Politika

Pogledajte ko je sve od funkcionera dobio stambene kredite od 2016. do 2020.

Vlada Crne Gore proslijedila je dio spiska funkcionera i državnih službenika kojima je Komisija za stambena pitanja dodijelila stambene kredite u periodu od 2016-2020

Vlada Crne Gore proslijedila je dio spiska funkcionera i državnih službenika kojima je Komisija za stambena pitanja dodijelila stambene kredite u periodu od 2016-2020.

Na spisku za 2016. godinu su Ivica Stanković koji je u vrijeme dobijanja kredita bio na funkciji Vrhovnog državnog tužioca i njemu je Odlukom Komisije o dodjeli sredstava od 09.03.2016. godine dodijeljeno 40.000 eura. Zatim Obrad Mišo Stanišić, tada poslanik u Skupštini, kojem je dodijeljeno 35.000 eura.

Tadašnjem direktoru Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Safetu Kurtagiću dodijeljeno je 20.000 eura, a državnoj tužiteljki u Višem državnom tužilaštvu Vesni Jovićević 30.000 eura.

Tokom 2017, tačnije 18. januara, 40.000 eura kredita odobreno je Blažu Jovaniću tada predsjedniku Privrednog suda, zatim Gordani Reljić tadašnjoj doktorici Bolnice za plućne bolesti 20.000, koliko i Jeleni Perunović specijalisti radiologije.

Tadašnjoj šefici kabineta Vrhovnog državnog tužioca Tanji Božović Odlukom Komisije o dodjeli sredstava od 2.03.2017.godine dodijeljeno je 20.000 eura, koliko i Jovanki Krunić tada pomoćnici u Specijalnom državnom tužilaštvu.

Šefu Kabineta predsjednika Vlade Dragoljubu Bulatoviću dodijeljeno je 20.000 eura, Dragici Milić generalnoj direktorici Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture 40.000.

Nina Vujošević tada savjetnica Predsjednika Vlade dobila je 25.000 eura, Vesna Begović, sudija Vrhovnog suda 40.000, Dragica Milačić sudija Vrhovnog suda 20.000.

Simeunu Raoniću pomoćniku Generalnog sekretara Vlade odobreno je 30.000 eura, Veselinu Vučkoviću državnom tužiocu u Vrhovnom državnom tužilaštvu 20.000, a Ružici Mišković načelnici Direkcije za međunarodnu saradnju u Ministarstvu javne uprave 35.000 eura.

Tokom 2018. krediti su odobreni Aleksandru Jovićeviću tada generalnom sekretaru Skupštine Crne Gore – 40.000 eura, Ani Đurašković zaposlenoj tada u Ministarstvu finansija – 40.000 eura, Biljani Jakić tada generalnoj direktorici Direktorata za unutrašnje tržištve i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije 20.000; Branki Dobrović tada zaposlenoj u KCCG 20.000; Danijeli Neđeljković Vukčević generalnoj direktorici Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave 40.000; Dejanu Gazivodi tada zaposlenom u Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine 20.000 eura; Dušku Globareviću zaposlenom u Upravi policije 29.500; Goranu Jovetiću tada državnom sekretaru u Ministarstvu javne uprave 40.000 eura.

U januaru te godine komisija je odobrila novac i Goranu Nikoliću tada generalnom direktoru Direktorata za industriju i preduzetništvo u Ministarstvu ekonomije 20.000 eura; Irmi Nišić zaposlenoj u Ministarstvu prosvjete 40.000; Ivi Vuković generalnoj direktorici Direktorata za ekonomsku politiku i razvoj u Ministarstvu finansija 40.000 eura; Ivu Đokoviću pomoćniku generalnog sekretara Vlade Crne Gore 20.000; Ivici Ivanoviću tada generalnom direktoru Direktorata za politiku odbrane u Ministarstvu odbrane 40.000 eura; Jadranki Đurković pomoćnici direktora Uprave za kadrove 25.000 eura; Jeleni Đaletić državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu 20.000 eura; Ljiljani Korać sekretarki Višeg državnog tužilaštva 40.000; Milošu Vuksanoviću zaposlenom u Generalnom sekretarijatu 20.000; Miodragu Vujoviću direktoru Agencije za zaštitu konkurencije 25.920,76 eura; Merimi Baković savjetnici predsjednika Vlade Crne Gore 40.000 eura, Mersudinu Grediću zamjeniku generalnog sekretara Skupštine Crne Gore 20.000 €; Milošu Laleviću direktoru Direktorata za sport u Ministarstvu sporta 35.000 €; Nadi Nađi Karadžić direktorici JU Škola za osnovno muzičko obrazovanje iz Herceg Novog 20.000; Nadi Ulićević sekretarki Ministarstva odbrane 20.000 €; Nikoli Damjanoviću službeniku Agencije za nacionalnu bezbijednost 30.000 €; Omeru Mehmedoviću sekretaru Ministarstva prosvjete 40.000 €; Safetu Koraću generalnom direktoru Direktorata za strateško-razvojne poslove i integrisano upravljanje granicom u Ministarstvu unutrašnjih poslova 40.000 €; Sonji Bošković državni tužilac u Vrhovnom državom tužilaštvu 30.000 €; Sonji Milašinović zaposlenoj u Kliničkom centru 20.000 €.

Među funkcionerima kojima su dodijeljeni krediti je i Sreten Radonjić tada direktor Agencije za sprječavanje korupcije 40.000 €; Svetlana Mitrović savjetnica potpresjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem 30.000 €; Snežana Žurić zaposlena u Upravi za imovinu 30.000 €; Tatjana Bulatović sekretarka u Ministarstvu sporta – 35.000 €; Vladimir Raičković pomoćnik direktora za IT i razmjenu podataka u Fondu za zdravstveno osiguranje 40.000 €; Žana Radulović sekretarka u Ministarstvu ekonomije 30.000 €; Željka Milošević zaposlena u Generalnom sekretarijatu Vlade 40.000 €.

Tokom marta odobreni su krediti za Jelenu Burzan tada generalnu direktoricu Direktorata za pristupanje Evropskoj uniji u Ministarstvu evropskih poslova 25.000 €; Marjani Laković Drašković generalna direktorica direktorata za organizaciju pravosuđa i krivično zakonodavstvo i nadzor Ministarstva pravde 30.000 €; Milici Škiljević generalna direktorica u Ministarstvu zdravlja 20.000 €; Milovanu Vujoviću državni sekretar u Ministarstvu zdravlja 30.000 €; Nikoli Antović sekretaru u Ministarstvu zdravlja 20.000 €; Nataši Radonjić generalnoj direktorici Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija u Ministarstvu pravde 30.000 €; Veljku Tomiću direktoru direktorata za srednje stručno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete 30.000 €.

U maju 2018. na spisku su Jovanka Čizmović tada državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru 40.000 €; Mevlida Muratović sudija Ustavnog suda Crne Gore 40.000 €; Snežana Radović predsjednik Komisije za žalbe 25.000 €; Ljiljana Krivokapić direktorica JU Osnovne škole 28.000 €; Danijela Šuković načelnica Direkcije za poslove zaštite i zdravlja na radu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja 25.000 €.

U decembru dodijeljen je kredit Aliji Košuti, direktoru uprave za inspekcijske poslove 40.000 €; Aleksandru Erakoviću ambasadoru Crne Gore u kraljevini Španiji 40.000 €; Arijani Nikolić Vučinić generalna direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje i obrazovanje i vaspitanje lica sa posebnim obrazovnim potrebama u Ministarstvu prosvjete 30.000 €; Bogiću Rakočeviću direktoru Nacionalne biblioteke Crne Gore 30.000 €; Branka Lakočević tada predsjednica Upravnog suda Crne Gore 40.000 €; Ervinu Ibrahimoviću poslaniku u Skupštini Crne Gore 40.000 €; Halilu Dukoviću poslaniku u Skupštini Crne Gore 40.000 €; Ibrahimu Smailović generalnom direktoru Direktorata za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde 40.000 €; Miljanu Peroviću načelniku odjeljenja za vojnoobavještajne poslove u Ministarstvu odbrane 40.000 €.

Među državnim službenicima je i Miomir M. Mugoša direktor Poreske uprave sa odobrenih 40.000 €; Milivoje Rašović predsjednik Višeg suda za prekršaje u Podgorici 20.000 €; Miodrag Kankaraš savjetnik potpredsjednika vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem 40.000 €; Marina Miranović načelnica Direkcije za građansko zakonodavstvo u Ministarstvu pravde 30.000 €; Nataša Pešić, generalni sekretar Vlade Crne Gore 30.000 €; Nikola Dedeić zamjenik generalnog sekretara Vlade Crne Gore 20.000 €; Ifeta Čikić tržišna inspektorka u Upravi za
inspekcijske poslove 30.000 €; Snežana Vukčević sudija Upravnog suda 20.000 €; Senka Danilović sudija Višeg suda u Podgorici 40.000 €.

Odluka Komisije o dodjeli sredstava od 19.12. 2018. godine dodijelila je 40.000 eura Vesni Medenici tada predsjednici Vrhovnog suda. Zorka Kordić tada pomoćnica Generalnog sekretara Vlade Crne Gore dobila je 20.000 €; Žana Filipović generalna direktorica Direktorata za odnose sa vjerskim zajednica u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava 40.000 eura.

U 2019. godini komisija je odobrila Almi Ljuljanaj Jovićević tada generalnoj direktorici Direktorata za materijalne resurse u Ministarstvu odbrane 40.000 €; Bojani Martinović šefici Kabineta u Ministarstvu odbrane 40.000 €; Daliboru Miloševiću generalnom direktoru Direktorata za drumski saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva 20.000 €; Draganu Radonjiću rukovodiocu Specijalnog policijskog odjeljenja 40.000 €; Draženu Buriću državnom tužiocu u Vrhovnom državnom tužilaštvu 20.000 €; Edini Dešić generalnoj direktorici Direktorata za tržište rada i zapošljavanje u Ministarstvu rada i socijalnog staranja 40.000 €; Elviru Klici direktoru Nacionalnih parkova CG 40.000 €; Filipu Grujiću zaposlenom u Ministarstvu prosvjete 40.000 €.

Ismet Skenderović tada pomoćnik direktora Uprave za nekretnine dobio je 20.000 €; Jovo Pajović generalni direktor Direktorata za penzijsko i invalidsko osiguranje i boračku i invalidsku zaštitu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja 40.000 €; Kemal Đečević direktor Fonda rada 40.000 €; Ljijana Lakić državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu 30.000 €; Ljiljana Simović generalna direktorica Direktorata za evropske integracije, programiranje i implementaciju EU fondova u Ministarstvu rada i socijalnog staranja 40.000 €; Milena Mijajlović šef kabineta u Ministarstvu održivog razvoja i turizma 17.500 €; Milica Lekić zaposlena u Ministarstvu prosvjete 25.000 €; Nikola Medenica direktor Agencije za zaštitu prirode i životne sredine 40.000 €; Radmila Lainović zaposlena u Ministarstvu održivog razvoja i turzima 17.500 €; Željko Stamatović generalni konzul u Generalnom konzulatu Crne Gore u Njujorku – SAD 40.000 €.

Tokom aprila 2019. odobreno je Herminu Šabotiću tada zaposlenom u Ministarstvu unutrašnjih poslova 20.000 €; Igoru Zečeviću zaposlenom u Ministarstvu unutrašnjih poslova 25.000 €; Nadi Drobnjak poslanici u Skupštini 40.000 €; Nevenki Banović zaposlena u Osnovnom sudu 20.000 € i Rajki Žižić zaposlena u Upravi za imovinu 20.000 €.

Tokom 2020. godine Odlukom Komisije novac je dodijeljen Bojanu Šarkiću tada šefu Stalne misije CG pri EU 30.000 €; Mariji Bakrač poslanici u Skupštini 40.000 €; Nadi Pejović savjetnici Glavnog pregovarača za pregovore o pristupanju Crne Gore EU 30.000 €.

Na spisku je i Ramiz Bašić tada ambasador CG u Rusiji kojem je dodijeljeno 30.000 € i Saša Radović specijalista dječije hirurgije u Kliničkom centru 40.000 €;

Izvor: RTCG

Sledeće

Razriješeni Krivokapić i Konjević, bez većine za sudije Ustavnog suda

Ne propustite

Krivične prijave zbog dodjele stanova

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Poslanik “pao” na čokoladu

Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitao je Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora „Švajcarska Balkana“.

“Da li vi gospodine Spajiću uopšte živite u Crnoj Gori da li ulazite u markete, u apoteke”, pitao je Nenezić. On kaže da četvoročlanoj porodici nedostaje nekoliko stotina eura za preživljavanje na mjesečnom nivou.

“Vi ćete postati prvi premijer koji je povećao plate i penzije, a gubio podršku građana svjetlosnom brzinom”, kazao je Nenezić.

Spajić je kazao da članovi Vlade nijesu trenutno u Skupštini, jer rade.

“Do 2020. razlika između plata u Crnoj Gori i Švajcarskoj je bila više od 20 puta. Prosječne zarade u Crnoj Gori i Švajcarskoj bile su različite 10 puta, sada je ta razlika samo četiri ili pet puta, ali nažalost je još uvijek u našu korist, ali razlika se smanjuje”, poručio je premijer.

Nenezić je kazao da je čokolada Milka od 100 grama u julu 2020. koštala 90 centi. U julu 2024. ta čokolada košta 1,99 centi, ali sada, kako kaže, ima 80 grama.

“Sve ono što kao svoj rezultat i suficite premijer pokazuje, je u ovih 20 grama koje plaćate, a nemate”, kazao je Nenezić.

Spajić je odgovorio da ta čokolada u jednom od velikih lanaca marketa danas košta 99 centi.

“Radujte se Evropi sad 2, da svaki dan imate po tri četiri čokolade više”, poručio je premijer.

Politika

Spajić: Zbog Evrope sad 2 nikome u Crnoj Gori nisu smanjene penzije

Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića interesuje da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.

Premijer Milojko Spajić pozvao je sve penzionere koji su primili manju penziju nakon ES2 da se jave kabinetu premijera i obećao da će lično uplatiti razliku na njihov račun.

“Garantujem da niko nije primio manju penziju”, istakao je Spajić.

Govoreći o inflaciji i povećanju cijena hrane, ističe da za to odgovornost snosi 43. Vlada Crne Gore.

“Tu je primarno bio problematičan eksterni faktor, odnosno rat u Ukrajini. Ja čak ni ne krivim tu Vladu, ali ako ćemo pošteno, 80 posto cijena je povećano za vrijeme 43. Vlade”, istakao je Spajić.

Kaže da su dobili vruć krompir, ali da su uspjeli da iz inflacije pređu u deflaciju.

Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković pitaće Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima.

„Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste “najstabilnijom crnogorskom vladom ikad”. Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u vašu stranku, ali i u partije skupštinske većine“, navodi se u pitanju Erakovića.

Poslanika Demokrata Momčila Lekovića interesuje da li puštanje na slobodu izvršilaca teških krivičnih djela ukazuje na to da u sudskoj grani vlasti ima i onih sudija koje presude donose pod uticajem centara moći.

On će pitati Spajića i da li Vesna Medenica, Zoran Lazović, Veselin Veljović, Petar Lazović, Milivoje Katnić i brojne druge osobe imaju kontrolu nad pojedincima u sve tri grane vlasti, uprkos njihovom procesuiranju od Specijalnog državnog tužilaštva.

Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića gdje je Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.

Abazović je pitanje Spajiću uputio u srijedu, prije hapšenja Balijagića u selu Pribojska Goleša u Srbiji.

Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su, kako je naveo, zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko–sudskom postupku terorizam u pokušaju.

Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika zatražiće od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom.

Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rješenje po pitanju granica Morskog dobra.

Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitaće Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosadašnjem periodu.

Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa.

Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na još potpuniji način uredila zaštita zaposlenih.

„Tako što bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju“, precizirao je Božović.

Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje u kojoj je fazi projekat izgradnje Mosta na Bojani koji će povezati Ulcinj i Velipoju, da li je tom u pogledu napravljen neki napredak, odnosno da li je usaglašen konačni projekat sa Albanijom i kada će početi zvanični radovi.

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se rušiti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata.

On je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u rješavanje problema privrednika iz Berana.

Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitaće Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora „Švajcarska Balkana“.

Politika

Spajić: Od 15. aprila počinje implementacija SEPE

Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je na današnjoj pres konferenciji da je krajnje vrijeme da do kraja 2026. godine zatvorimo proces pregovaranja sa EU. Dodao je da je to najambiciozniji projekat u istoriji Crne Gore.Naveo je da će 15. aprila početi implementacija SEPE.

Spajić je ukazao da smo prvi od zemalja kanditata koji smo “pretrčali taj cilj i prvi koji smo koji smo članica SEPE a nismo članica Evropske ekonomske zone”.

“Crna Gora je od danas dio SEPA. I to je jedan mali ali značajan korak za Crnu Goru, naročito kad se prisjetimo brojnih teškoća koje smo imali. Sama implementacija će krenuti 15. aprila, to zavisi od evropske strane”, poručio je premijer.

On je dodao da zatvaranje pregovora do 2026. podrazumjeva da za dvije godine se zatvori 30 poglavlja. Kazao je da su za to potrebni svi činioci društva.

“Mislim da je ovom dinamikoim ulazak u EU apsolutna realnost. Za to je potrebno da se podrži platforma koja kaže “ajmo da se svi zajedno fokusiramo na isti cilj”. To je platforma koja kaže da se sve podjele ostvare po strani”, kazao je Spajić.

Dodao je da se ovo jednom u istroiji dešava.

Gorčević: Već od 2025. građani i privreda Crne Gore će jeftinije i brže vršiti transakcije prema i iz Evrope

Već od 2025. građani i privreda Crne Gore će lakše, jeftinije i brže vršiti transakcije prema i iz Evrope, jednako kao unutar Crne Gore, saopštila je ministarka Maida Gorčević.

“Crna Gora je postala članica #SEPA platnog sistema. Već od 2025. građani i privreda će lakše, jeftinije i brže vršiti transakcije prema i iz Evrope, jednako kao unutar Crne Gore. Ovo je krupan pomak u ekonomskoj integraciji, a time i ka našem cilju članstva u EU do 2028. godine “, objavila je Gorčević.

Čarapić: Od danas Crna Gora dio istog finansijskog sistema kao i 36 drugih država u Evropi

Integracija Crne Gore u Jedinstvenu zonu za plaćanja u eurima (SEPA) je veliki uspjeh za našu zemlju koji treba da obraduje svakog građanina i svakog privrednika, poručio je poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.

“Od danas je Crna Gora dio istog finansijskog sistema kao i 36 drugih država u Evropi, što će ekonomiju ojačati za više stotina miliona eura na godišnjem nivou. Ukratko, ovo znači da: Neće biti razlika između domaćih i međunarodnih uplata u eurima, tj. da će provizije biti iste; Da će brzina uplata i isplata biti do 24h ili kraća; Da važe ista pravila za sve zemlje koje su dio zone; i Da će međudržavna trgovina i poslovanje biti neizmjerno olakšan”, pojašnjava on.

Dodaje da je cilj da postanemo 28 članica EU do 2028.svakim danom sve bliži.

“A integracija u SEPA zonu je veliki korak ka ostvarenju tog cilja. Učlanjenje u SEPA je blistavi primjer institucionalne saradnje Centralne banke, Vlade i Skupštine koji je za kratko vrijeme donio velike benefite našim građanima a uvjeren sam da ukoliko ovako nastavimo najbolje stvari tek sliejde”, dodaje on.