Zeta

Poljoprivrednici iz Zete: Trgovački lanci ne otkupljuju naše proizvode

Poljoprivredni proizvođači iz Zete kazali su da veliki trgovački lanci ne otkupljuju njihove proizvode, da nemaju dovoljno komora i hladnjača, te da se suočavaju sa administrativnim preprekama prilikom subvencioniranja, kao i da nedostaje snažnije udruživanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu, što su prepoznali kao jedan od ključnih preduslova za konkurentniji nastup u budućnosti.

Poljoprivredni proizvođači i predstavnici poljoprivrednih udruženja s teritorije Zete prisustvovali su danas konsultacijama o pregovaračkom poglavlju 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj, gdje su sa predstavnicima državnih institucija razmijenili mišljenja o značaju usklađivanja sa evropskom politikom u toj oblasti.

Događaj je organizovalo Ministarstvo evropskih poslova, u okviru projekta EU4ME koji finansira Evropska unija.

Sa poljoprivrednicima su, kako je saopštio taj resor, razgovarali: državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Biljana Papović, šef Pregovaračke radne grupe i generalni direktor Direktorata za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Miroslav Cimbaljević, zamjenica šefa Pregovaračke radne grupe i načelnica Direkcije za biljnu proizvodnju Amra Terzić i sekretarka Pregovaračke radne grupe Granica Kovačević Petrić. Papović je podsjetila da je Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) jedna od najobimnijih i najznačajnijih politika EU, čiji je cilj održiv i konkurentan razvoj poljoprivrede i ruralnih sredina. Kazala je da zatvaranje pregovaračkog poglavlja 11 dolazi nakon višegodišnjeg predanog rada i ostvarenih rezultata u toj oblasti.

„Privremeno zatvaranje poglavlja 11 donosi brojne koristi za Crnu Goru – od finansijske podrške poljoprivrednicima iz fondova EU koja će omogućiti veću sigurnost prihoda i ulaganja u modernizaciju gazdinstava, preko novih sredstava za razvoj sela, izgradnju i unaprjeđenje infrastrukture, digitalizaciju i bolji kvalitet života u ruralnim područjima, do sigurnije hrane i mogućnosti plasmana domaćih proizvoda na tržištu EU od pola milijarde potrošača“, kazala je Papović.

Istakla je i da je glavni izazov prilagođavanje novim pravilima i jačanje kapaciteta da se podrška EU u praksi sprovede na efikasan način.

Cimbaljević je podsjetio da je Crna Gora ispunila završna mjerila, čime su se stekli uslovi za privremeno zatvaranje poglavlja. On je dodao da je važno da cijeli proces bude stimulativan za poljoprivrednu proizvodnju, a ne opterećujući.

„Želimo da ovaj proces ne ugrozi poljoprivrednu proizvodnju, već da je ojača. Poljoprivreda u Crnoj Gori je izazovna, jer se radi o specifičnim uslovima – naše obradivo zemljište u prosjeku ima nagib veći od sedam odsto, što otežava upotrebu mehanizacije. Ulaskom u EU, Crna Gora postaje dio evropskog tržišta slobodnog protoka robe, i zato ovaj period moramo iskoristiti da jačamo kapacitete, preradu i finalne proizvode. Posebno je važno udruživanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu, jer samo organizovani proizvođači mogu biti konkurentni u uslovima evropskog tržišta. Ohrabruje činjenica da u posljednjim javnim pozivima bilježimo veliki broj aplikanata za IPARD podršku, što pokazuje da poljoprivrednici sve bolje razumiju proces i prilike koje im stoje na raspolaganju“, kazao je Cimbaljević.

Amra Terzić je istakla da će zatvaranje poglavlja 11 predstavljati potvrdu dosadašnjeg rada pregovaračke strukture.

„Ovaj proces pokazuje da smo u značajnoj mjeri ojačali administrativne kapacitete i uspostavili tehničke strukture, prije svega buduću Agenciju za plaćanja, kako bi Crna Gora mogla da koristi fondove EU namijenjene poljoprivredi i ruralnom razvoju od momenta pristupanja. Takođe, u obavezi smo da nastavimo harmonizaciju nacionalne legislative sa evropskom i da uskladimo mjere iz Agrobudžeta i IPARD-a sa mjerama Zajedničke poljoprivredne politike EU“, kazala je ona.

Dodala je da će prave koristi za poljoprivredne proizvođače biti vidljive od trenutka pristupanja Crne Gore EU.

„Ulaskom u EU, poljoprivrednim proizvođačima će na raspolaganju biti značajniji fondovi, posebno EAFRD (Evropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj) i EAGF (Evropski poljoprivredni garancijski fond), koji donose više sredstava nego što su trenutno dostupna kroz Agrobudžet i IPARD. Ulazak u EU biće izazov kroz konkurenciju, ali i prilika za one koji na vrijeme modernizuju proizvodnju, uvedu standarde i udruže se“, poručila je Terzić.

Granica Kovačević Petrić kazala je da donošenje Implementacionog plana za uspostavljanje IAKS-a i Agencije za plaćanja, kao i napredak u usklađivanju sa zakonodavstvom Evropske unije, predstavlja važan korak u izgradnji sistema koji će omogućiti sprovođenje Zajedničke poljoprivredne politike.

„Ovim planom postavljeni su temelji za formiranje ključnih mehanizama koji će u narednim godinama omogućiti sprovođenje evropskog modela podrške poljoprivredi. Pred nama je faza praktične izgradnje i primjene, koja će zahtijevati mnogo energije i posvećenosti, kako od poljoprivrednika, tako i od nadležnih institucija. Naš cilj je da svaki proizvođač, bez obzira na veličinu gazdinstva, u budućnosti osjeti konkretne koristi od evropskih fondova i da ta sredstva budu dostupna svima koji žele da unaprijede svoju proizvodnju“, rekla je.

Tokom konsultacija, poljoprivredni proizvođači iz Zete ukazali su na glavne izazove sa kojima se suočavaju u svakodnevnom radu.

“Istakli su da veliki trgovački lanci ne otkupljuju njihove proizvode, da nemaju dovoljno komora i hladnjača, te da se suočavaju sa administrativnim preprekama prilikom subvencioniranja, kao i da nedostaje snažnije udruživanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu, što su prepoznali kao jedan od ključnih preduslova za konkurentniji nastup u budućnosti”, piše u saopštenju.

Poljoprivrednik Sreten Batrović kazao je da je stanje poljoprivrede u Zeti teško.

„Poljoprivreda u našem kraju je na veoma niskom nivou, zbog otežane proizvodnje i pritiska uvoza. Ako Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Vlada, ne izađu nama u susret, nas za nekoliko godina neće biti – poješće nas uvoz. Rješenje je da se poveća fond podrške i daju veće subvencije, jer nema dovoljno mladih koji se uključuju u ovu djelatnost“, rekao je Batrović.

Njegov kolega Srđan Raičević istakao je važnost pripreme za evropske standarde.

„Poljoprivreda ima obaveze, i Zeta ima obaveze. Moramo se prilagoditi EU standardima. Sastanak je bio koristan, žao mi je što nije bilo više prisutnih, posebno mlađih. Iskazali smo svoje probleme i vjerujem da će nas članstvo u EU obavezati na njihovo rješavanje, te da će se više mladih ljudi okrenuti poljoprivredi“, rekao je Raičević.

U okviru posjete Golubovcima, predstavnici dva ministarstva su posjetili Srednju mješovitu školu „Golubovci“ i sa učenicima I i III razreda obrazovnog programa agrotehničar razgovarali o mogućnostima koje će članstvo u EU donijeti crnogorskim građanima, posebno poljoprivrednim proizvođačima.

Poručili su mladima da će im članstvo u EU pružiti brojne prilike, ali da je važno da se za njih pripreme, kroz sticanje novih znanja i vještina.

U sklopu posjete školi, održano je i onlajn takmičenje o poglavlju 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj, a nagrađeno je troje najboljih.

Sledeće

Udruženje penzionera Zete omogućilo nabavku mesa i suhomesnatih proizvoda na rate

Ne propustite

SO Zeta imenovala Komisiju za sprovođenje opštinskog referenduma

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Zeta

ZetaCast: Zarija Kračković o fudbalu, novinarstvu i ljudima koji su stvarali sportsku Zetu

Portal Zeta donosi novo izdanje podcasta čiji je gost sportski novinar iz Zete – Zarija Kračković. Kroz razgovor, Kračković govori o prvim susretima sa fudbalom, višedecenijskoj novinarskoj karijeri, razvoju sportskog novinarstva, ali i o bogatoj sportskoj istoriji Zete.

Kračković se prisjeća najznačajnijih trenutaka iz svoje bogate profesionalne karijere, govori o promjenama koje su obilježile sportsko novinarstvo kroz decenije, ali i iznosi svoje viđenje današnjeg stanja sporta u Zeti.

Poseban dio razgovora posvećen je FK Zeta, Zetskim sportskim igrama i knjizi „Fudbal u Zeti“, u kojoj je sabrao gotovo cijeli vijek fudbalske tradicije ovog kraja.

Zeta

Vatrogasni dom u Zeti bliže Zelenici nego Golubovcima

Temelji Vatrogasnog doma Opštine Zeta su izliveni, a lokacija izabrana za ovaj izuzetno važan objekat je naselje Cijevna, u neposrednoj blizini preduzeća Kips. Razgraničenje između Podgorice i Zete još nije završeno i nije isključeno da i ovaj dio nije pod sporom odnosno „čije je ovo naše Ćemovsko polje“.

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, kako je kazao za „Dan“, nema te dileme. Ova lokacija je za tu namjenu predviđena Prostorno-urbanističkim planom Podgorice. A upravo prema PUP-u od 2014. godine granica Glavnog grada sa Zetom, prema mapama iz ovog dokumenta, ide rijekom Cijevnom do mosta i tu se penje ka Botunu tako da su bazeni crvenog mulja, i kompletan kompleks KAP-a i dio Ćemovskog polja gdje se planira stanica u sastavu Podgorice. Ovo je sadržano u karti o administartivnoj podjeli i označeno kao opštinska granica između Podgorice i Zete.

“Lokacija nije odabrana slučajno. Ona je već bila predviđena važećom planskom dokumentacijom, odnosno Prostorno-urbanističkim planom, što nam je omogućilo da bez odlaganja pristupimo realizaciji ovog značajnog projekta. Smatrali smo da nije bilo razloga da čekamo završetak procesa razgraničenja kada su planski i zakonski uslovi za izgradnju već bili obezbijeđeni”, rekao je Asanović.

Asanović je kazao da su u fazi planiranja analizirane različite mogućnosti.

“U fazi planiranja analizirane su različite mogućnosti, međutim upravo je ova lokacija bila definisana planskom dokumentacijom kao odgovarajuća za ovu namjenu”, kaže Asanović.

Lokacija na kojoj se gradi Vatrogasni dom je početna tačka teritorije opštine, te recimo u slučaju intervencija u priobalju jezera mora se proći čitava Zeta. Vatrogascima će recimo, biti bliže Zelenika nego Golubovci. Asanović ne smatra da će to predstavljati problem u radu vatrogasaca.

“Ne smatramo da će lokacija predstavljati prepreku za efikasno djelovanje Službe zaštite i spašavanja. Prilikom planiranja vodilo se računa o saobraćajnoj povezanosti i mogućnosti brzog izlaska vozila na glavne putne pravce. Cilj nije da objekat bude u administrativnom centru, već na lokaciji sa koje će se moći efikasno pokrivati cijela teritorija opštine i omogućiti brz odgovor u svim dijelovima Zete”, kazao je Asanović.

Izvor: DAN

Zeta

Dragan Popović: Uvoz i prekomjerna proizvodnja najveći su problemi zetskih proizvođača lubenice

privatna arhiva

Iako se proizvodnjom lubenice u Zeti bavi već više od 25 godina, Dragan Popović iz Mojanovića kaže da su uslovi rada danas neuporedivo bolji nego u vrijeme kada je počinjao. Napredak tehnologije, sistemi za navodnjavanje olakšali su proizvodnju, ali su se pojavili novi izazovi, prije svega oni koji se odnose na plasman proizvoda.

„Na samom početku mog bavljenja poljoprivredom, pa dugo godina kasnije, otežano je bilo baviti se poljoprivredom. Konkretno, nijeste imali uslove kao danas. Nedostatak sistema za navodnjavanje, folije koja štiti od korova zasad. Navodnjavanje se, u odnosu na danas, vršilo putem kanala, što je znalo da iziskuje velike dodatne napore i trošak vremena koje je bilo potrebno za praćenje i nadgledanje. Takođe, danas imate i hibridne vrste usjeva koji daju poprilično veći rod od onih običnih. Uz to, dostupan je ogroman izbor hibridnog smjena lubenice. Koliko je teže bilo saditi u nekom periodu kada sam ja počinjao da se bavim ovim poslom, govori podatak da je rijetko ko u Zeti sadio lubenicu na više od jednog hekara površine, dok danas ima veliki broj proizvođača koji lubenicu sada na mnogo većoj površini zbog raznih povlastica i poboljšanih uslova“, kazao je Popović za Portal Zeta.

Osim lubenice, godinama je uzgajao i papriku i paradajz, ali je od tih kultura odustao zbog sve manje isplativosti.

„Dugo godina sam uporedo s lubenicama uzgajao paprike i paradajz. To nije slučaj posljednjih 6 ili 7 godina. Kada je počela plastenička proizvodnja paprika više nije mogla da joj po cijeni parira ona s otvorenog, kakvu saam ja sadio, pa je i samim tim zarada u odnosu na trud i rad bila minimalna. Paradajz je veoma zahtjevna kultura, koja traži i ozbiljnu radnu snagu, zalaganje, preparate, što nijesam mogao da ispratim posljednjih godina njegovog uzgajanja, posebno zbog nedostatka radne snage. Sada dominantno sadim lubenice“, istakao je on.

Govoreći o ovogodišnjoj sezoni, Popović kaže da je zadovoljan i kvalitetom i prinosima.

„Izuzetno sam zadovoljan prionosom i kvalitetom ove godine. Mogu to da kažem i za godine prije ove, ali ovogodišnji vremenski uslovi su bili izuzetni. Prije svega mislim na prijatnije temperature u ovom dijelu godine nego što je to bio slučaj prošlih godina. Takođe, nije bilo dužih kišnih intervala, što je takođe velika prednost. Lubenice sam ove godine sadio u tri vremenske etape. Najraniji rod je pristigao 17. juna, a sav poizvod je distribuiran na domaćem tržištu. Godinama u nazad sarađujem sa domaćim preprodavcima, s kojima imam izuzetan odnos. Tu se radi o brojci od oko nekih 70 tona lubenica“, rekao je Popović.

Ipak, smatra da najveći izazov predstavlja neuređeno tržište, zbog čega proizvođači često ostaju bez adekvatne zarade.

„To je strateški problem u čije rješavanje mora aktivno da se uključi država, odnosno resorno ministarstvo. Smatram da bi trebalo regulisati koliko se lubenice sadi u odnosu na potrebe tržišta i njegovu otkupnu moć. Neosporno je da veliki uvoz guši domaće proizvođače i tom pitanju treba ozbiljno pristupiti zajedno sa poljoprivrednicima. Poljoprivreda je oduvijek bila osnov egzistencije u Zeti i zato zaslužuje mnogo veću pažnju“, naglasio je on.

Kada je riječ o trgovačkim lancima i konkurenciji iz uvoza, Popović kaže da lično nema problema sa plasmanom svoje robe, ali upozorava da situacija nije ista kod svih proizvođača.

„Kvalitet moje lubenice je godinama prepoznat i zahvaljujući dobroj saradnji sa domaćim preprodavcima nemam problema sa prodajom. Međutim, ono što čujem od drugih proizvođača jeste da veliki uvoz, ali i ogromna količina zasađene lubenice u kratkom vremenu preplavi tržište. Kada nema dovoljno potražnje, cijena drastično pada, a prodaja staje. Žao mi je zbog toga jer znam koliko truda i rada svaki proizvođač uloži da bi svoj proizvod iznio na tržište“, kazao je Popović.

Uprkos rastu troškova proizvodnje, smatra da se poljoprivreda i dalje može isplatiti, ali uz mnogo rada i rizika.

„Poslije toliko godina iskustva mogu da kažem da je proizvodnja lubenice isplativa. Veoma je teška i zahtjevna, ali se na kraju isplati. Značajno pomažu subvencije Ministarstva poljoprivrede koje ublažavaju dio troškova. Naravno da prostora za veću podršku ima, posebno zbog rasta cijena goriva, đubriva i zaštitnih sredstava. Ovo je posao u kojem jedna vremenska nepogoda može da uništi sav trud, ali vjerujem da se rad na kraju ipak isplati“, rekao je on.

Za kraj poručuje da proizvođači očekuju konkretnije mjere koje bi im omogućile sigurniji plasman proizvoda.

„Sigurno da bi trebala da se koriguje količina uvoza, ali i da se reguliše količina zasađene lubenice kako bi tržište fleksibilno. Subvencije su glavna pomoć koju očekuju poljoprivrednici, kao i njihovo povećanje u odnosu na povećanje cijena preparata i ostalih potreba za proizvodnju“, zaključio je Popović.