Politika

Pogledajte ko je sve od funkcionera dobio stambene kredite od 2016. do 2020.

Vlada Crne Gore proslijedila je dio spiska funkcionera i državnih službenika kojima je Komisija za stambena pitanja dodijelila stambene kredite u periodu od 2016-2020

Vlada Crne Gore proslijedila je dio spiska funkcionera i državnih službenika kojima je Komisija za stambena pitanja dodijelila stambene kredite u periodu od 2016-2020.

Na spisku za 2016. godinu su Ivica Stanković koji je u vrijeme dobijanja kredita bio na funkciji Vrhovnog državnog tužioca i njemu je Odlukom Komisije o dodjeli sredstava od 09.03.2016. godine dodijeljeno 40.000 eura. Zatim Obrad Mišo Stanišić, tada poslanik u Skupštini, kojem je dodijeljeno 35.000 eura.

Tadašnjem direktoru Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Safetu Kurtagiću dodijeljeno je 20.000 eura, a državnoj tužiteljki u Višem državnom tužilaštvu Vesni Jovićević 30.000 eura.

Tokom 2017, tačnije 18. januara, 40.000 eura kredita odobreno je Blažu Jovaniću tada predsjedniku Privrednog suda, zatim Gordani Reljić tadašnjoj doktorici Bolnice za plućne bolesti 20.000, koliko i Jeleni Perunović specijalisti radiologije.

Tadašnjoj šefici kabineta Vrhovnog državnog tužioca Tanji Božović Odlukom Komisije o dodjeli sredstava od 2.03.2017.godine dodijeljeno je 20.000 eura, koliko i Jovanki Krunić tada pomoćnici u Specijalnom državnom tužilaštvu.

Šefu Kabineta predsjednika Vlade Dragoljubu Bulatoviću dodijeljeno je 20.000 eura, Dragici Milić generalnoj direktorici Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture 40.000.

Nina Vujošević tada savjetnica Predsjednika Vlade dobila je 25.000 eura, Vesna Begović, sudija Vrhovnog suda 40.000, Dragica Milačić sudija Vrhovnog suda 20.000.

Simeunu Raoniću pomoćniku Generalnog sekretara Vlade odobreno je 30.000 eura, Veselinu Vučkoviću državnom tužiocu u Vrhovnom državnom tužilaštvu 20.000, a Ružici Mišković načelnici Direkcije za međunarodnu saradnju u Ministarstvu javne uprave 35.000 eura.

Tokom 2018. krediti su odobreni Aleksandru Jovićeviću tada generalnom sekretaru Skupštine Crne Gore – 40.000 eura, Ani Đurašković zaposlenoj tada u Ministarstvu finansija – 40.000 eura, Biljani Jakić tada generalnoj direktorici Direktorata za unutrašnje tržištve i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije 20.000; Branki Dobrović tada zaposlenoj u KCCG 20.000; Danijeli Neđeljković Vukčević generalnoj direktorici Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave 40.000; Dejanu Gazivodi tada zaposlenom u Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine 20.000 eura; Dušku Globareviću zaposlenom u Upravi policije 29.500; Goranu Jovetiću tada državnom sekretaru u Ministarstvu javne uprave 40.000 eura.

U januaru te godine komisija je odobrila novac i Goranu Nikoliću tada generalnom direktoru Direktorata za industriju i preduzetništvo u Ministarstvu ekonomije 20.000 eura; Irmi Nišić zaposlenoj u Ministarstvu prosvjete 40.000; Ivi Vuković generalnoj direktorici Direktorata za ekonomsku politiku i razvoj u Ministarstvu finansija 40.000 eura; Ivu Đokoviću pomoćniku generalnog sekretara Vlade Crne Gore 20.000; Ivici Ivanoviću tada generalnom direktoru Direktorata za politiku odbrane u Ministarstvu odbrane 40.000 eura; Jadranki Đurković pomoćnici direktora Uprave za kadrove 25.000 eura; Jeleni Đaletić državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu 20.000 eura; Ljiljani Korać sekretarki Višeg državnog tužilaštva 40.000; Milošu Vuksanoviću zaposlenom u Generalnom sekretarijatu 20.000; Miodragu Vujoviću direktoru Agencije za zaštitu konkurencije 25.920,76 eura; Merimi Baković savjetnici predsjednika Vlade Crne Gore 40.000 eura, Mersudinu Grediću zamjeniku generalnog sekretara Skupštine Crne Gore 20.000 €; Milošu Laleviću direktoru Direktorata za sport u Ministarstvu sporta 35.000 €; Nadi Nađi Karadžić direktorici JU Škola za osnovno muzičko obrazovanje iz Herceg Novog 20.000; Nadi Ulićević sekretarki Ministarstva odbrane 20.000 €; Nikoli Damjanoviću službeniku Agencije za nacionalnu bezbijednost 30.000 €; Omeru Mehmedoviću sekretaru Ministarstva prosvjete 40.000 €; Safetu Koraću generalnom direktoru Direktorata za strateško-razvojne poslove i integrisano upravljanje granicom u Ministarstvu unutrašnjih poslova 40.000 €; Sonji Bošković državni tužilac u Vrhovnom državom tužilaštvu 30.000 €; Sonji Milašinović zaposlenoj u Kliničkom centru 20.000 €.

Među funkcionerima kojima su dodijeljeni krediti je i Sreten Radonjić tada direktor Agencije za sprječavanje korupcije 40.000 €; Svetlana Mitrović savjetnica potpresjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem 30.000 €; Snežana Žurić zaposlena u Upravi za imovinu 30.000 €; Tatjana Bulatović sekretarka u Ministarstvu sporta – 35.000 €; Vladimir Raičković pomoćnik direktora za IT i razmjenu podataka u Fondu za zdravstveno osiguranje 40.000 €; Žana Radulović sekretarka u Ministarstvu ekonomije 30.000 €; Željka Milošević zaposlena u Generalnom sekretarijatu Vlade 40.000 €.

Tokom marta odobreni su krediti za Jelenu Burzan tada generalnu direktoricu Direktorata za pristupanje Evropskoj uniji u Ministarstvu evropskih poslova 25.000 €; Marjani Laković Drašković generalna direktorica direktorata za organizaciju pravosuđa i krivično zakonodavstvo i nadzor Ministarstva pravde 30.000 €; Milici Škiljević generalna direktorica u Ministarstvu zdravlja 20.000 €; Milovanu Vujoviću državni sekretar u Ministarstvu zdravlja 30.000 €; Nikoli Antović sekretaru u Ministarstvu zdravlja 20.000 €; Nataši Radonjić generalnoj direktorici Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija u Ministarstvu pravde 30.000 €; Veljku Tomiću direktoru direktorata za srednje stručno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete 30.000 €.

U maju 2018. na spisku su Jovanka Čizmović tada državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru 40.000 €; Mevlida Muratović sudija Ustavnog suda Crne Gore 40.000 €; Snežana Radović predsjednik Komisije za žalbe 25.000 €; Ljiljana Krivokapić direktorica JU Osnovne škole 28.000 €; Danijela Šuković načelnica Direkcije za poslove zaštite i zdravlja na radu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja 25.000 €.

U decembru dodijeljen je kredit Aliji Košuti, direktoru uprave za inspekcijske poslove 40.000 €; Aleksandru Erakoviću ambasadoru Crne Gore u kraljevini Španiji 40.000 €; Arijani Nikolić Vučinić generalna direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje i obrazovanje i vaspitanje lica sa posebnim obrazovnim potrebama u Ministarstvu prosvjete 30.000 €; Bogiću Rakočeviću direktoru Nacionalne biblioteke Crne Gore 30.000 €; Branka Lakočević tada predsjednica Upravnog suda Crne Gore 40.000 €; Ervinu Ibrahimoviću poslaniku u Skupštini Crne Gore 40.000 €; Halilu Dukoviću poslaniku u Skupštini Crne Gore 40.000 €; Ibrahimu Smailović generalnom direktoru Direktorata za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde 40.000 €; Miljanu Peroviću načelniku odjeljenja za vojnoobavještajne poslove u Ministarstvu odbrane 40.000 €.

Među državnim službenicima je i Miomir M. Mugoša direktor Poreske uprave sa odobrenih 40.000 €; Milivoje Rašović predsjednik Višeg suda za prekršaje u Podgorici 20.000 €; Miodrag Kankaraš savjetnik potpredsjednika vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem 40.000 €; Marina Miranović načelnica Direkcije za građansko zakonodavstvo u Ministarstvu pravde 30.000 €; Nataša Pešić, generalni sekretar Vlade Crne Gore 30.000 €; Nikola Dedeić zamjenik generalnog sekretara Vlade Crne Gore 20.000 €; Ifeta Čikić tržišna inspektorka u Upravi za
inspekcijske poslove 30.000 €; Snežana Vukčević sudija Upravnog suda 20.000 €; Senka Danilović sudija Višeg suda u Podgorici 40.000 €.

Odluka Komisije o dodjeli sredstava od 19.12. 2018. godine dodijelila je 40.000 eura Vesni Medenici tada predsjednici Vrhovnog suda. Zorka Kordić tada pomoćnica Generalnog sekretara Vlade Crne Gore dobila je 20.000 €; Žana Filipović generalna direktorica Direktorata za odnose sa vjerskim zajednica u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava 40.000 eura.

U 2019. godini komisija je odobrila Almi Ljuljanaj Jovićević tada generalnoj direktorici Direktorata za materijalne resurse u Ministarstvu odbrane 40.000 €; Bojani Martinović šefici Kabineta u Ministarstvu odbrane 40.000 €; Daliboru Miloševiću generalnom direktoru Direktorata za drumski saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva 20.000 €; Draganu Radonjiću rukovodiocu Specijalnog policijskog odjeljenja 40.000 €; Draženu Buriću državnom tužiocu u Vrhovnom državnom tužilaštvu 20.000 €; Edini Dešić generalnoj direktorici Direktorata za tržište rada i zapošljavanje u Ministarstvu rada i socijalnog staranja 40.000 €; Elviru Klici direktoru Nacionalnih parkova CG 40.000 €; Filipu Grujiću zaposlenom u Ministarstvu prosvjete 40.000 €.

Ismet Skenderović tada pomoćnik direktora Uprave za nekretnine dobio je 20.000 €; Jovo Pajović generalni direktor Direktorata za penzijsko i invalidsko osiguranje i boračku i invalidsku zaštitu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja 40.000 €; Kemal Đečević direktor Fonda rada 40.000 €; Ljijana Lakić državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu 30.000 €; Ljiljana Simović generalna direktorica Direktorata za evropske integracije, programiranje i implementaciju EU fondova u Ministarstvu rada i socijalnog staranja 40.000 €; Milena Mijajlović šef kabineta u Ministarstvu održivog razvoja i turizma 17.500 €; Milica Lekić zaposlena u Ministarstvu prosvjete 25.000 €; Nikola Medenica direktor Agencije za zaštitu prirode i životne sredine 40.000 €; Radmila Lainović zaposlena u Ministarstvu održivog razvoja i turzima 17.500 €; Željko Stamatović generalni konzul u Generalnom konzulatu Crne Gore u Njujorku – SAD 40.000 €.

Tokom aprila 2019. odobreno je Herminu Šabotiću tada zaposlenom u Ministarstvu unutrašnjih poslova 20.000 €; Igoru Zečeviću zaposlenom u Ministarstvu unutrašnjih poslova 25.000 €; Nadi Drobnjak poslanici u Skupštini 40.000 €; Nevenki Banović zaposlena u Osnovnom sudu 20.000 € i Rajki Žižić zaposlena u Upravi za imovinu 20.000 €.

Tokom 2020. godine Odlukom Komisije novac je dodijeljen Bojanu Šarkiću tada šefu Stalne misije CG pri EU 30.000 €; Mariji Bakrač poslanici u Skupštini 40.000 €; Nadi Pejović savjetnici Glavnog pregovarača za pregovore o pristupanju Crne Gore EU 30.000 €.

Na spisku je i Ramiz Bašić tada ambasador CG u Rusiji kojem je dodijeljeno 30.000 € i Saša Radović specijalista dječije hirurgije u Kliničkom centru 40.000 €;

Izvor: RTCG

Sledeće

Razriješeni Krivokapić i Konjević, bez većine za sudije Ustavnog suda

Ne propustite

Krivične prijave zbog dodjele stanova

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović: Radovi na postrojenju u Botunu biće nastavljeni početkom sedmice

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je da očekuje da radovi na postrojenju u Botunu budu nastavljeni početkom sedmice, te da je zbog praktično jednog papira i trivijalnih stvari zapečaćeno gradilište.

„Na gradilištu nije postojala ovjerena verzija glavnog projekta postrojenja. To je jedan papir ili dokument koji nije bio u tom momentu na gradilištu i to je uslov da bude zapečanjeno. Drugi problem je bilo geodetsko ucrtavanje objekta, a treći problem je bio što nije bila dostupna licenca građevinskog nadzora. Otklonićemo sve te nepravilnosti i nadam se da će radovi biti nastavljeni početkom naredne sedmice i tu ne vidim nikakav problem“, kazao je Mujović.

Navodi da je interesantna ekspresnost i reakcija baš tog inspektora, kao i ko mu je izdao nalog, kao i kakva je bila sinhronizacija osobe koja je podnijela prijavu, vrlo prisutne na protestima u Botunu, kao i inspektora koji je tako brzo reagovao.

„Valjalo bi se pozabaviti i tim ljudima i inspektorom i ko mu je dao nalog. Imamo primjere njihovog reagovanja, odnosno izostanka reakcije u sličnim situacijama. Preko puta zgrade Glavnog grada se nalazi zgrada gdje imamo nelegalnu gradnju i to godinama traje a niko ne reaguje, dok se u Botunu taj inspektor ekspresno pojavio“, istakao je Mujović.

Smatra da uopšte i nije trebalo da dođe do pečaćenja gradilišta u Botunu, jer je riječ o stvarima koje su se mogle pribavljati u hodu.

Turska kompanija je, kako kaže, radila na sređivanju lokacije, a naredna faza je montaža betonske ograde.

„Najvažnije je da se krenulo u realizaciju ovog projekta, jer se on mora realizovati. Vlada je bila jasna i spremni smo da im damo razne garancije, a sigurno je da ne bi postojala nikakva opasnost od postrojenja“, kazao je Mujović.

Razgraničenje sa Opštinom Zeta da ide na arbitražu

On navodi da je poznato da nema dobar odnos sa čelnim ljudima Opštine Zeta, ali da to ne mijenja činjenicu da Glavni grad i dalje pomaže tu Opštinu, te da neće dozvoliti da građani Zete ispaštaju zbog loših odnosa.

Gradonačelnik Mujović navodi da su u više navrata nudili Opštini Zeta da se riješi pitanje razgraničenja, koje nije sporno za više od 95 odsto teritorije, a da se za nešto manje od pet odsto ide na arbitražu.

„Sporno je oko 30 odsto teritorije Botuna i 70 odsto KO Cijevna. Neka to i ide na arbitražu. Zahtjev za arbitražu Glavni grad je proslijedio Ministarstvu javne uprave 1. februara 2024. godine. Sada imamo izjave Asanovića da ih Glavni grad blokira, a mi tražimo da se to arbitražom riješi. Njima to očigledno nije išlo u prilog, jer su vjerovatno željeli da im se pripiše taj dio Botuna kako bi nas dodatno uslovljavali i pravili probleme oko postrojenja“, naveo je Mujović.

Politika

DNP neće učestvovati u radu Skupštine Glavnog grada, Mujovića pozivaju da podnese ostavku

Klub odbornika DNP-a neće učestvovati u daljem radu Skupštine Glavnog grada i davati legitimitet Saši Mujoviću koji je ostao bez odborničke većine, saopšteno je iz kluba.

“Smatramo svrsishodnim i odgovornim prema građanima Podgorice da doskorašnji gradonačelnik Saša Mujović podnese ostavku i tako doprinese prevazilaženju krize i deblokadi Podgorice. Činom njegove ostavke stvorile bi se pretpostavke da se doskorašnja većina eventualno okupi oko nove ličnosti koja bi mogla da povrati povjerenje u institucije Glavnog grada i principe na osnovu kojih je potpisan koalicioni sporazum”, navode iz kluba odbornika DNP-a.

Navode i da klub odbornika DNP- a nema namjeru na bilo koji način da zajedno sa DPS-om i, kako kažu, sa njegovim satelitima učestvuje u smjeni Saše Mujovića i skraćenju mandata Skupštini.

“Ali doskorašnji gradonačelnik Mujović ima mogućnost da obezbijedi kvorum sa DPS-om što bi formalno značilo i koaliciju između njegove sadašnje partije PES-a i bivše partije DPS-a u Glavnom gradu. A to što se i Saši Mujoviću priviđa Aleksandar Vučić već je pitanje političke dijagnoze, za koju mu recept jedino mogu prepisati ambasador Satler ili Kuzu grupa, iako nam se čini da je ova politička “bolest” kod njega uznapredovala, da ne pomaže ni voda sa “korita Ivanova”. Zato nam je važno da čujemo da li Mujovićev stav o Aleksandru Vučiću dijele i koalicioni partneri iz ZBPG, a posebno nositeljka liste Jelena Borovinić Bojović? Međutim, sve je dobro dok Mujoviću ne počne da se priviđa SPO i SDT, tad bi morao da se zapita da li se njegovim zdravim razumom poigrala šefica kabineta Vesna Radulović i navela ga na krivično pravne radnje o kojima će razmišljati u dugim spuškim danima”, navode iz DNP-a.

Klub odbornika DNP-a poručuje da vjeruju da Mujović neće dozvoliti da zbog njegove vezanosti za funkciju, Podgorica postane talac ličnih interesa i kalkulacija, već da će ostavkom omogućiti da umjesto njega dođe osoba kojoj će dijalog i razumijevanje biti na prvom mjestu.

“Podgorica mora biti iznad svih nas, uključujući i bivšeg DPS-ovca Sašu Mujovića”, poručuje klub odbornika DNP-a.

Politika

Opština Zeta: Vlada oduzima opštinama dio prihoda od koncesione naknade

Iz Opštine Zeta oglasili su se povodom jučerašnje sjednice Vlade koja je utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju lokalne samouprave koji ne predviđa ne predviđa obavezu da se dio prihoda od koncesione naknade na jasan i namjenski način usmjeri ka razvoju lokalne infrastrukture i projekata od strateškog značaja za opštinu na čijoj se teritoriji nalazi aerodrom.

„Vlada Milojka Spajića je na juče održanoj sjednici kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju lokalne samouprave navodeći da postojeći sistem ne predviđa obavezu da se dio prihoda od koncesione naknade na jasan i namjenski način usmjeri ka razvoju lokalne infrastrukture i projekata od strateškog značaja za opštinu na čijoj se teritoriji nalazi aerodrom“, saopštili su.

Ovo su ocijenili kao direktan udar na opštine Zeta i Tivat na čijim se teritorijama nalaze crnogorski aerodormi. Ipak, izjavili su da nisu iznenađeni.

„Ovakav predlog zakona nije nikakvo iznenađenje s obzirom na ranije odluke koje su direktno usmjerene protiv interese Zete i našeg naroda, a predstavlja još jedan u nizu zakona kojim se želi usporiti rast i razvoj najmlađe opštine, a sve u cilju disciplinovanja naše opštine koje je započelo sramnom policijskom akcijom u Botunu krajem godine“, dodali su.

Oni su prokomentarisali da se mjesto za Zetu nije našlo u Predlogu budžeta po direktnoj inicijativi ministarke Majde Adžović, za koju su ovom prilikom naveli da je „bivša DPS perjanica“.

„Takođe, želimo pomenuti da se u Predlogu budžeta za 2026. nije našlo mjesto za Zetu, po direktivi bivše perjanice DPS-a Majde Adžović, koja sada želi da umjesto opštinama dio prihoda od koncesione naknade ide Ministarstvu javnih radova kao stavka na posebnom računu“, navode.

Oni su poručili da je donedavna ministarka saobraćaja Maja Vukićević pokazala da aerodromi mogu biti pod okriljem države, a biti rentabilni sa zapanjujućim rezultatima.

„Kako nekada, tako i danas smo striktno protiv davanja aerodroma pod koncesiju iako bismo kao lokalna samouprava imali određene prihode, ipak smo zadržali prvobitni stav, jer i Ministarstvo saobraćaja na čelu sa Majom Vukićević je pokazalo da aerodromi mogu biti pod vođstvom države i da pritom bilježe zapažene rezultate i budu rentabilni“, objasnili su.

„Ovaj pokušaj izmjene zakona je još jedan u nizu poduhvata aktuelne Vlade kojim se želi naškoditi našoj lokalnoj samoupravi pa pozivamo premijera Milojka Spajića da odustane od ovog nauma, jer ćemo se zajedno sa našim narodom organizovati i poslati jasnu poruku čelnicima Vlade šta mislimo o ovom zakonu“, zaključili su u saopštenju.