenju Euro modela.

„Evropska komisija (EK) je upozoravala na rizik i prilikom najave programa Evropa sad 2. Slično su kroz prvu reakciju reagovali Svjetska banka i MMF u slučaju programa Evropa sad 1 i 2. Da su se ostvarile moguće fatalističke projekcije na koje su u prvoj reakciji ukazivale razne međunarodne organizacije, niti bi danas pričali o Euro modelu, niti bi imalo svrhe što opozicija predlaže populistička uvećanja iako su iskazivali uvjerenost u slom javnih finansija“, naveo je Pejović.

Nakon implementacije programa Evropa sad 1 i 2, kako je kazao, osim što su uvećane zarade (uvećanje zarada veće u odnosu na inflaciju), Crna Gora je u grupi nekoliko zemalja Evrope koje su najbrže smanjile javni dug u odnosu na BDP.

„Projekcija rasta BDP-a za ovu godinu povećana je sa 3,1% na 4%, dok su budžetski prihodi za prvih devet mjeseci dostigli 2,32 milijarde eura, što je 216,8 miliona eura ili 10,3% više nego u istom periodu prethodne godine“, dodao je on.

Ministarstvo finansija predložilo je rebalans budžeta za 2026. godinu kojim se potvrđuje opredijeljenost države da odgovorno upravlja javnim finansijama, prati potrebe građana i obezbjeđuje dodatna sredstva za oblasti od najvećeg društvenog značaja. Kako ističu, prioritet ostaju zdravlje građana, socijalna sigurnost, uredno izvršavanje državnih obaveza i kontinuitet ekonomskog razvoja.

U saopštenju Ministarstva naglašavaju da crnogorska ekonomija ostvaruje bolje rezultate od prvobitnih očekivanja.

“Projekcija rasta BDP-a za ovu godinu povećana je sa 3,1% na 4%, dok su budžetski prihodi za prvih devet mjeseci dostigli 2,32 milijarde eura, što je 216,8 miliona eura ili 10,3% više nego u istom periodu prethodne godine. Pozitivni trendovi u turizmu, industriji i investicijama potvrđuju rastući potencijal crnogorske ekonomije. Ostvareni rezultati stvaraju osnov za dodatno usmjeravanje sredstava tamo gdje su najpotrebnija. Poseban prioritet u okviru rebalansa dat je zdravstvenom sistemu, za koji se obezbjeđuje dodatnih 25 miliona eura, uz poseban fokus na dostupnost savremenih terapija i liječenje pacijenata sa rijetkim bolestima”, navode u saopštenju.

Istovremeno, predviđaju se sredstva za realizaciju važnih razvojnih i infrastrukturnih projekata, kao što su projekti iz oblasti poljoprivrede (MIDAS, pojekat Sava Drina), magistralni putevi i njihova rekonstrukcija, sljedeći korak digitalizacije Poreske uprave, projekti u oblasti dekarbonizacije, energetike, vodosnabdijevanja, projekti za NATO.

“Predložene izmjene budžeta predstavljaju nastavak odgovorne ekonomske politike koja se zasniva na praćenju ostvarenih rezultata, pravovremenom prepoznavanju potreba i usmjeravanju sredstava prema prioritetima građana i države”, poručuju u Ministarstvu finansija.