fbpx
Connect with us

Ekonomija

Posao duže od dvije godine traži preko 19.000 građana

nezaposlenost

Nedostatak radne snage je jedan od najvećih problema s kojima se suočavaju mnoge zemlje, uključujući i Crnu Goru. Prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), u četvrtom kvartalu 2022. godine, broj radno sposobnih građana u Crnoj Gori bio je 299,2 hiljade, od kojih je 256 hiljada ili 85,6% zaposlenih, dok je 43,2 hiljade ili 14,4% nezaposlenih.

Međutim, broj zaposlenih se smanjio za 2,1% u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na isti kvartal prethodne godine zabilježen rast od 11%. S druge strane, broj nezaposlenih se povećao za 10,2% u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na isti kvartal prethodne godine zabilježen rast od 3,1%.

Stopa aktivnosti stanovništva u dobi od 15 do 89 godina u četvrtom kvartalu 2022. godine iznosila je 60%, dok je stopa zaposlenosti iznosila 51,4%, a stopa nezaposlenosti 14,4%. Stopa stanovništva van radne snage iznosila je 40%.

Od ukupnog broja aktivnog stanovništva, muškarci čine 55,3%, dok žene čine 44,7%. S druge strane, od ukupnog broja stanovništva van radne snage, žene čine 60,1%, a muškarci 39,9%. Od ukupnog broja zaposlenih, muškarci čine 54,8%, a žene 45,2%, dok od ukupnog broja nezaposlenih, muškarci čine 58,3%, a žene 41,7%.

Najveći broj aktivnog stanovništva čine lica u starosnoj grupi od 25 do 49 godina, a najveći broj zaposlenih također je u ovoj starosnoj grupi. Najveći broj stanovništva van radne snage je u starosnoj grupi od 65 do 89 godina.

Što se tiče obrazovne strukture, najveće učešće u obrazovnoj strukturi aktivnog stanovništva imaju lica sa završenim srednjim obrazovanjem, dok najveće učešće u obrazovnoj strukturi stanovništva van radne snage imaju lica sa završenim srednjim obrazovanjem i osnovnom školom ili nižim.

 

 

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ekonomija

Danas i sjutra bojkot trgovačkih lanaca

bojkot prodavnica

Grupa građana Alternativa, koja organizuje bojkot odlaska u trgovine, pozvala je građane da danas i sjutra ne idu u velike markete, kako bi uticali na vlasnike da snize cijene.

“Pozivamo sve građane Crne Gore da 7. i 8. februara ne kupuju ništa u megamarketima. Ako morate nabaviti osnovne namirnice, kupujte ih u malim, lokalnim marketima. Podržimo one koji su uz nas, a ne one koji nas pljačkaju! Ovo je glas naroda”, navodi se na Fejsbuku.

Oni su najavili da će u ponedjeljak donijeti odluku koji trgovinski lanac će bojkotovati na sedam dana.

 

Continue Reading

Ekonomija

Spajić podržao ideju bojkota supermarketa

spajić evropa sad 2

Premijer Milojko Spajić podržao je ideju da bi crnogorski građani trebalo da bojkotuju supermarkete i ostale prodavnice prehrambenih proizvoda zbog visokih cijena.

On je na platformi Iks podijelo anketu u kojoj se pita da li bi to trebalo učiniti po uzoru na Hrvatsku.

– Hrvatski supermarketi nakon samo jednog dana bojkota su čuli poruku i bitno snizili cijene. Smatrate li da i mi u CG treba da se organizujemo i recimo sledeći petak bojkotujemo sve supermarkete, kao i ostale prodavnice prehrambenih proizvoda? – stoji u anketi.

“Da”, napisao je Spajić podijelivši ovu anketu.

Continue Reading

Ekonomija

Crna Gora lider u regionu po minimalnoj zaradi i platama poslanika

Vlada Milojka Spajića nastavlja s politikom povećanja primanja, ističući Crnu Goru kao lidera u regionu, kako po minimalnoj zaradi, tako i sada po platama javnih funkcionera. Minimalna zarada u Crnoj Gori podignuta je na 700 eura, čime je već postala najveća u regionu.

Za poređenje, minimalne zarade u zemljama regiona zaostaju za Crnom Gorom. U Srbiji minimalac iznosi 400 eura, dok je u Sjevernoj Makedoniji 367 eura. Albanija i Bosna i Hercegovina zaostaju još više, s minimalnim zaradama od 354 i 316 eura. U Crnoj Gori, prema podacima Uprave za statistiku, trenutno oko 50.000 zaposlenih prima minimalnu zaradu od 450 eura.

Međutim, uz ove socijalne mjere, Vlada sada predlaže i značajno povećanje plata za javne funkcionere. Prema nacrtu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koeficijenti složenosti poslova biće povećani za 30%, što će poslanicima donijeti prosječno povećanje plata od 600 eura. Time će poslanici od januara primati prosječnu platu od oko 2.600 eura, dok će najplaćeniji dostići iznose preko 3.600 eura.

Za poređenje, plate poslanika u regionu su znatno niže. U Srbiji one iznose između 1.100 i 2.000 eura, dok je u Bosni i Hercegovini prosječna plata poslanika, čak i nakon trećeg povećanja u tri godine, 2.500 eura. Na Kosovu poslanici primaju između 2.000 i 2.300 eura, a u Sjevernoj Makedoniji između 1.750 i 2.000 eura. Albanija, koja je proljetos povećala plate državnim službenicima, tek sada se izjednačila s trenutnim nivoom plata u Crnoj Gori, ali će ih novo povećanje ponovo nadmašiti.

 

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto