Politika

Pogledajte ko je sve od funkcionera dobio stambene kredite od 2016. do 2020.

Vlada Crne Gore proslijedila je dio spiska funkcionera i državnih službenika kojima je Komisija za stambena pitanja dodijelila stambene kredite u periodu od 2016-2020

Vlada Crne Gore proslijedila je dio spiska funkcionera i državnih službenika kojima je Komisija za stambena pitanja dodijelila stambene kredite u periodu od 2016-2020.

Na spisku za 2016. godinu su Ivica Stanković koji je u vrijeme dobijanja kredita bio na funkciji Vrhovnog državnog tužioca i njemu je Odlukom Komisije o dodjeli sredstava od 09.03.2016. godine dodijeljeno 40.000 eura. Zatim Obrad Mišo Stanišić, tada poslanik u Skupštini, kojem je dodijeljeno 35.000 eura.

Tadašnjem direktoru Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Safetu Kurtagiću dodijeljeno je 20.000 eura, a državnoj tužiteljki u Višem državnom tužilaštvu Vesni Jovićević 30.000 eura.

Tokom 2017, tačnije 18. januara, 40.000 eura kredita odobreno je Blažu Jovaniću tada predsjedniku Privrednog suda, zatim Gordani Reljić tadašnjoj doktorici Bolnice za plućne bolesti 20.000, koliko i Jeleni Perunović specijalisti radiologije.

Tadašnjoj šefici kabineta Vrhovnog državnog tužioca Tanji Božović Odlukom Komisije o dodjeli sredstava od 2.03.2017.godine dodijeljeno je 20.000 eura, koliko i Jovanki Krunić tada pomoćnici u Specijalnom državnom tužilaštvu.

Šefu Kabineta predsjednika Vlade Dragoljubu Bulatoviću dodijeljeno je 20.000 eura, Dragici Milić generalnoj direktorici Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture 40.000.

Nina Vujošević tada savjetnica Predsjednika Vlade dobila je 25.000 eura, Vesna Begović, sudija Vrhovnog suda 40.000, Dragica Milačić sudija Vrhovnog suda 20.000.

Simeunu Raoniću pomoćniku Generalnog sekretara Vlade odobreno je 30.000 eura, Veselinu Vučkoviću državnom tužiocu u Vrhovnom državnom tužilaštvu 20.000, a Ružici Mišković načelnici Direkcije za međunarodnu saradnju u Ministarstvu javne uprave 35.000 eura.

Tokom 2018. krediti su odobreni Aleksandru Jovićeviću tada generalnom sekretaru Skupštine Crne Gore – 40.000 eura, Ani Đurašković zaposlenoj tada u Ministarstvu finansija – 40.000 eura, Biljani Jakić tada generalnoj direktorici Direktorata za unutrašnje tržištve i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije 20.000; Branki Dobrović tada zaposlenoj u KCCG 20.000; Danijeli Neđeljković Vukčević generalnoj direktorici Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave 40.000; Dejanu Gazivodi tada zaposlenom u Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine 20.000 eura; Dušku Globareviću zaposlenom u Upravi policije 29.500; Goranu Jovetiću tada državnom sekretaru u Ministarstvu javne uprave 40.000 eura.

U januaru te godine komisija je odobrila novac i Goranu Nikoliću tada generalnom direktoru Direktorata za industriju i preduzetništvo u Ministarstvu ekonomije 20.000 eura; Irmi Nišić zaposlenoj u Ministarstvu prosvjete 40.000; Ivi Vuković generalnoj direktorici Direktorata za ekonomsku politiku i razvoj u Ministarstvu finansija 40.000 eura; Ivu Đokoviću pomoćniku generalnog sekretara Vlade Crne Gore 20.000; Ivici Ivanoviću tada generalnom direktoru Direktorata za politiku odbrane u Ministarstvu odbrane 40.000 eura; Jadranki Đurković pomoćnici direktora Uprave za kadrove 25.000 eura; Jeleni Đaletić državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu 20.000 eura; Ljiljani Korać sekretarki Višeg državnog tužilaštva 40.000; Milošu Vuksanoviću zaposlenom u Generalnom sekretarijatu 20.000; Miodragu Vujoviću direktoru Agencije za zaštitu konkurencije 25.920,76 eura; Merimi Baković savjetnici predsjednika Vlade Crne Gore 40.000 eura, Mersudinu Grediću zamjeniku generalnog sekretara Skupštine Crne Gore 20.000 €; Milošu Laleviću direktoru Direktorata za sport u Ministarstvu sporta 35.000 €; Nadi Nađi Karadžić direktorici JU Škola za osnovno muzičko obrazovanje iz Herceg Novog 20.000; Nadi Ulićević sekretarki Ministarstva odbrane 20.000 €; Nikoli Damjanoviću službeniku Agencije za nacionalnu bezbijednost 30.000 €; Omeru Mehmedoviću sekretaru Ministarstva prosvjete 40.000 €; Safetu Koraću generalnom direktoru Direktorata za strateško-razvojne poslove i integrisano upravljanje granicom u Ministarstvu unutrašnjih poslova 40.000 €; Sonji Bošković državni tužilac u Vrhovnom državom tužilaštvu 30.000 €; Sonji Milašinović zaposlenoj u Kliničkom centru 20.000 €.

Među funkcionerima kojima su dodijeljeni krediti je i Sreten Radonjić tada direktor Agencije za sprječavanje korupcije 40.000 €; Svetlana Mitrović savjetnica potpresjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem 30.000 €; Snežana Žurić zaposlena u Upravi za imovinu 30.000 €; Tatjana Bulatović sekretarka u Ministarstvu sporta – 35.000 €; Vladimir Raičković pomoćnik direktora za IT i razmjenu podataka u Fondu za zdravstveno osiguranje 40.000 €; Žana Radulović sekretarka u Ministarstvu ekonomije 30.000 €; Željka Milošević zaposlena u Generalnom sekretarijatu Vlade 40.000 €.

Tokom marta odobreni su krediti za Jelenu Burzan tada generalnu direktoricu Direktorata za pristupanje Evropskoj uniji u Ministarstvu evropskih poslova 25.000 €; Marjani Laković Drašković generalna direktorica direktorata za organizaciju pravosuđa i krivično zakonodavstvo i nadzor Ministarstva pravde 30.000 €; Milici Škiljević generalna direktorica u Ministarstvu zdravlja 20.000 €; Milovanu Vujoviću državni sekretar u Ministarstvu zdravlja 30.000 €; Nikoli Antović sekretaru u Ministarstvu zdravlja 20.000 €; Nataši Radonjić generalnoj direktorici Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija u Ministarstvu pravde 30.000 €; Veljku Tomiću direktoru direktorata za srednje stručno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete 30.000 €.

U maju 2018. na spisku su Jovanka Čizmović tada državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru 40.000 €; Mevlida Muratović sudija Ustavnog suda Crne Gore 40.000 €; Snežana Radović predsjednik Komisije za žalbe 25.000 €; Ljiljana Krivokapić direktorica JU Osnovne škole 28.000 €; Danijela Šuković načelnica Direkcije za poslove zaštite i zdravlja na radu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja 25.000 €.

U decembru dodijeljen je kredit Aliji Košuti, direktoru uprave za inspekcijske poslove 40.000 €; Aleksandru Erakoviću ambasadoru Crne Gore u kraljevini Španiji 40.000 €; Arijani Nikolić Vučinić generalna direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje i obrazovanje i vaspitanje lica sa posebnim obrazovnim potrebama u Ministarstvu prosvjete 30.000 €; Bogiću Rakočeviću direktoru Nacionalne biblioteke Crne Gore 30.000 €; Branka Lakočević tada predsjednica Upravnog suda Crne Gore 40.000 €; Ervinu Ibrahimoviću poslaniku u Skupštini Crne Gore 40.000 €; Halilu Dukoviću poslaniku u Skupštini Crne Gore 40.000 €; Ibrahimu Smailović generalnom direktoru Direktorata za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde 40.000 €; Miljanu Peroviću načelniku odjeljenja za vojnoobavještajne poslove u Ministarstvu odbrane 40.000 €.

Među državnim službenicima je i Miomir M. Mugoša direktor Poreske uprave sa odobrenih 40.000 €; Milivoje Rašović predsjednik Višeg suda za prekršaje u Podgorici 20.000 €; Miodrag Kankaraš savjetnik potpredsjednika vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem 40.000 €; Marina Miranović načelnica Direkcije za građansko zakonodavstvo u Ministarstvu pravde 30.000 €; Nataša Pešić, generalni sekretar Vlade Crne Gore 30.000 €; Nikola Dedeić zamjenik generalnog sekretara Vlade Crne Gore 20.000 €; Ifeta Čikić tržišna inspektorka u Upravi za
inspekcijske poslove 30.000 €; Snežana Vukčević sudija Upravnog suda 20.000 €; Senka Danilović sudija Višeg suda u Podgorici 40.000 €.

Odluka Komisije o dodjeli sredstava od 19.12. 2018. godine dodijelila je 40.000 eura Vesni Medenici tada predsjednici Vrhovnog suda. Zorka Kordić tada pomoćnica Generalnog sekretara Vlade Crne Gore dobila je 20.000 €; Žana Filipović generalna direktorica Direktorata za odnose sa vjerskim zajednica u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava 40.000 eura.

U 2019. godini komisija je odobrila Almi Ljuljanaj Jovićević tada generalnoj direktorici Direktorata za materijalne resurse u Ministarstvu odbrane 40.000 €; Bojani Martinović šefici Kabineta u Ministarstvu odbrane 40.000 €; Daliboru Miloševiću generalnom direktoru Direktorata za drumski saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva 20.000 €; Draganu Radonjiću rukovodiocu Specijalnog policijskog odjeljenja 40.000 €; Draženu Buriću državnom tužiocu u Vrhovnom državnom tužilaštvu 20.000 €; Edini Dešić generalnoj direktorici Direktorata za tržište rada i zapošljavanje u Ministarstvu rada i socijalnog staranja 40.000 €; Elviru Klici direktoru Nacionalnih parkova CG 40.000 €; Filipu Grujiću zaposlenom u Ministarstvu prosvjete 40.000 €.

Ismet Skenderović tada pomoćnik direktora Uprave za nekretnine dobio je 20.000 €; Jovo Pajović generalni direktor Direktorata za penzijsko i invalidsko osiguranje i boračku i invalidsku zaštitu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja 40.000 €; Kemal Đečević direktor Fonda rada 40.000 €; Ljijana Lakić državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu 30.000 €; Ljiljana Simović generalna direktorica Direktorata za evropske integracije, programiranje i implementaciju EU fondova u Ministarstvu rada i socijalnog staranja 40.000 €; Milena Mijajlović šef kabineta u Ministarstvu održivog razvoja i turizma 17.500 €; Milica Lekić zaposlena u Ministarstvu prosvjete 25.000 €; Nikola Medenica direktor Agencije za zaštitu prirode i životne sredine 40.000 €; Radmila Lainović zaposlena u Ministarstvu održivog razvoja i turzima 17.500 €; Željko Stamatović generalni konzul u Generalnom konzulatu Crne Gore u Njujorku – SAD 40.000 €.

Tokom aprila 2019. odobreno je Herminu Šabotiću tada zaposlenom u Ministarstvu unutrašnjih poslova 20.000 €; Igoru Zečeviću zaposlenom u Ministarstvu unutrašnjih poslova 25.000 €; Nadi Drobnjak poslanici u Skupštini 40.000 €; Nevenki Banović zaposlena u Osnovnom sudu 20.000 € i Rajki Žižić zaposlena u Upravi za imovinu 20.000 €.

Tokom 2020. godine Odlukom Komisije novac je dodijeljen Bojanu Šarkiću tada šefu Stalne misije CG pri EU 30.000 €; Mariji Bakrač poslanici u Skupštini 40.000 €; Nadi Pejović savjetnici Glavnog pregovarača za pregovore o pristupanju Crne Gore EU 30.000 €.

Na spisku je i Ramiz Bašić tada ambasador CG u Rusiji kojem je dodijeljeno 30.000 € i Saša Radović specijalista dječije hirurgije u Kliničkom centru 40.000 €;

Izvor: RTCG

Sledeće

Razriješeni Krivokapić i Konjević, bez većine za sudije Ustavnog suda

Ne propustite

Krivične prijave zbog dodjele stanova

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Kolektor neće počinjati, Zeta će poštovati samo odluku referenduma

Lider Demokratske narodne partnije (DNP) Milan Knežević poručio je danas da građane Zete, uključujući i njega, odluke ministarstava povodom gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun, neće obavezivati. “I to im javno poručujem“, rekao je Knežević, nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kojim rukovodi Slaven Radunović, izdalo dozvolu za gradnju kolektora u Botunu.

Jedina odluka koju će poštovati, istakao je danas Knežević, biće ona koju građani Zete budu donijeli na referendumu zakazanom za 14. decembar.

“Udruženi poduhvat protiv Zete i zdravlja njenih građana, koji ovih dana dobija novi zamah, sve nas, koji se protivimo izgradnji kolektora, obavezuje na jedinstven i beskompromisan odgovor. I ministarstvo ekologije i ministarstvo urbanizma i prostornog planiranja nijesu donijeli odluke utemeljene na zakonima i činjeničnom stanju o višedecenijski ugroženoj životnoj sredini u Gornjoj Zeti, već su se rukovodili političkim kalkulacijama da Zetu treba pretvoriti u crnogorski Černobilj“, kazao je Knežević.

On je, kako je rekao, “dobronamjerno savjetovao Deniza Albarjaka, predstavnika turske Kuzu grupe, da se suzdrži od davanja bilo kakvih zapaljivih izjava kako jedva čeka da počne s radovima u Zeti“.

“Jer ga neće počinjati onako kako je zamislio, ni on, ni njegovi poslovni partneri iz Glavnog grada i Vlade. Jedina odluka koju ćemo poštovati biće ona koju građani Zete budu donijeli na referendumu zakazanom za 14. decembar“, istakao je Knežević.

Njihova borba za zdravu životnu sredinu, naveo je on, traje tri i po decenije.

“I u njoj ćemo istrajati po svaku cijenu. Za razliku od svih donosioca antizetskih odluka iz Glavnog grada i Vlade, mi u Botunu i Zeti branimo živote naše djece, i u toj odbrani nećemo odstupiti ni korak nazad. Naša obaveza da zaštitimo živote naše djece mnogo je svetija od preuzetih koruptivnih obaveza iz ugovora koji je potpisao Ivan Vuković s dvije turske kompanije. Ili kako kaza najveći Njegoš – “Svak je rođen da po jednom umre, čast i bruka žive dovijeka””, rekao je danas Knežević.

SDT da ispita ugovor o kolektoru

Lider DNP-a je ranije, gostujući u emisiji “Fakti“ na TV Adria, pozvao Specijalno državno tužilaštvo da ispita ugovor o kolektoru.

“Njemačku banku ne interesuje gdje će da bude kolektor. Dio opreme je kupljen i prije nego što je urađen elaborat o uticaju na zaštitu životne sredine, što je van evropskih standarda. Još se kupuje zastarjela tehnologija sa spalionicom, koja je još skuplja i koja dodatno ugrožava životnu sredinu i štetnija je po zdravlje ljudi. Ta spalionica izbacuje kancerogene čestice u vazduh. Ovo je najzastarjelija tehnologija, mi smo na konsultantske usluge dali preko 13,675 miliona eura, a da nijesmo uradili elaborat“, rekao je tada Knežević.

Resor ministra Radunovića je prije dva dao zeleno svjetlo za izgradnju kolektora u Botun.

Time su se stekli uslovi za početak realizacije projekta, kojem se oštro protive mještani Botuna, koji su, kako su istakli u više navrata, spremni da životima brane svoje naselje.

Lider DNP-a je ranije zaprijetio da će predstavnici njegove stranke, ukoliko se krene s realizacijom projekta, srušiti vlast u Podgorici.

Izvor: Adria

Politika

Zeta daleko za proteste DPS-a

Urednik

Dok Demokratska partija socijalista (DPS) pokušava da se vrati na političku scenu kroz seriju protesta u opštinama gdje je opozicija pod parolom “odbrane Crne Gore”, jedna stvar postaje očigledna među tim opštinama nema Zete. Iako je partija Danijela Živkovića imala partijske skupove u Pljevljima i Beranama a najavila u Herceg Novom i Nikšiću, opština Zeta, koja im je doslovno “pred vratima”, ostaje po strani.

Prvi ulični skup DPS-a koji je održan 9. oktobra u Pljevljima, pod sloganom „Bori se za Pljevlja! Bori se za Crnu Goru!”, pratili su govori o “antifašizmu”, “retrogradnim politikama” i “odbrani vrijednosti”, a prisutni su bili i stranački čelnici Danijel Živković, Jevto Eraković i Nermin Abdić.

Međutim, iako je najavljen kao veliki početak “narodnog otpora”, skup je više ličio na stranačko okupljanje DPS-a — mediji su izvijestili da je prisustvovalo svega dvjesta do trista simpatizera, među kojima i oni dovedeni iz drugih gradova. Na terenu nije bilo euforije, već tek pokušaja da se probudi ono što je DPS godinama gradio, a izgubio — povjerenje građana.

Slična scena ponovila se juče u Beranama, na Jasikovcu, gdje je održan protest pod sloganom „Bori se za Berane”.

„Svi zajedno se moramo suprotstaviti povampirenju četničke ideologije u Beranama. Antifašističko i građansko Berane nas treba. Vidimo se”, poručili su iz DPS-a u najavi skupa.

Poslanik Nikola Janović istakao je da građani treba da „pokažu da osuđuju nasilje, mržnju i nacionalizam“. Za sada nije poznato da li je mislio na pisaniju u Rožajama pod pokroviteljstvom Draga Spičanovića ili možda na grafite u Pljevljima koje je Petar Lazović organizovao nakon izbora 2020. godine.

Okupljeni u Beranama su nosili crnogorske zastave i pjevali patriotske pjesme, ali ni ovdje odziv nije bio onakav kakvom su se organizatori nadali.

Dok DPS “brani Crnu Goru” od Pljevalja do Herceg Novog, Zeta za njih postaje nedodirljiva tačka na mapi. Opština u kojoj su izgubili povjerenje građana i vlast očigledno nije dovoljno “ugrožena” da bi se tamo borili za Crnu Goru. Geografski blizu Podgorice, ali politički miljama daleko, Zeta je postala simbol promjene koje DPS najviše boli — mjesto gdje su nekada bili neprikosnoveni, a danas bi svaki pokušaj protesta bio dočekan sa negodovanjem.

Možda zato iz DPS-a biraju daleke gradove i velike riječi, a izbjegavaju teren koji im je pred nosom.

Politika

Ministarstvo dalo građevinsku dozvolu za gradnju kolektora u Botunu

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izdalo je građevinsku dozvolu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. To je potvrđeno za RTCG.

Odluku o zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole najavio je prošle sedmice resorni ministar Slaven Radunović u emisiji na TVCG “Budimo budni – pitajmo Vladu”.

Ministar je gostujući u emisiji rekao da je za kolektor u Botunu dokumentacija skupljena i kako je istakao, nakon manjih propusta koji su vraćeni na ispravku neće postojati nijedan jedini razlog za zakonske strane da se ne izda građevinska dozvola.

Asanović: Očekivao sam ovakvu odluku ministra Radunovića

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović kazao da je izdavanje građevinske dozvole za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu očekivao s obzirom na, kako je rekao, pritiske koji su vršeni sa državnih adresa, NVO i ambasada.

On je istakao da ova vijest nije neočekivana od oba ministarstva – prostornog planiranja na čijem je čelu Slaven Radunovićiz Nove srpske demokratije i ekologije na čelu sa Damjanom Ćulafiće, iz redova Demokrata.

“Mi smo ovakvu odluku očekivali s obzirom na pritisak koji su vršeni sa državnih adresa, NVO sektora i ambasada. Ipak sa ljudske strane očekivali smo od gospodina Radunovića da pokuša da prolongira odluku znajući da Opština Zeta nije saglasna sa tim. Istovremeno znajući da je zajedno sa nama obećavao u kampanji za lokalne izbore, kada je bio nosilac liste u 2018. godini da nece graditi kolektor u Botunu. Očekivali smo da neće ovako brzo reagovati, ali nas sa druge strane i ne čudi jer su u ministarstvu Radunovića sve kadrovi DPS-a i Gvozdenovića – počevši od državnih sekretara koji su bili na listama DPS -a pa i svih načelnika i službenika. Kada to pogledamo i sagledamo ne čudi nas ova odluka”, naveo je Asanović.

On je istakao da ne odustaju od referenduma na kojem će se građani Zete izjasniti da li žele ili ne podgorički kolektor u Botunu.

“Za nas će rezultat referenduma biti obavezujući”, rekao je Asanović.